HRVATSKI GRAĐANI NA REFERENDUMU

Reporteru Jutarnjeg birači su otkrili: Odviše smo mali da u Uniji budemo ravnopravni. Bojim se za svoju budućnost u EU

Prije podne, do 14.30 sati, pratili smo kako referendum teče u Osnovnoj školi “Josip Račić” na Srednjacima, gdje je, pod egidom Trešnjevka jug, otvoreno šest biračkih mjesta, od broja 309 do broja 314. Glasovanje je, dakle, teklo u šest učionica u prizemlju u, rekli bismo, pomalo svečarskoj atmosferi. Pred školom se nije stvarala gužva, ali nije bilo niti predaha. U prosjeku, rekli bismo, svakih 20 sekundi stizao je glasač pa procjenjujemo da ih je do 14.30 izišlo do tisuću i pol. Promatrači, koji su željeli ostati anonimni, procijenili su da je do podneva glasovanju pristupila možda i trećina upisanih birača.

Glas zbog drugih

Procjenjujemo, nadalje, da je većina izašlih došla u društvu obitelji. Izdvojili smo nekoliko karakterističnih odgovora građana o tome kako su i zašto glasovali. Razgovarajući s većim brojem glasača, zaključili smo da je, otprilike, od njih deset, šest za pristupanje Hrvatske Uniji , a četiri protiv. Zapravo, svi koji su pristali da govore za novine jasno su artikulirali razloge za svoju odluku. Čini se, naime, da su građani zbilja razmišljali i da znaju što i zašto to žele.

Umirovljenica Marija Štefanac kaže da je glasovala za “prosperitet mladih”. Njezin suprug Vilim Štefanac, također umirovljenik, objašnjava: “Svaki put dosad izlazili smo na izbore ili na referendume razmišljajući o sebi. Sada prvi put nismo razmišljali o sebi. Nama Unija ne može ni donijeti niti odnijeti, mi smo za to, naime, prestari, nego može odnijeti ili donijeti našoj djeci i našim unucima. Na koncu smo zaključili da im više može donijeti. Mislim da je za njih bolje da Hrvatska bude u Europskoj Uniji. Teško možemo sami, mali smo, bolje je da se udružimo”.

Ljiljana Matošević, koja je na glasovanje stigla u pratnji kćeri Nikoline, pak izvlači posve suprotan zaključak: “Još bih možda i razmislila o glasovanju za EU da nije eura. No, naša Vlada kani što prije uvesti euro, a to znači da će sve poskupjeti. Živjet ćemo lošije nego što sada živimo.

‘Odviše smo mali’

Istakla bih da imam troje punoljetne djece koja se školuju, na fakultetima su, nisu, dakle, ni jadni ni neupućeni, i koja su također glasovala protiv”. Majčine riječi prisnažuje Nikolina koja kao razlog zašto je glasovala protiv navodi onaj isti koji supružnici Štefanac navode u korist pristupanja. “Odviše smo mali da u toj Uniji budemo ravnopravni, pa čak i da opstanemo. Bit će, prije svega, ugrožena naša proizvodnja. Bojim se za svoju budućnost u Uniji”, zaključuje Nikolina.

Sloboda kretanja

Protiv ulaska je i Snježana Aleksić, iz sličnog razloga: “U Europskoj Uniji nećemo biti ravnopravni i više nećemo odlučivati o vlastitoj budućnosti”.

Branimir Šutalo, naprotiv, smatra da “moramo pristupiti Europskoj Uniji zato što je to prostor mira i prosperiteta i zato što u modernoj povijesti i nije bilo toliko velike, uspješne i perspektivne velike zajednice naroda”.

Miro Bartol također je za pristupanje: “Prije svega, ulazak u Europsku Uniju donosi nam slobodu kretanja, slobodu trgovanja i svatko tko ima bilo kakve ambicije da iziđe izvan svog sela, glasovat će za pristupanje.

Najjednostavnije, mogao bih reći da sam za pristupanje zato jer često putujem u Sloveniju i često naručujem stvari iz Europske Unije. Zašto bih to morao činiti kao stranac, a ne kao punopravan član europske zajednice? Nadalje, još kad vidim tko je sve vodio kampanju protiv ulaska, jasno mi je da trebamo biti za Uniju”.

Mladi bračni par, Andrijana Babić i Mario Juric, na glasovanje je stigao s djetetom. Oboje su glasovali protiv pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji.

Problem informiranja

“Kao prvo, javnosti su bile uskraćene i najosnovnije informacije o tome što nam pristupanje Europskoj Uniji donosi. Odnosno, gotovo su potpuno ograničene one informacije koje govore o negativnim stranama pristupanja. Tko se zaista htio informirati, morao je dosta kopati po internetu, sam se probijati do pravih podataka. Takav pristup nije dobar i to načelno u meni budi sumnju.”

Jeftićeva lista

Njezin suprug pak dodaje: “Andrijana se prva pobunila protiv te predreferendumske kampanje, a sada je već i mene zainteresirala. Kako bilo, i ja sam glasovao protiv pristupanja”.

Na ovih šest biračkih mjesta nije bilo incidenata, a nepovjerljivi članovi biračkih odbora redom su odbili novinarima išta reći o tome kako glasovanje protječe, nije se od njih mogla doznati niti najneslužbenija procjena o izlaznosti. S druge strane, ohrabrujuće je to što su veoma ozbiljno shvatili svoj posao. Sumnje u regularnost izbora nije iskazao nitko, no ironični komentari, dakako, nisu izostali.

Najzabavniji je bio stariji gospodin, razgovorljiv, ali, eto, koji je želio ostati anoniman, a koji je na pitanje za koga je glasovao, odgovorio:

- Za Jeftićevu listu - aludirajući na izbore koji su se održali 1935. u diktatorskom okružju u prvoj Jugoslaviji, kad je Vladinu (čitaj. tuđinsku) listu nosio Bogoljub Jeftić, beogradski političar, nasuprot Mačeku i HSS-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 05:58