MOSTOVA REFORMA

REZANJE PLAĆA U ŽUPANIJAMA I GRADOVIMA 'Zakonom o uhljebima' uštedjelo bi se 1,2 milijarde kuna godišnje

Zagreb, 280116.Ministri napustaju zgradu Vlade nakon prve sjednice nove Vlade.Na fotografiji: Dubravka Jurlina Alibegovic, ministrica upraveFoto: Bruno Konjevic / CROPIX
 Bruno Konjević / CROPIX / .

Uspije li Vlada, kako se iz Banskih dvora neslužbeno najavljuje, ograničiti masu novca koji se za plaće izdvaja u županijama, gradovima i općinama, godišnja bi ušteda mogla doseći 1,2 milijarde kuna. Pokazuje to računica koja se temelji na podacima o masi plaća na regionalnoj i lokalnoj razini.

Smanjenje deficita

Prema tim podacima, a posljednji cjeloviti su oni za 2013. godinu, ukupna vrijednost proračuna na lokalnoj razini iznosila je nešto manje od 22,2 milijarde kuna. Od tog iznosa, rashodi za zaposlene iznosili su nešto manje od 4,8 milijardi kuna. Kako prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi masa plaća na lokalnoj razini ne smije biti veća od 20 posto prihoda ostvarenih godinu prije, tada bi i smanjenje tog limita na 15 posto, kako se sada neslužbeno predlaže, masu plaća srezalo za četvrtinu. Ili za otprilike 1,2 milijarde kuna.

Takvo smanjenje iznosa za plaće na lokalnoj razini “popravilo” bi i fiskalnu poziciju države, koju Bruxelles već odavno, zbog prekomjernog deficita i visokog javnog duga, drži pod paskom. Naime, i lokalne vlasti dio su cjelovite slike o zdravlju javnih financija, pa bi smanjenje iznosa za plaće na lokalnoj razini, ističu ekonomisti, pridonijelo smanjenju ukupnog hrvatskog deficita za oko 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Time bi se olakšala i fiskalna konsolidacija države, popustili bi pritisci eurokrata, a s vremenom bi se olakšalo i uvođenje eura.

Ipak, sve bi to ovislio o nizu faktora. Prije svega o tome kako bi se u praksi provelo smanjenje mase plaća. Tu bi, upozorava Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), izgledna bila samo dva rješenja - ili smanjenje plaća, ili otpuštanje dijela ljudi, kako bi se zadržala postojeća razina plaća.

Velike otpremnine

I Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta upozorava kako bi trebalo definirati način na koji bi vlast riješila probleme koje bi proizvele izmjene “zakona o uhljebima”. Naime, i u lokalnoj samoupravi postoje kolektivni ugovori, što znači da su vlastima u mnogo čemu vezane ruke. Stoga bi, po njegovu mišljenju, prvo trebalo pokušati izmijeniti kolektivne ugovore, pri čemu treba voditi računa da su takvi pokušaji dosad uglavnom padali u vodu. Alternativa tome je da bi trebalo osigurati velike iznose za otpremnine, što bi na kratke staze čak i povećalo troškove lokalnih vlasti umjesto da ih smanji. Moguće je i radikalno rezanje plaća, no to bi, ističe Lovrinčević, bilo loše rješenje.

Trošimo više od EU

- Nije problem u visini plaća, nego u broju zaposlenih, a ni jedna politika se s time ne želi uhvatiti u koštac. U cjelokupnom hrvatskom javnom sektoru višak je 35.000 do 40.000 ljudi, što znači da bi za njihove otpremnine trebalo osigurati oko četiri milijarde kuna. S druge strane, treba voditi računa da Hrvatska za plaće u javnom sektoru doista izdvaja više od prosjeka EU: dok na njih u EU ide oko 10 posto BDP-a, kod nas taj udio doseže 12 posto BDP-a, što znači da za plaće u javnom sektoru izdvajamo oko šest milijardi kuna više nego što bismo trebali - primjećuje Lovrinčević.

Otvorenim ostaje i pitanje bi li lokalne vlasti poštovale takve nove zakonske odredbe. Prema dostupnim podacima, ni županije, ni gradovi, ni općine dosad se baš nisu pokazali discipliniranima kad je u pitanju bila provedba ograničenja po kojem masa plaća nije smjela prelaziti 20 posto prihoda iz godine prije. Tako je 2013. masa plaća u županijama, prema tim podacima, dosezala 26,4 posto prihoda iz godine prije, kod gradova je taj udio dosezao 27,5 posto, a kod općina 23,2 posto. Naravno, situacija varira među lokalnim jedinicama, no ti podaci, među ostalim, potvrđuju i staru tezu o konstantnom rastu broja zaposlenih na lokalnoj razini, a na što se upozorava i u pojedinim istraživanjima.

Komunalna poduzeća

Dodatni problem u cijeloj priči su komunalna poduzeća u kojima rade deseci tisuća ljudi, a koja nisu dio lokalnih proračuna, pa samim time ni ograničenja koja im zakon postavlja. Stoga mnogi misle da bi reforme na lokalnoj razini trebale zahvatiti i komunalna poduzeća. Štoviše, zaključuje Lovrinčević, reformu lokalnog sustava potrebno je napraviti u sklopu teritorijalnog preustroja zemlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:48