Nastavak rasta ekonomije po višim stopama omogućit će Vladi da i iduće godine vodi prilično komotnu fiskalnu politiku, a da se istodobno može pohvaliti kako ispunjava maastrichtske kriterije o proračunskom deficitu i javnom dugu. Ukupni prihodi proračuna iznosit će 33 milijarde eura, 2,7 milijardi ili 8,6 posto više nego ove godine, uglavnom zahvaljujući većim prihodima od poreza i sredstvima iz fondova EU. No, povećanje rashoda i nagodinu će nadmašiti prihode, oni će rasti po stopi od 10,2 posto, odnosno za 3,4 milijarde eura, i dosegnuti 37 milijardi eura.
Ističući da je proračun ponajprije usmjeren na građane te da ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, premijer Plenković je rekao da se njime želi osigurati "bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijena struje, plina i goriva".
Dok su ove godine izdaci za zaposlene u javnom sektoru porasli i mnogo više od plana, za čak 46,8 posto - s 3,9 na 5,7 milijardi eura - idućih godina rast će po znatno umjerenijim stopama. Plan za iduću godinu je povećanje od 7,4 posto ili za oko 400 milijuna eura, a godinu poslije 1,9 posto. No, te se brojke tijekom godine najčešće korigiraju naviše jer ne uključuju dogovore sa sindikatima.
Naknade građanima i kućanstvima, u kojima najveći udjel imaju mirovine, nagodinu će rasti po stopi od 7,4 posto, nakon ovogodišnjih 18,3 posto, a u 2026. godini predviđen je rast od 5,8 posto. Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, rast izdataka za mirovine odražavat će usklađivanje po novoj, povoljnijoj formuli, veći staž po djetetu, a od 2026. i stalni godišnji dodatak.
U idućim godinama proračun će znatno veća sredstva izdvajati za obranu, opremanje i modernizaciju vojske, čime će Hrvatska doseći očekivani standard od 2 posto BDP-a. U idućoj godini ti će izdaci rasti za 148 milijuna eura ili 26,4 posto, na 708 milijuna eura ili 2,1 posto BDP-a, da bi u u 2027. godini dosegnuli 1,2 milijarde eura. Proračun Ministarstva obrane, pak, u idućoj će godini iznositi 1,5 milijardi eura i bit će 17 posto veći nego ove godine.
Najveći rast budžeta imat će novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, od čak 202 posto, što znači da će ministar Ivan Šipić raspolagati iznosom od 687 milijuna eura. To uključuje porast naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.
U području odgoja i obrazovanja Vlada također ima velike ambicije, u idućoj godini planira uložiti 192 milijuna eura za izgradnju i opremanje vrtića.
Proračunski manjak nagodinu će iznositi 2,3 posto BDP-a, malo više od ovogodišnjih 2,1 posto. Zbog rasta plaća i drugih izdataka sve donedavno se očekivalo značajno povećanje ovogodišnjeg deficita u odnosu na planiranih 1,8 posto - EK je proljetos prognozirala da će iznositi 2,6 posto, a taj iznos je spominjao i sam ministar financija. No, "uštede" putem rebalansa i veći rast prihoda od očekivanih ipak su dali malo bolji rezultat.
U iduće tri godine ministar Primorac planira držati deficit na sličnoj razini, tek će to blago smanjiti do 2027. godine, na 1,8 posto. Očito je da ne dijeli razmišljanja onih koji smatraju da je u bolja ekonomska vremena primjerenije obuzdati rashode kako bi se spremnije dočekala moguća kriza. - Nemamo ambiciju imati suficit - rekao je ministar, pojašnjavajući da proračun više nije u situaciji u kakvoj je nekad bio i da si Hrvatska može priuštiti određenu razinu deficita kako bi zadovoljila potrebe građana.
Iako je Hrvatska, kako je rekao, napravila "impresivan napredak" posljednjih godina i to su prepoznale sve rejting agencije, usporavanje rasta ekonomije sasvim je očekivano. Nakon ovogodišnjih 3,6 posto, Vlada očekuje da će BDP dogodine rasti po stopi od 3,2 posto, a nakon toga će usporavati i u 2028. će biti 2,5 posto. U potonjoj godini, rekao je Primorac, doći će i do blagog smanjivanja rashoda, "dominantno zbog smanjivanja komponente EU i ostale pomoći".
Očekuje se i usporavanje inflacije, i to na 2,7 posto u idućoj godini, a zaposlenost će rasti po stopi od 2,9 posto. U pozitivnom se trendu nastavlja kretati i javni dug: na kraju ove godine trebao bi iznositi 57,4 posto, niže od projiciranih 58,9 posto BDP-a. Do 2025. godine trebao bi pasti na 55 posto.
Prvi je put predstavljen i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. - 2028., kojim se daje osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku, a sadrži i strukturne reforme i ulaganja. Njime je obuhvaćena preostala 201 mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te 89 drugih mjera. Riječ je o strateškom dokumentu na temelju kojeg će se u idućim godinama izrađivati nacrt proračunskog plana i prijedlog nacionalnog proračuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....