BLOOMBERGOVA ANALIZA

'RH među 10 najgorih ekonomija na svijetu'

 Goran Mehkek/CROPIX

Hrvatska se u ovoj godini nalazi u skupini 10 najvećih gospodarskih gubitnika, a mogućnost da ponovno potone u recesiju iznosi 22 posto. Ocjena je to stručnjaka Bloomberga, koji su krajem prošle godine analizirali gospodarske izglede za 93 zemlje u svijetu.

Gorući problemi

Njihovo skeniranje obuhvatilo je i Hrvatsku, koja je lani tek izašla iz dugotrajne recesije. No, oporavak našega gospodarstva je slab i spor. U svakom slučaju, rast hrvatskoga gospodarstva po niskim stopama teško da može riješiti goruće probleme poput visoke stope nezaposlenosti i velikog javnog duga. Upravo su niske stope rasta hrvatskoga gospodarstva, po svemu sudeći, i bile presudne u davanju loše ocjene koju smo dobili od Bloomberga.

Domaći ekonomisti s kojima smo razgovarali slažu se da je stanje našega gospodarstva daleko od onoga kakvo bi trebalo biti. Ipak, ističu kako ocjene da spadamo među 10 najproblematičnijih - ne stoje.

- Točno je da smo među najrizičnijim novim članicama EU, o čemu dovoljno govori i velik proračunski manjak, visina javnog duga i brojne strukturne slabosti, među kojima je i niska stopa zaposlenosti. No, ne bi stajalo da smo među 10 najgorih u svijetu - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Reformski potezi

Šantić očekuje da će se hrvatsko gospodarstvo i u 2016. nastaviti oporavljati. Ipak, ističe, oporavak će biti slabiji nego 2015. Puno će toga ovisiti o potezima nove Vlade. No, koji su to potezi, još se ne zna. Puno više prostora za prognoze, dodaje, bit će nakon što nova Vlada izradi proračun za 2016. godinu. Iz njega će se, naime, moći iščitati i reformski potezi koje nova garnitura u Banskim dvorima namjerava povlačiti.

- U Hrvatskoj je oporavak spor zbog dubokih strukturnih problema. No, moramo voditi računa o tome da će uštede i reforme u kratkom roku također oslabiti gospodarsku aktivnost. Upravo zbog toga bi i gospodarski rast u ovoj godini mogao biti slabiji nego lani - kaže Šantić.

I Alen Kovač, analitičar Erste banke, u ovoj godini očekuje zadržavanje blagog trenda oporavka. Ipak, upozorava na izazove koji prijete hrvatskom gospodarstvu.

Nastavak oporavka

- Osjetljivost Hrvatske na potencijalna kolebanja na strani inozemne potražnje ipak će ostati naglašena, posebno uzme li se u obzir još relativno umjerena dinamika domaće potražnje u segmentu investicija i osobne potrošnje. Iz tog će razloga dinamika rasta i trend oporavka ostati osjetljivi na geopolitička događanja, ali i na dinamiku globalnog rasta - ističe Kovač, posebno ukazujući na važnost kretanja u gospodarstvima naših vodećih trgovinskih partnera u EU.

Drugim riječima, domaći ekonomisti ne očekuju da bismo u 2016. mogli opet potonuti u recesiju. Naprotiv, očekuju nastavak oporavka, iako će biti slab. Na to upućuju i prognoze koje preuzima Bloomberg o očekivanom rastu hrvatskog BDP-a u 2016. od oko jedan posto.

Naravno, mogućnost novog zaranjanja u recesiju uvijek postoji, ali ta je opasnost, tvrdi Šantić, puno veća u 2017. No, i potencijalni recesijski izgledi za 2017. ovise o dva “ako”: o mogućnosti rasta kamata u svijetu, što bi RH znatno poskupilo zaduživanje, te o opasnosti da se ne dogodi zaokret u fiskalnoj politici, tj. da ne dođe do pokretanja reformskog procesa, koji bi na srednje staze naše gospodarstvo postavio na put održivog razvoja.

S puno većim izazovima od Hrvatske u 2016. susreću se brojne druge zemlje. Od europskih zemalja najranjivije su, pokazuju procjene Bloomberga, prezadužena Grčka i ratom rastrgana Ukrajina. S druge strane, Finska i Švicarska, slično Hrvatskoj, suočavaju se s niskim stopama gospodarskog rasta: Finska, među ostalim, zbog ovisnosti o kretanjima na susjednom ruskom tržištu, a Švicarska zbog kretanja tečaja franka. U sličnu kategoriju, onu zemalja s niskim stopama rasta, spada i Japan, a Tajvan je na rubu recesije, velikim dijelom zbog usporavanja gospodarstva Kine.

Izvoznice nafte - najgore

Ipak, najgore će, čini se, proći zemlje koje ovise o izvozu nafte, kao Venezuela i Rusija. Proračuni obiju zemalja ovise o prihodima od prodaje nafte (i ostalih energenata) pa njihov pad znači i manje novca u državnoj blagajni. U slučaju Rusije, problem su i sankcije zbog aneksije Krima. U svakom slučaju, i Venezuela i Rusija ove će godine, zaključuju u Bloombergu, ostati u “recesijskom klubu”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:51