S prvim danom nove godine na snagu stupa gotovo stotinjak novih pravilnika, uredbi i zakona: najveće promjene očekuju nas u poreznoj politici

S prvim danom Nove godine na snagu će stupiti gotovo stotinjak novih pravilnika, uredbi i zakona, piše Slobodna Dalmacija.

Mijenja se cijeli niz poreznih odredbi, počinje se primjenjivati nova mirovinska reforma, raste minimalna plaća i studentska satnica, ukidaju se neke agencije i zavodi i osnivaju novi mastodonti.

Jedan od njih je i Državni inspektorat, koji će od 1. siječnja ujediniti sadašnjih 17 rascjepkanih inspekcijskih službi koje su razbacane u osam ministarstva.

POREZ

Najveće promjene očekuju nas u poreznoj politici. U trećem krugu porezne reforme, od 1. siječnja mijenjaju se pravila igre u PDV-u, porezu na dobit, općem poreznom zakonu, fiskalizaciji i trošarinama. Sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se svježe meso, isporuka živih životinja, riba, povrće i voće, jaja, mahunasto suho povrće i dječje pelene.

Očekuje se i pojeftinjenje oko 500-tinjak lijekova koji se izdaju bez recepta budući da se porez na njih smanjuje s 25 na pet posto, koliko iznosi porez na lijekove koji se izdaju na recept.

Za oko 18 posto nižu maloprodajnu cijenu trebali bi tako u siječnju imati lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade i skidanje temperature (antipiretici), kao i analgetici, kapi i sprejevi za nos... Građani lijekove bez recepta godišnje troše dvostruko više nego prije pet godina. Nije riječ samo o povećanoj potrošnji nego i činjenici da su se mnogi od njih prije pet godina mogli dobiti na recept, a danas se moraju kupiti.

Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno u kojem su obliku. Do sada su tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od pet posto, a od 2019. s 25 posto na pet posto past će stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.

Onima koji imaju namjeru kupovati nekretnine na ruku ide smanjenje stope poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto.

Izmjena ima i u porezu na dohodak, i to za one s visokim plaćama. Stopa od 24 posto do sada se primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna, a taj prag sada raste na 30 tisuća kuna. Između ostalih, tim će promjenama znatno plaće porasti i onima koji su ih donijeli - saborskim zastupnicima i članovima Vlade.

MINIMALAC

Oni koji jedva preživljavaju na minimalcu od 1. siječnja imat će mjesečno u džepu 248 kuna više jer raste minimalna plaća s 2752 kune na 3000 kuna. Povećava se i minimalna naknada za studentski rad, koja će umjesto 21,5 kuna po satu porasti na 23,4 kune.

MIROVINSKI PAKET

U velikom paketu novih mirovinskih zakona dio odredbi stupa na snagu 1. siječnja, dok će se neka nova pravila, kao što je kasniji odlazak u mirovinu, početi primjenjivati od 2028. godine.

Sindikati, doduše, vjeruju da do ove odgođene primjene nikada neće ni doći jer u 2019. pripremaju referendumsku inicijativu kojom žele srušiti povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Od 1. siječnja povećava se penalizacija, odnosno trajno umanjenje prijevremenih mirovina. Penalizacija će iznositi 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o godinama staža.

Ova promjena pogodit će one koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 38 ili više godina staža i kojima će po novom pravilu prijevremene mirovine biti još niže. S druge strane, oni koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 35 ili 36 godina staža bit će nešto blaže penalizirani nego do sada.

Pri računanju staža za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, više se neće uračunavati tzv. beneficirani staž, nego staž u efektivnom trajanju.

Zbog ubrzanja podizanja dobi za odlazak u mirovinu, uvjet za starosnu mirovinu za žene u 2019. iznosit će 62 godine i 4 mjeseca starosti, a uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada moći će se ostvariti nakon 65 godina starosti.

Dob za odlazak u starosnu mirovinu i za muškarce i za žene počet će se povećavati iznad 65 godina, počevši od 2028. godine. Te godine uvjet za starosnu mirovinu iznosit će 65 godina i 4 mjeseca, te će se nastaviti povećavati za četiri mjeseca svake godine, sve do 2033., kada će dosegnuti 67 godina.

Paralelno će se povisivati i starosni uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu, koji će 2028. iznositi 60 godina i 4 mjeseca, a 2033. 62 godine starosti.

ZDRAVSTVO I TURIZAM

Od Nove godine novosti ima i u sektoru zdravstva. U novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti izdvaja se obaveza posebnog dežurstva. U domovima zdravlja po noći, vikendima i blagdanima morat će dežurati jedna ambulanta.

Novine očekuju i iznajmljivače. Ako lokalna samouprava sama ne odredi paušalnu naknadu koja se može kretati od 150 do 1500 kuna, tada će taj paušalni porez iznositi 750 kuna.

OTOCI

S prvim danom siječnja na snagu stupa i Zakon o otocima. Međutim, sveobuhvatna provedba ovog zakona može se očekivati tek donošenjem provedbenih akata, od kojih su za otočne poduzetnike važni Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode, kao i Pravilnik o ostvarivanju prava na potpore otočnim poslodavcima za poticanje djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka.

Pravilnici se moraju donijeti u krajnjem roku od 180 dana, odnosno najkasnije do 30. lipnja 2019. godine.

UKIDANJE PREKRŠAJNIH SUDOVA

Kada je riječ o pravosuđu, od 1. siječnja novi Zakon o područjima i sjedištima sudova donosi spajanje općinskih i prekršajnih sudova sa sjedištem u istom gradu.

Spajanje općinskih i prekršajnih sudova provest će se na način da prekršajni sudovi kao posebna vrsta više neće postojati, već će postati odjeli unutar općinskih sudova (u Zagrebu i Splitu će djelovati kao općinski prekršajni sudovi), piše Slobodna Dalmacija.