SLOVENIJA USVAJA ZAKON

RJEŠENJE KOJE SE ČEKALO 25 GODINA Isplate duga štedišama Ljubljanske banke od 16. srpnja!

Do tog datuma bit će usvojen zakon koji će definirati način i točan iznos isplate
 Marko Todorov/CROPIX

Slovenija je konačno pristala i odlučila vratiti novac štedišama Ljubljanske banke. To je jučer na konferenciji za medije izjavila Irena Sodin, državna tajnica u Ministarstvu za financije. Ključnu ulogu u svemu tome imala je presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu koja je u slučaju nekoliko štediša iz BiH, gdje je Ljubljanska banka također imala svoje podružnice, potvrdila da postoji odgovornost slovenske države za devizne uloge tih štediša. Presuda se odnosi i na štediše iz Hrvatske koji temeljem tog pravorijeka imaju pravo tražiti da im Slovenija isplati njihove štedne uloge.

Zakon u proceduri

Slovenska je strana ovom prigodom jasno istaknula da će konačno rješenje cijelog slučaja morati pričekati još malo, do 16. srpnja ove godine, do kada Slovenija, prema zahtjevima Vijeća Europe, mora donijeti zakon koji će jasno definirati kako će štediše moći doći do svojih uloga koji ondje “sjede” već četvrt stoljeća. Drugim riječima, Slovenija ima obavezu početka isplate starih štednji od 16. srpnja.

Cijela je priča počela još 1990. godine, kada je tadašnja Ljubljanska banka, filijala Zagreb, prekinula svoje poslovanje u Hrvatskoj. Nakon toga je uslijedio niz političkih, diplomatskih i inih razgovora koji nisu dali rezultata. U jednom je trenutku Hrvatska predlagala Sloveniji da isplati samo one najmanje uloge, dakle do 100 tadašnjih njemačkih maraka, ali Ljubljana ni na to nije pristala - tvrdili su naime da bi time priznali ukupni dug. Nakon toga je Slovenija likvidirala Ljubljansku banku, svu njezinu pozitivu prenijela na Novu ljubljansku banku (kao i zgrade na Trgu Republike u glavnom slovenskom gradu), dok su sve negative ostale na računu “stare” Ljubljanske banke, pa tako i pitanje uloga štediša iz bivših republika nestale SFRJ, pri čemu najveći dio vezan za Hrvatsku i BiH. Nakon što su hrvatski štediše počeli podizati tužbe pred slovenskim sudovima kako bi vratili svoj novac, 1997. godine Slovenija je donijela ustavni zakon kojim je sve takve postupke proglasila nezakonitima i time je bilo koji štediša bio onemogućen u ispunjenju svojih prava.

Povijest sukoba

Treba otvoreno reći da su sve hrvatske vlade cijelo vrijeme uvjeravale slovensku stranu kako postupa pogrešno te da ne može/smije zanemarivati činjenicu da je u tom slučaju riječ o privatnom odnosu štediše i banke te da ova i potonja ne smije dovesti u pitanje taj odnos. Službena Ljubljana je pak stalno tvrdila da postoji tzv. Teritorijalni princip po kojem je ona isplatila sve štediše iz bivših republika nestale SFRJ, iako je bilo sasvim jasno da je riječ o modelu koji pada u vodu kad se pogleda broj ljudi koji su u Sloveniji imali svoje račune te broj ljudi koji su račune u Ljubljanskoj banci imali i u drugim dijelovima bivše SFRJ. Interesantno je da se na taj argument, koji je inače beskompromisno branio (pa i ovom novinaru u više razgovora) bivši slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel, i jučer kratko pozvala državna tajnica Sodin. Ona je pak, zajedno s dr. Anom Polak Petrič, visokom predstavnicom Slovenije za sukcesiju bivše države, također istaknula kako Ljubljana i dalje smatra da bi se sva ta pitanja trebala rješavati unutar postupka rješavanja nasljedstva bivše države. Ali, eto, sada je tu presuda suda u Strasbourgu i Slovenija mora po njoj reagirati - iako je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec više puta izjavio da se s njom ne slaže. Ali, sud je sud. Tako je Ljubljana morala konačno namiriti i tzv. Izbrisane, pa će sada morati i štediše Ljubljanske banke.

Nepoznati detalji

No, ne treba još uvijek otvarati šampanjce. Na jučerašnjem brifingu nisu nam dali informacije o tome kako će izgledati zakon - istaknuli su da će on biti u skladu sa zahtjevima Vijeća Europe, ali da mora proći parlamentarnu proceduru u Sloveniji. Također, slovenska je strana spremna isplatiti kamate od šest posto (koliko je tražio sud), ali samo za posljednje dvije godine jer smatra da je ostalo definirano inflacijom. Dakle, bit će tu još brojnih pitanja koja treba riješiti i detalja koje ćemo znati tek nakon donošenja zakona koji bi trebao definirati verifikacijske dokumente kojima će svaki tražitelj imati pravo da ostvari svoje pravo.

Žugić: Moji klijenti imaju i 90 godina, ne mogu toliko čekati

Odvjetnik Milivoje Žugić koji zastupa veći broj štediša Ljubljanske banke nije zadovoljan načinom izvršenja presude koji je Sloveniji naložilo Vijeće Europe. Njegov glavni prigovor odnosio se na mogućnost obročne isplate u razdoblju od deset godina.

-

Neki moji klijenti imaju više od 90 godina i nije im svejedno kada će dobiti novac - kaže Žugić. Dodaje da tisuće štediša više nisu među živima, a u jednom je slučaju čak i nasljednik umro. Upravo nezadovoljan akcijskim planom, Žugić se na njega očitovao i sada čeka odgovor Vijeća Europe. Prema njegovu mišljenju, to je trebala učiniti i hrvatska država koja je, primjerice, stala u obranu dužnika u švicarcima, ali ne i štediša Ljubljanske. - Dužnici u francima nešto su dobili i nešto izgubili, a štediše Ljubljanske samo izgubili. Usto, više ih je nego dvostruko u odnosu na dužnike u francima - objašnjava Žugić. Kad je riječ o kamatnoj stopi, smatra da treba isplatiti što je ugovoreno. U Vijeću Europe uskoro bi trebala biti javna rasprava o izvršenju obveze Ljubljanske prema štedišama, a Žugić kaže da će svakako na njoj sudjelovati. ( M. K.)

Povrat duga čeka 130.000 štediša u RH

U Hrvatskoj je bilo više od 400 tisuća štediša Ljubljanske banke, ali veći dio njih prihvatio je početkom 90-ih godina ponudu države o isplati stare devizne štednje. No, oko 130 tisuća njih je odlučilo čekati rješenje spora s Ljubljanskom bankom. U BiH još oko 165.000 štediša čeka isplatu štednje. Prema podacima slovenskog ministarstva financija, ukupna glavnica bez kamata koju Slovenija, po presudi suda u Strasbourgu, duguje štedišama u Hrvatskoj iznosi 135,6 milijuna eura, a štedišama u BiH 121 milijun eura. Tom iznosu, po presudi Europskog suda za ljudska prava, trebalo bi pribrojiti i godišnje kamate od šest posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 00:01