CIKLONA SE NE PREDAJE

Ravnatelj DHMZ-a upozorava na bujične poplave u dvije naše regije, otkrio i kakva nas zima čeka: ‘Pripazite već sutra...‘

Upitan stiže li nova ciklona poput prijašnje, rekao je da zasad u najavi u prognozama nema ciklone tipa Boris

Ivan Güttler

 Marko Todorov/Cropix

Vrh vodenog vala Dunava koji je 400 kilometara od Hrvatske stiže za tjedan dana. Na istoku zemlje proglašene su redovne mjere obrane, kontroliraju se brane i dostavljaju vreće s pijeskom, piše Net.hr.

O toj temi za RTL je govorio Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda. Upitan stiže li nova ciklona poput prijašnje, rekao je da zasad u najavi u prognozama nema ciklone tipa Boris.

- Možemo reći da je Boris bio jako dobro prognoziran. Već prije desetak dana, većina europskih meteoroloških službi u svojim prognozama je imala situaciju povećanih količina oborine. Nažalost, brojimo broj žrtava preko 20 u nekoliko europskih zemalja. Moja procjena je da smo zbog dovoljno ranih izdanih upozorenja i prognoza smanjili potencijalno veći broj - objasnio je za RTL.

Dodao je kako je na području Austrije u nekoliko dana izmjereno je preko 400 litara kiše, što je veliko opterećenje za bilo koju državu i gdje god da se dogodi tako intenzivan oborinski događaj, sigurno su problemi i na terenu.

- U nekim državama ponekad postoje problemi s koordinacijom. U slučaju Borisa, većina europskih meteoroloških službi dovoljno rano je informirala svoje kolege u civilnoj službi. Broj žrtava je 20, to su loši brojevi, ali imali smo situacije i u nedavnoj povijesti u Njemačkoj kada je taj broj žrtava bio puno veći, oko 130 - prenosi njegove riječi Net.hr.

image

Priprema za poplavu Dunava na Zelenom otoku kod Batine

Vlado Kos/Cropix

Objasnio je kako sustav funkcionira u Hrvatskoj i koja je procedura ako se slična nepogoda dogodi vikendom. Na DHMZ-u, kaže, ima dva centra koja pokrivaju potrebe pomorske meteorološke službe i rade 24 sata dnevno.

- Naši sinoptičari su od 5 do 6 u uredu, kad su ovakve situacije ostaju i dulje. Hidrolozi nisu svaki dan u dežurstvu, ali kada su ovakve situacije, tada i oni pokrivaju noćne smjene i vikende. Imali smo relativno mirnu godinu što se tiče poplava, tako da je bilo potrebno malo pojačati naša dežurstva - objasnio je za RTL.

U situacijama kad vodostaji počinju naglo rasti ili se u prognozi vidi da će u sljedećim danima biti problema s vodotocima, dodaje, angažiraju se dežurni hidrolozi, ali samo kao privremeno rješenje.

- Ovaj vikend bili su u svojim uredima, pratili su prognozu. Kontinuirano, gotovo na satnoj razini, komuniciramo s Hrvatskim vodama. Suradnja je jako dobra, pokrivamo tzv. negrađevinske mjere i tu surađujemo kontinuirano s njima. Zajedno razvijamo modele za prognozu hrvatskih vodostaja - objašnjava Güttler, kako prenosi Net.hr.

Sustav SRUUK funkcionira tako da DHMZ pokriva područje nevremena i u koordinaciji s Ravnateljstvom civilne zaštite daje nalog za izdavanje i slanje poruka na mobilne uređaje.

- Prva poruka ikad bila je poslana na području sliva Drave. Nakon godinu dana vide se značajni pomaci. Prve poruke koje smo slali, za jednu situaciju sa snažnom burom u Rijeci, dobili smo kritiku građana zašto su toliko glasne, uznemirujuće. Sada smo rješavali te tehničke probleme. Ako narednih dana bude bilo problema s vodostajima, onda ćemo obavijestiti građane - objasnio je ravnatelj DHMZ-a za RTL.

image

Ivan Güttler

Marko Todorov/Cropix

Naglašava da je već danas i sutra potrebno paziti, jer su u dubrovačkoj i splitskoj regiji moguće značajne količine oborina, oko 100 litara u kratkom roku.

- Naša sreća u nesreći je u tome što je ipak glavnina oborinskog događaja bila na području središnje Austrije, bilo je potrebno desetak dana da vodni val dođe do Hrvatske. To nam je dalo priliku da se pripremimo. Kolege iz Hrvatskih voda su zadnjih nekoliko dana na terenu i pripremaju se za povećani Dunav. Procjene su da ovo neće biti rekordni iznos nego da će biti pedesetak centimetar niži nego iz lipnja 2013. - prenosi njegove riječi Net.hr.

Kod očekivanja za jesen i zimu, kaže da klimatolozi nisu iznenađeni ovakvim događajima. Već su odavno znali da toplija atmosfera znači ona s više vodene pare, koja se neće samo akumulirati, već pasti na tlo kao kiša ili snijeg.

- Očekuje nas jesen i zima topliji od prosjeka. To su sezonske prognoze, čisto okvirne informacija. U toplija razdoblja mogu se ubaciti razdoblja nešto nižih temperatura. Za građane u Hrvatskoj najbitnije je: sljedećih dana je povećani rizik bujičnih poplava u splitskoj i dubrovačkoj regiji i onda nakon toga malo mirniji vikend - zaključuje Güttler za RTL.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 10:46