DR. VLADIMIR MIĆOVIĆ

‘Recept protiv korone je vrlo jednostavan, ali ga nedovoljno i nesustavno primjenjujemo u praksi‘

Najnovija istraživanja WHO-a kažu kako pravilno nošenje maski preko nosa i usta pridonosi značajnom smanjenju širenja zaraze
Vladimir Mićović
 Srdjan Vrancic/Cropix

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. sc. Vladimir Mićović je za Novi list govorio o sve većem broju zaraženih koronavirusom, cjepivu protiv gripe i uvođenju novih mjera s ciljem suzbijanja epidemije.

Istaknuo je da se svakako preporuča cijepljenje protiv gripe svake godine jer je to najučinkovitiji način prevencije sezonske gripe, čak i za mlade i zdrave ljude.

- Za mlade cjepivo daje sigurnu zaštitu čak i ako virusi u cirkulaciji ne odgovaraju točno onima protiv kojih je virusno cjepivo izrađeno. Kod starijih ljudi, cjepivo protiv gripe može biti nešto manje učinkovito u prevenciji bolesti, ali značajno smanjuje ozbiljnost simptoma te pojavu komplikacija i smrtnih ishoda, istaknuo je Mićović i dodao da se posebno preporuča cijepljenje za trudnice, djecu od 6 mjeseci do 5 godina, osobe starije od 65, one s kroničnim bolestima, ali i zdravstvene djelatnike.

Mićović je odgovorio i na pitanje kako cjepivo protiv gripe pomaže u epidemiji koronavirusa-

- Jasno je kako udruženo ili uzastopno zaražavanje COVID-19 bolešću i gripom može imati još teže i ozbiljnije posljedice. Dakle, očekuje se kako će navedeno cjepivo osigurati vrlo učinkovitu zaštitu protiv gripe koja nas očekuje u ovoj godini, a uz to, posredno će smanjiti potencijalno udruženo djelovanje virusa gripe i koronavirusa, pojasnio je.

Cjepivo protiv gripe, ističe Mićović, odgovara preporukama Svjetske zdravstvene organizacije te Europske unije.

– Danas je u upotrebi kvalitetno četverovalentno cjepivo Vaxigrip Tetra koje uključuje četiri soja inaktiviranog i fragmentiranog soja influenze; dva soja virusa A influenze te dva soja virusa B influenze, što u potpunosti odgovara preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za cjepivo sjeverne hemisfere te preporuci Europske unije za sezonu 2020./2021.

Osvrnuo se i na rast broja zaraženih koronavirusom i na mjere za suzbijanje širenja zaraze.

– Ovakav eksponencijalni rast novozaraženih koronavirusom je vrlo opasan jer može značajno povećati broj oboljelih kojima je potrebna vrlo sofisticirana akutna bolnička skrb, što u značajnoj mjeri opterećuje već ionako prenapregnuti, prije svega, bolnički zdravstveni sustav. Ako ovako pooštrene mjere ne bi dale zadovoljavajući učinak, nameću se i dodatne mjere koje su već viđene u nekim europskim zemljama, kao što je uvođenje daljnjih ograničenja, pa i zabrana rada ugostiteljskih i trgovačkih objekata. Neke zemlje išle su toliko daleko da su uvele policijski sat kako bi suzbile nepotrebna okupljanja ljudi u okolnostima naglog pogoršanja epidemije, kaže Mićović i ističe da potpuno zatvaranje nije opcija zbog utjecaja na gospodarstvo i životni standard ljudi.

Na pitanje koliko maske štite od bolesti, Mićović kaže da je dosadašnja komunikacija vezana uz potrebu nošenja maski bila nejasna.

- Naime, najnovija istraživanja od strane Svjetske zdravstvene organizacije dovela su do saznanja kako pravilno nošenje maski odgovarajuće kvalitete preko nosa i usta, do brade, pridonosi značajnom smanjenju širenja zaraze. Čak i kada se zaraza dogodi, zbog smanjene infektivne doze bolest rezultira blažim kliničkim slikama, obilježjima i tijekom bolesti. Dakle, nošenje maske je od presudnog značaja, pogotovo u zatvorenim prostorima, ali i na otvorenom kada nije moguće osigurati fizičku distancu među ljudima. Maske sprečavaju širenje kapljica u kojima se nalazi virus, a koje disanjem, govorom i kašljanjem proizvodimo i širimo u prostor u kojem boravimo, rekao je Mićović za Novi list.

Unatoč preporučenim mjerama, virus se i dalje širi, a Mićović je pojasnio zašto je to tako.

– Recept zaista izgleda vrlo jednostavno, ali ga nedovoljno i nesustavno primjenjujemo u praksi te su zato rezultati navedenih općih preventivnih mjera kod nas, ali i u drugim razvijenim i onim manje razvijenim zemljama, podjednako loši te epidemija u svom drugom valu bukti. Očito je kako moderna zajednica, nažalost, ne može stvoriti potrebnu kritičnu masu u ukupnoj kolektivnoj svijesti i odgovornosti koja bi bila dostatna za cjelovito poštovanje, odgovorno postupanje i primjenu propisanih uputa i preporuka u svakodnevnom životu, zaključio je Vladimir Mićović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:11