SABOR O ŠEŠELJU 'Zašto nismo reagirali!? Hrvatska je američko - berlinsko - briselska pudlica'

ZAGREB - Hrvatski sabor deklaracijom treba osuditi sramotne istupe ratnog zločinca Vojislava Šešelja, suglasila se u petak većina saborskih klubova, pri čemu su oporbeni klubovi prozvali Vladu, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, zbog mlake reakcije na Šešeljevo puštanje iz Haaga i šutnju službene Srbije na njegove sramotne i huškačke istupe.

USPJEŠNO LOBIRANJE SDP-a i HDZ-a OKO SLUČAJA ŠEŠELJ Njemačka će Srbiju blokirati, a RH šutjeti

Ideju o deklaraciji inicirala je bivša HDZ-ova premijerka, sada nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

Hrvatska je članica UN-a i Europske unije koja je utemeljena na načelima mira i stabilnosti, a Šešeljevi istupi u susjednoj državi, koja je na europskom putu, podrivaju te temelje, naglasila je Kosor zabrinuta zbog izostanka reakcije službenih srpskih vlasti na Šešeljevo "talambasanje".

Kako je moguće, pita se, da se na dan stradanja Vukovara Šešelj usudi reći da je Vukovar srpski, a na to ne reagiraju ni predsjednik srpske Vlade Aleksandar Vučić, niti predsjednik države Tomislav Nikolić.

Vjerojatno je u pitanju strah, ali ne treba zaboraviti da su oni njegova politička djeca, naglašava Kosor i poručuje da Hrvatska ima obvezu upozoriti da Srbija na europskom putu mora imati jednake, ako ne i strože kriterije od Hrvatske.

Glavni haški tužitelj nije se žalio na odluku o Šešeljevu puštanju, Šešelj je doputovao u Srbiju i bjesomučno širi velikosrpsku ideju, ideju Slobodana Miloševića koja je iz sebe ostavila smrt, palež i stotine tisuća ljudi zauvijek zavijenih u crno, ističe Kosor.

Hrvatska ima puno moralno pravo uprijeti prstom prema Haagu i tražiti Šešeljevo vraćanje u zatvor, ali i punu istinu o nestalima, poručuje Kosor.

Nezavisni Branko Vukšić oštro je kritizirao mlaku reakciju hrvatske vanjske politike.

Ovo je priča o hrvatskoj vanjskoj politici koje nema, Hrvatska je "američko-berlinska-briselska pudlica, a pošto oni Šešelju nisu ništa rekli, zaspala je i naša vanjska politika", ustvrdio je Vukšić.

Smatra da je Vlada, na čelu s premijerom i ministricom vanjskih poslova, trebala Saboru poslati deklaraciju "čim se to počelo valjati u Srbiji".

Mlaku reakciju Hrvatske tumači dokazom da Vlada nema odgovornosti prema žrtvama i državi. "Dopustiti da netko govori da je Vukovar srpski grad i da će biti u sklopu Srbije otvoreni je atak na Republiku Hrvatsku", rekao je.

Vukšić se ne čudi šutnji službene Srbije jer su i Nikolić i Vučić Šešeljevi puleni. Poručuje da se zločinci poput Šešelja ne puštaju na slobodu, za njih, ako su bolesni, postoje zatvorske bolnice.

HDSSB-ovac Boro Grubišić ustvrdio je da Šešeljeve izjave u vezi hrvatskog suvereniteta traže žestoke službene reakcije hrvatske Vlade i Sabora.

"Što se čudimo što frustrirani, iskompleksirani i bolesni Šešelj ovako nastupa? On je oduvijek dosljedan u svojoj politici, kada imamo izjave Nikolića o Bunjevcima koji 'nisu Hrvati', kada imamo izjavu Nikolića da je Vukovar srpski - i nitko ne reagira ili su reakcije mlake", naglasio je Grubišić.

Prisjećajući se Dana sjećanja na žrtvu Vukovara Grubišić se zapitao što je radio MUP kada je "isti taj dan u selu pored Vukovara održana svečanost oslobođenja 'Vukovara od ustaša' ili kada djeca u Hrvatskoj nose majice sa likom Šešelja ili kada autobus iz Hrvatske ide prošle subote na Šešeljev miting u Srbiju".

Škabrnja, Vukovar, Voćin, Ćelije, Dalj, Sotin i niz drugih gradova i sela ne zaslužuju, kaže HDSSB-ovac, šutnju Vlade, premijera i ministrice vanjskih poslova, a sve to samo zato što je Srbija na putu prema EU.

"Hrvatska još nema riješenu granicu sa Srbijom. Kada će ta pitanja doći na red, a mi ih ne postavljamo kao preduvjet za ulazak Srbije u EU", pitao je Grubišić.

HDZ-ovac Gordan Jandroković zatražio je otvaranje rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici.

"Mi smo nakon teških pregovora ušli u EU, a danas dajemo potporu za ulazak Srbije u EU. Oni moraju ispuniti uvjete i otvorimo raspravu o hrvatskoj vanjskoj politici", tražio je Jandroković.

Podsjetio je kako je prije osam dana HDZ zbog Šešeljevog puštanja na slobodu ukazao na mlaku reakciju hrvatske strane i neodgovarajuće ponašanje srpskih vlasti.

"U to vrijeme predsjednik Josipović izražavao je žaljenje jer je Šešelj pušten iz zatvora, a ministrica Pusić je sramotno izrazila sućut Srbiji i njihovom vodstvu, umjesto žrtvi u Hrvatskoj", kazao je Jandroković.

Prilikom posjeta Beogradu Pusić je rekla kako današnja vodstva Hrvatske i Srbije nisu odgovorna za ono što se događalo 90-tih. Možda bi to i prošlo u hrvatskoj javnosti da, kaže Jandroković, Šešelj nije pušten.

Neki dan je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u Bruxellesu kazao da je cilj Srbije izlaz na otvoreno more. U Hrvatskoj o tome nema rasprave, iako je to teritorijalna pretenzija prema susjedima. Istovremeno se održavaju vojne vježbe Srbije i Rusije 60 kilometara od hrvatske granice, rekao je Jandroković.

Vesna Škare Ožbolt (DC) smatra da "strelice ljutnje trebaju biti uperene prema Haaškom sudu koji je svojom odlukom kapitulirao pred Šešeljem optuženim za zločine protiv humanitarnog prava".

Raspravno vijeće nije, kaže Ožbolt, obvezalo Šešelja ni na obvezu da neće utjecati na svjedoke, niti na policijsku pratnju, niti mu odredilo kućni pritvor. "To je potpuni presedan i na to nitko ne reagira. Srbijanska Vlada je tražila da se Šešelja pravno obveže na postupanje i ponašanje, no to je izostalo a Raspravno vijeće nije ga obvezalo i stavilo limite na njegovo ponašanju na slobodi", tvrdi Ožbolt.

Pravno gledano, kaže, Srbija ne može utjecati niti ga uhapsiti, i to je problem na koji Hrvatska treba reagirati.

"Građani i žrtve teško su se trudili da zaliječe rane, da se uspostavi mir, a ovakvo postupanje Haaškog suda dovodi u pitanje sve što je postignuto, šteti Hrvatskoj i svim žrtvama, naprednim ljudima kojih sigurno ima u Srbiji, a šteti i Europi", kaže Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Sud, ističe, mora voditi računa o svojoj vjerodostojnosti i legitimitetu.

"SDP podržava predsjednika Josipovića koji je napisao oštro pismo upravo tom sudu. Isto tako, pridružuje se inicijativi hrvatskih europarlamentaraca oko donošenja rezolucije i kolega iz Sabora oko deklaracije da se raspravi o zaista besramnom činu koji je napravio Haaški sud", poručila je.

Svi klubovi su za sastavljanje saborske deklaracije pa pozivam klubove da pristupe radu, ustvrdio je na kraju rasprave potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić.