MARATONSKI SPOROVI

REPOVI 'MALE LJUBLJANSKE' Već 19 godina od Zabe traži 91.000 eura svoje štednje iz Jugobanke

 Goran Mehkek / CROPIX

Štediše nekadašnje Jugobanke kojima do danas nisu isplaćene njihove štednje pokušavaju putem sudskih sporova protiv poslovnih banaka u Hrvatskoj već više od desetak godina naplatiti svoja potraživanja.

Nije poznato koliko se takvih sudskih sporova vodi, a ni koliko je štednji ostalo neisplaćeno. Zagrebačka banka nije nam odgovorila na pitanja o toj temi, a to ne znaju ni u Ministarstvu financija. Sudske odluke u njihovim slučajevima uglavnom nisu ujednačene, jer ima i slučajeva koji su uspjeli ishoditi isplatu, međutim sporovi većinom traju godinama, a Vrhovni sud uglavnom prihvaća revizije postupaka te ih šalje na ponovljene postupke koji opet traju.

Presuda Vrhovnog suda

M. V. tvrdi da je s Jugobankom Split, Ekspozitura Knin, zaključio ugovor o oročenoj deviznoj štednji, te je na dan 22. kolovoza 1990. bio položen iznos od 179.518,75 DEM, oročen na rok od 25 mjeseci, s kamatom od 9 posto godišnje. Smatra da je stekao pravo da prenese svoju deviznu štednju s banke čije je sjedište izvan Hrvatske na banku u Hrvatskoj, a budući da se banka s kojom je zaključio ugovor o oročavanju deviznih sredstava nalazila na području na kojem se vodio rat. Boravio je u inozemstvu te je tek 2000. godine pokušao ostvariti to svoje pravo i podnio zahtjev tuženiku Zagrebačkoj banci - Pomorska banka d.d. Split. Zaba je trebala predmetni dug isplatiti u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi obrok dospijeva 30. lipnja 1995. godine, te je cjelokupno tužiteljevo potraživanje trebalo biti isplaćeno do 31. prosinca 2004. godine. Po predmetnom ugovoru o oročenom deviznom štednom ulogu potražuje isplatu iznosa od 91.786,48 eura sa zateznom kamatom”.

Gore navedeno rečeno je u presudi zagrebačkog Općinskog građanskog suda donesenoj ovih dana u ponovljenom sudskom postupku putem kojeg jedan hrvatski državljanin s adresom u Njemačkoj pokušava od Zabe naplatiti vlastitu štednju koju je imao u nekadašnjoj Jugobanci, ali to nije uspio ni u ovom postupku. Prva je to presuda nakon što je Vrhovni sud u svibnju 2017. godine njegov postupak vratio na ponovni postupak. Njegov odvjetnik i ovaj put će uložiti žalbu.

Priča je to, naime, jednog od desetak klijenata odvjetnika Albina Hotića, koji posljednjih više od desetak godina pokušavaju naplatiti vlastite štedne uloge što su ih prije rata imali u nekadašnjoj Jugobanci Split, Ekspozitura Knin.

- Riječ je o ljudima koji su uglavnom bili na privremenom radu u inozemstvu, no svi su odreda hrvatski državljani, međutim po nacionalnosti uglavnom Srbi. Iznenađuje me da se za njihova prava nisu više zauzeli politički predstavnici srpske nacionalne manjine, jer ih je zapravo država stavila u neravnopravan položaj. Moji klijenti su u pravilu imali teško zarađenu ušteđevinu, od pet pa do sto tisuća eura. Uspješno se naplatio tek jedan moj klijent, i to u Jadranskoj banci iz Šibenika. Ostali procesi još traju, s nekima smo uspjeli na Vrhovnom sudu, kao s ovim koji spominjete, pa je vraćen na novi postupak. No, radi se zapravo o tzv. “maloj ljubljanskoj banci”, ali u Hrvatskoj - ističe odvjetnik Hotić.

Na prostoru Knina je, naime, prije rata poslovala ekspozitura Jugobanke, a novouspostavljena država Hrvatska zauzela je po tom pitanju princip teritorijalnosti. Tako je do 6. srpnja 1992. godine građanima dopuštala da štednju iz spomenutih banaka prebace u hrvatske banke i da sredstva koriste po Zakonu o pretvaranju stare devizne štednje u javni dug države. Taj je rok kasnije produljen, ali samo za hrvatske prognanike, zarobljenike srpskih logora i slične kategorije, kao i one koji su boravili u inozemstvu ili bili na privremenom radu u inozemstvu. Pokušali smo o ovoj temi dobiti podatke i od Zabe, barem o broju takvih sporova te ukupnoj visini njihovih zahtjeva, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili nikakav odgovor. Kao ni od Ministarstva financija. Odvjetnik Hotić svojedobno je zatražio odgovore ministarstva iz kojeg su mu 2014. odgovorili da ne “raspolažu podatkom o broju građana koji su izvršili prijenos svog štednog uloga”.

Državna obaveza

Poslovne banke vodile su analitičku evidenciju o svakom pojedinom štednom ulogu, a ministarstvo je doznačivalo potrebna sredstva za isplatu štednih uloga koji su se počeli isplaćivati 1995., pa sve do 2004. godine, kada je hrvatska izvršila obvezu prema građanima čiji su štedni ulozi preuzeti u javni dug RH - navodi se u tom odgovoru iz ministarstva. Međutim, oni koji svoju štednju nisu uspjeli naplatiti do 2004. godine otada se godinama gomilaju na hrvatskim sudovima. Među njima je zanimljiv i jedan slučaj odvjetnika Blagoje Mastilovića, čiji je klijent uspio na Općinskom sudu u Kaštel Lukšiću dobiti presudu u svoju korist koju je Županijski sud u Splitu potvrdio, čime je ona 2008. godine postala pravomoćna.

- Moja stranka naplatila je tada svoje potraživanje putem ovrhe, i to ukupno oko 343.700 kuna uključujući troškove postupka - kaže odvjetnik Mastilović te dodaje da je pola tog iznosa naplaćeno od Zabe, a pola od Republike Hrvatske. No, Zaba je protiv presude izjavila reviziju Vrhovnom sudu, koji je tek 7. ožujka 2017. godine ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu u dijelu u kojem se nalaže isplata te se predmet vraća na ponovni postupak.

Zastara

Postupak sad počinje ispočetka, naravno i uz sudjelovanje države, iako žalbom nije osporavala prvobitnu presudu. I s obzirom na to da se tužitelj naplatio temeljem pravne osnove, koja je kasnije otpala, odnosno putem presude koja je kasnije ukinuta, sve što je naplatio stečeno je bez osnova i oštećena strana ima pravo regresno potraživati sve što je naplaćeno u ovršnom postupku. Ali to nije još napravila ni Zaba ni RH, nego smo se nastavili parničiti - kaže Mastilović te dodaje da je Općinski sud u Splitu 19. ožujka 2018. opet donio presudu u korist tužitelja, a oba tuženika uložila su žalbu i Županijski sud u Zadru je u svibnju 2018. ukinuo presudu smatrajući da nije dovoljno raspravljen prigovor zastare potraživanja tužiteljice.

- Općinski sud bi uskoro trebao objaviti presudu, a ne treba napominjati da će i protiv nje biti izjavljena žalba - kaže Mastilović te ističe da je tužba podnesena 7. rujna 2009., a presuda suda u Kaštelu donesena 2006. te se ni danas ne nazire kraj ovog spora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 10:53