OTPIS DUGA

REAKCIJE BANAKA NA PRIJEDLOG MINISTRA BORISA LALOVCA ‘Pristajemo na nove procjene nekretnina, ali za to očekujemo jasne kriterije’

Banke od države traže da im se svaki dug koji otpišu priznaje kao porezni rashod
 Dragan Matić/CROPIX

Banke su spremne više sudjelovati u otpisu dugova građana po stambenim kreditima koje oni više nisu u stanju vraćati, ali od države traže da se usvoje jasni kriteriji koji će precizno definirati tko bi imao pravo na takav otpis, doznajemo iz bankarskih krugova. Reakcija je to na prijedlog koji je ministar financija Boris Lalovac iznio u intervjuu za subotnji Magazin Jutarnjeg lista.

Lalovac je u intervjuu, među ostalim, poručio kako bi banke vrijednost stambenih kredita trebale svesti na realnu razinu, s obzirom na to da je vrijednost nekretnina tijekom krize znatno pala. Sam je naveo i primjer: ako je stan za čiju je kupnju 2008. uzet kredit vrijedio 2400 eura po četvornom metru, a danas vrijedi 1700 eura, onda bi banke, po Lalovcu, trebale ukalkulirati tu razliku i ponovno obračunati kredit.

Fer vrijednost

- One jednostavno moraju u svojim bilancama ponovno procijeniti fer vrijednost nekretnina. Ne vidim razloga da ne krenu u to - istaknuo je Lalovac. No, iz bankarskih krugova poručuju kako to, sukladno međunarodnim standardima i propisima središnje banke, ionako rade, iako na individualnoj osnovi, od slučaja do slučaja. Za koliko-toliko masovniju revalorizaciju vrijednosti nekretnina i iznosa kredita potrebno je, ističu, jasno definirati kriterije kako bi se precizno znalo tko bi na tako nešto ostvarivao pravo, a tko ne.

Po njima, trebalo bi definirati temeljne kriterije za to tko se može kvalificirati za otpis, dok bi detalji oko iznosa i provedbe bili prepušteni bankama. U svemu tome, kažu, pomoglo bi objedinjavanje s bazom podataka o građanima koji su se kvalificirali za oprost dugova, što je jedan od ključnih Vladinih projekata u ovoj godini.

Podjela troška

- Naravno da je i bankama stalo da se riješi problem ‘loših kredita’, no mora se jasno znati tko bi ostvarivao pravo na oprost ili umanjenje vrijednosti stambenog kredita koji više ne može otplaćivati. Ako je riječ o obitelji kojoj je to prva i jedina nekretnina i u kojoj nitko ne radi ili su im se primanja zadnjih nekoliko godina radikalno smanjila, onda bi takav dužnik imao pravo na oprost duga jer je savršeno jasno da ga ne može otplatiti. No, što ako takav dužnik još ima vikendicu na moru ili, primjerice, kuću u Slavoniji? Onda to baš i nije isti slučaj i njemu ne bi trebalo opraštati dugove - ističe jedan naš sugovornik iz bankarskih krugova.

- To bi bilo jedino prihvatljivo i pravno održivo dobrovoljno rješenje, zasnovano na socijalnim kriterijima i uz podjelu troška - dodaje on.

U cijeloj priči bankari traže i veće razumijevanje države. Lalovac je, naime, u intervjuu istaknuo kako se otpis dijela dugova, po Zakonu o porezu na dobit, priznaje kao porezni rashod. No, iz bankarskih krugova kažu da je to slučaj jedino ako prethodno ispoštuju zamršenu proceduru - od ovrha pa do sudskih tužbi.

Stoga od države traže da im svaki dug koji otpišu priznaje kao porezni rashod, neovisno o tome je li provedena cijela procedura, koja često traje i godinama. Isto tako, traže i izmjenu nekoliko poreznih propisa, koji bi otpis dugova po stambenim kreditima učinili jeftinijim. - Iako svaka banka ima svoje kriterije, vjerujem da bi sve to onda rezultiralo i bržim i masovnijim otpisom dugova po stambenim kreditima, koji se ne mogu naplatiti - zaključuje naš sugovornik. ‘

Toksični’ krediti

Kakav god bio ishod novog povlačenja konopca između ministra Lalovca i bankara, čini se da se stvari počinju pomicati s mrtve točke kada je riječ o čišćenju portfelja banaka od “toksičnih” kredita, koji su posljedica recesije.

Trećina radnika povećanjem osobnog odbitka ne dobiva ništa

Ostvare li se najave ministra Borisa Lalovca i osobni se odbitak - iznos koji svaka osoba može mjesečno zaraditi a da na njega ne plati porez - poveća sa sadašnjih 2600 na 3000 kuna te se ukine najviša stopa poreza na dohodak od 40%, trećina hrvatskih radnika - njih oko pola milijuna, koliko ih, po podacima Porezne uprave, mjesečno prima manje od 3000 kuna - neće od toga imati nikakve koristi.

Osjetno povećanje plaća osjetit će oni s neto dohotkom većim od 13.000 kuna (oko 20.000 kuna bruto), jer tek s tim iznosom plaća se porez po stopi od 40% - a takvih je, prema podacima Porezne, u Hrvatskoj oko 35.000. Najviše će porasti plaća onima s najvišim dohotkom i bez djece, jer roditelji s visokim primanjima i poreznim olakšicama na djecu i sada plaćaju bitno manje poreza po najvišoj stopi.

Primjerice, samac s bruto plaćom od oko 39.000 kuna ima neto plaću od 22.000 kuna, a njegov kolega, roditelj dvoje djece, s istim brutom mjesečno prima oko 1250 kuna više. Poveća li se osobni odbitak i ukine najviša porezna stopa, ovaj će samac primati oko 2400 kuna više, a roditelj 2000 kuna više nego sada. Osoba s prosječnom plaćom od 5500 kuna imat će stotinjak kuna veću plaću nego po sadašnjem sustavu, zbog povećanja osobnog odbitka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:30