BOLNIČKI OUTSOURCING

Roberto Ballaben: 'I Hrvatska mora uvesti vanjske usluge u zdravstvo, tako će ostati više novca za liječenje'

Nezdravstveni sektor u Hrvatskoj troši 30 posto bolničkih proračuna, što je dvostruko više od europskog prosjeka

Prije dvadeset godina talijanske su vlasti, odlučujući o štednji, shvatile da su troškovi u zdravstvu golemi. Nije to bilo vezano samo za bolničku njegu, liječničko osoblje i pretrage, već su bolnice bile “gradovi sami za sebe” u kojima su postojale brojne popratne službe koje su sretno živjele u podjeli onih manje bitnih bolničkih poslova.

Tako je praonica rublja u jednoj bolnici imala 80 zaposlenih, što je svakako previše, koliko god da je pacijenata bilo u njoj, i trebalo je broj ljudi srezati barem napola. Tu su se zapošljavale cijele obitelji, odgovornost prema poslu nije bila na prevelikoj razini jer je uvijek postojao netko tko je mogao uskočiti kao zamjena, a plaća je redovito stizala i svi su bili zadovoljni.

Uštedjeli milijarde

Međutim, nakon godina sretnog života u talijanskim bolničkim kuhinjama i praonicama, brojke su pokazale da je talijansko zdravstvo na rubu kolapsa i da treba nešto hitno promijeniti.

Država ne intervenira u zdravstvo ako voda nije došla do grla jer je teško rezati u najosjetljivijem području organiziranja državne skrbi, ali Italija nije imala puno izbora. Program koji se morao provesti trebao je dati rezultate u tri do četiri godine i tako je počeo outsourcing talijanskog zdravstva.

Tijekom godina uštedjele su se milijarde eura, kaže Roberto Ballaben iz talijanske tvrtke Serenissima Ristorazione iz Vicence, kompanije koja se bavi outsourcingom u zdravstvu i svoje iskustvo, koje je stekla u Italiji u posljednjih 25 godine, širi po Europi pa su tako krenuli s istim poslovima u Španjolskoj i Poljskoj. Bili bi zainteresirani i za Hrvatsku, ali isključivo kroz zajednički rad s domaćim partnerom.

- U suprotnom, nema smisla niti pokušavati. To se može raditi isključivo u suradnji s domaćim kompanijama jer se radi o izuzetno osjetljivom i važnom poslu - naglašava Ballaben.

Talijanska kompanija dnevno pripremi 200 tisuća jela za 215 ustanova koje opskrbljuje i ima pet tisuća zaposlenih. Godišnje njihov promet iznosi oko 240 milijuna eura, a profit se uglavnom reinvestira u nove proizvodne pogone, poput centralizirane kuhinje u blizini Vicence u kojoj se dnevno proizvede 30 tisuća jela.

U Italiji je outsourcing u zdravstvu prisutan u svim onim poslovima koji nisu isključivo medicinski; pojedine se tvrtke bave pružanjem usluga čišćenja, pranja i kuhanja obroka za bolnice. Postoje različite vrste rizika - umjereni, srednji i visoki rizik i ljudi koji se bave ovim uslugama. Naročito ako čiste posebno osjetljiva mjesta kao što su operacijske sale, moraju proći posebnu edukaciju, a i posao koji obavljaju pod stalnim je nadzorom i provjerama.

Ipak, zdravstvo je jedan od najčešćih korisnika outsourcing usluga i u Italiji se to pokazalo kao jako dobro rješenje. Nakon početnih socijalnih šokova i pregovora sa sindikatima postignut je dogovor da oni koji budu pružali usluge outsourcinga moraju preuzeti zaposlene iz nemedicinskih djelatnosti, s tim što im imaju pravo ponuditi otkup staža ili otpremninu ako im to rješenje bude draže i prihvatljivije.

- Ukupno je 70 posto naših usluga usmjereno na zdravstvo. Zbog činjenice da se na taj način organiziraju servisne usluge u bolnicama, u Italiji imamo situaciju da se u njima najviše pažnje usmjerava upravo na ono za što i služe, a to je pružanje usluga pacijentima u medicinskom i zdravstvenom smislu.

Prije 20 godina talijanske su bolnice bile svaka za sebe posebno mjesto s posebnom organizacijom u kojima je u mnogočemu bilo teško uvesti red. Ljudi su se zapošljavali bez stvarne potrebe, naročito u tim popratnim djelatnostima, i njihov je broj u međuvremenu nabujao. To su bili troškovi koji nisu bili opravdani. No, nakon što je središnja vlast donijela odluku da veliki korisnici proračuna moraju biti dovedeni u red, talijanske su se bolnice okrenule outsourcingu u uslugama jer im je to bilo jeftinije.

Dobar model

To je značilo da će zaposlenici koji su prije radili u kuhinjama, praonicama i ostalim servisnim dijelovima bolnice postati zaposlenici kompanija koje su se bavile outsourcingom i imali su pravo izabrati žele li raditi za novog vlasnika ili na nekom drugom poslu u bolnici.

Nekima od njih nije se bilo lako organizirati zato što su posve drugačije funkcionirali na svakodnevnoj razini. Odnosno, prije su radili od 7 do 15 sati, a sada su trebali raditi od 8 do 16, i to je nekima od njih predstavljalo velik problem. Ipak, za tri-četiri godine stvari su se promijenile postupno i bez većih trauma.

- To je dobar model koji može funkcionirati, ali u njega treba krenuti odlučno, svjestan potencijalnih socijalnih problema. Vlasti u Italiji razgovarale su s predstavnicima sindikata i svih socijalnih partnera kako bi se došlo do modela koji je svima prihvatljiv i koji sada funkcionira već više od 20 godina. Sada imamo točno onoliko ljudi koliko nam treba, posao je organiziran tako da se isporuke obroka obavljaju na vrijeme, prema ustaljenom rasporedu i željama naših klijenata, a to su bolnice - objašnjava Roberto Ballaben.

Odgovornost koju pritom imaju kompanije koje se bave outsourcingom je velika, kontrola stalna, a moraju se poštovati svi detaljni uvjeti natječaja koje raspisuju bolnice.

Bolnice odlučuju

- Mi moramo poštovati ono što naš klijent želi. Bolnica odlučuje o tome što će se pripremati, u kojim količinama, a mi imamo svoje nutricioniste i kuhare koji se bave pripremom jela. Pritom, kvaliteta mora biti na razini europskih standarda koji se stalno kontroliraju jer u svakoj bolnici postoji kontrolni tim koji se bavi time da na svakodnevnoj razini brine da se standardi poštuju. Ako se dogodi bilo kakav slučaj da obroci ne zadovoljavaju dogovoreno, predviđene su kazne u rasponu od novčanih pa do raskidanja ugovora. U tom se smislu ništa ne prepušta slučaju. Zdravstvo je izuzetno osjetljiva kategorija i nema mjesta pogreškama. Kada se raspisuje neki natječaj, mi nismo najjeftiniji ponuđač zato što mislimo da igranje na najnižu cijenu može ići na štetu kvalitete, a to ne želimo. Osim toga, zarađeni novac uvijek reinvestiramo, a to znači da od 5,5 eura 50 centi uvijek ide u dio za reinvestiranje, bilo u nove pogone ili poboljšanje onoga što imamo - kaže savjetnik u tvrtki Serenissima Ristorazione, Roberto Ballaben.

Ako bi se s outsourcingom krenulo i u hrvatskom zdravstvu, a europska iskustva pokazala su da je to pametna odluka kojom se znatno smanjuju troškovi i, u krajnjoj liniji, ostavlja više sredstava za poboljšanu zdravstvenu njegu, Talijani su spremni ponuditi svoje iskustvo i znanje u pripremanju bolničke hrane. Cijeli timovi nutricionista, kuhara i ostalog osoblja onda se centraliziraju na jednome mjestu i svaka bolnica ne treba imati svoj tim ljudi za prehranu. - Ali, da bi se to dogodilo, potrebno je prije svega da Vlada odluči da takvu vrstu reforme mora provesti. To je nužno - kaže Talijan.

Udar racionalizacije

Više od 14.000 spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off, koji je predviđen Vladinim ekonomskim programom u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do deset posto, što bi na godišnjoj razini u najboljoj varijanti iznosilo oko 250 milijuna kuna.

Strani konzultanti

Prema podacima Ministarstva zdravlja , u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposlene su 48.224 osobe, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih. U hrvatskim bolnicama na 21.945 kreveta radi čak 13.837 nezdravstvenih djelatnika.

Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna ili 2,6 milijardi kuna godišnje, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka gdje na popratne službe odlazi samo 16 posto bolničkih rashoda. Pritom, hrvatske su vlasti najavile da će se koristiti i uslugama stranih konzultanata koji već imaju iskustva u ovom područjima, odnosno u državama koje su već provodile slične reforme. Sindikati se u hrvatskom zdravstvu protive mogućnostima outsourcinga jer smatraju da se time gubi kvaliteta, poskupljuje rad i mnogo ljudi ostavlja bez posla, a sve da bi se Europskoj komisiji prikazalo da je smanjen broj zaposlenih u zdravstvu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 15:23