REPORTERI JUTARNJEG OBIŠLI BRDO GAJ I KIP GOSPE 'Ova kapela spoj je duhovnog i materijalnog i govori o tome kako bi naša država trebala izgledati'

Na brdu Gaj visokom 173 metra, nadomak Primoštena, u utorak su djelatnici zaprešićke tvrtke Akroobjetki uz pomoć 90-tonske dizalice Salona Monta odradili najveći dio posla u montaži monumentalne skulpture Gospe od Loreta. Finaliziranje ovog projekta Općine Primošten, u koji je do sada uloženo dva milijuna kuna, protječe pod budnim okom voditelja i idejnog tvorca Gospine skulpture Arona Varge i koautora prof. likovnih umjetnosti Miluna Garčevića.

Kad sam se jučer oko podneva uspeo na brdo Gaj, nakon što mi je za to 'propusnicu' dao primoštenski načelnik Stipe Petrina, ovo monumentalno zdanje, jedinstveno u Hrvatskoj, već je imalo svoje konture. Na betonsku konstrukciju visoku 4,5 metra, obloženu kamenom verdemarina, a do koje vode stepenice, već je bilo postavljeno pet elemenata od kojih je svaki težak desetaka tona. U trenutku našeg dolaska ogromna 'Salonova' dizalica podizala je i šest element koji je precizno sjeo na prethodni.

- Skulptura se sastoji od osam prstenova, nakon podignutog ovog šestog, slijedi nam spajanje Gospinog lika visokog 180 centimetara u obliku zvonolikog plašta s reljefnim likom malog Isusa, te na vrhu, kao zadnji prsten, starohrvatska kruna promjera od jednog metra. Betonski podest sa stepenicama visok je pet metara, a Gospina skulptura 12,5 metara. Dakle, cijelo zdanje visoko je 17,5 metara ili deset posto nadmorske visine brda - objašnjava nam je Aron Varga, iz čijih očiju isijava zadovoljstvo dosad obavljenim poslom.

Skulptura će idućih dana biti obložena mozaikom rađenim od više različitih materijala.

- Osim prirodnih materijala poput granita iz Brazila, kvarcita, 3D stakla i običnog špigla, mozaik čine srebrne i zlatne smute. Dakle, da ne bude zabune, nije riječ o klasičnom zlatu, već mozaik isprepliću srebrni i zlatni mikronski listići. Riječ je o mozaičkoj tehnici poznatoj pod nazivom 'opus spaladum'. Mozaik sadrži motive iz biblijskog Novog zavjeta te motive Isusova rođenja, Davidovu zvijezdu, potom šahovska polja, ali i motive masline i suhozida, karakterističnih za primoštensko podneblje - kaže nam, pak, njegov autor prof. Milun Garčević, dodajući kako je ovaj sakralni kompleks izgrađen na živoj stijeni.

- Ova kapela zapravo je umjetnički spoj duhovnog i materijalnog i govori zapravo o tome kako bi naša hrvatska država trebala izgledati - zaključio je Milun Garčević, profesor mozaika s Akademije likovnih umjetnosti.

Načelnik općine Primošten Stipe Petrina, 'spiritus movens' ovog projekta, najavio nam je kako će Gospino svetište biti svečano otvoreno početkom svibnja, nekoliko dana prije blagdana Gospe od Loreta, koji Primoštenci slave kao Dan općine 10. svibnja.

- Odlučili smo se na skromnu svečanost, a Gospinu skulpturu blagoslovit će župnik Primoštena don Jurica Petković i župe Stanovi don Jakiša Dominiković. Pozvali smo svoje prijatelje iz talijanskih gradova Lorreto, Piglio i Apiro s kojima smo potpisali povelju o bratimljenju i suradnji. Nemam namjeru pozvati nikoga od naših političara i dužnosnika, jer ne želim cirkus na ovakvom velikom duhovnom događaju – kaže primoštenski načelnik Stipe Petrina.

Primoštenski narod i vjernici primoštenskog kraja, kaže Petrina, duboku su povezani s Gospom od Loreta i štuju je kao svoju nebesku zaštitnicu. To traje već 158 godina, dodaje on, od kada je Primoštenac Marko Prgin donio njezinu sliku u svoje mjesto iz Italije.

- Ideja da se na brdu Gaj izgradi vidikovac uvrštena je u planove još davne 1972. godine, a ova općinska vlast uspjela ju je realizirati nakon 45 godina. U prostorni plan još 2001. godine, uvrstilo smo Gospinu skulpturu i njezino svetište koje će dominirati tim vidikovcem, i u tome smo uspjeli. Ovo Gospino svetište ujedno je početak i vjerskog turizma u Primoštenu. Mi smo svoje napravili, a sada je na mještanima Primoštena da pokažu svoje kreativne i poduzetničke potencijale u turističko-gospodarskom smislu – zaključio je načelnik općine Primošten Stipe Petrina.

Petrina ističe kako će 55 hektara zemljišta brda Gaj postati zaštićeno kulturno dobro. Već od 1. lipnja krenut će se i s drugom fazom projekta kojim će se na vidikovcu izgraditi ugostiteljski objekt, suvenirnica i sanitarni čvor, te urediti glavni prilazni put do vrha brda.

Skulptura Gospe do Loreta na brdu Gaj, inače, već je uvršten u veliki turistički projekt pod nazivom 'Ruta Loretskih hodočašća, koji podupire talijanska Regija Marche i tamošnja biskupska konferencija. U promicanju Loretskih svetišta Majke Božje, Primošten će se na ovaj način naći u društvu gradova Praga, Pariza, Altottinga, Walisinghama, Krakova i talijanskog Loretta.