TRENUTAK ISTINE

RASPAD SUSTAVA? Ministar javno napao svoje ljude: 'Ništa ne radite, a plaćeni ste kao ja'

Boris Lalovac prvi se žestoko obrušio na zamjenika i pomoćnike te ih prozvao zbog visokih primanja
Zagreb, 180614.Vlada RH.Sjednica Vlade RH na kojoj su prvi put bili novi ministar zdravstva Sinisa Varga i ministar znanost, obrazovanja i sporta Vedran Motrnar.Na fotografiji: ministar financija Boris Lalovac.Snimio: Tomislav Kristo / CROPIX
 Tomislav Krišto / CROPIX

Ne znam mora li se i jedan ministar financija na svijetu baviti operativnim poslovima na tako niskim razinama kao ja, takvih pitanja sam jutros do 10 sati dobio desetak, i ona mi oduzimaju mnogo vremena. Zbog toga što sustav ne funkcionira moram se baviti pojedinim operativnim poslovima, umjesto da radim na problemima državnih financija.

To bi trebali rješavati moji pomoćnici i zamjenik koji imaju plaće na razini moje, a prije njih se to treba riješiti na nižim operativnim razinama, a ne da sve to dolazi do mene. Sustav ne funkcionira i to se mora mijenjati”, odgovorio je, prilično iznenađujuće, Boris Lalovac na istup Petra Šimića, generalnog direktora tvrtka Primacošped, u kojem je iznio tvrdnje o navodnoj neregularnosti natječaja za urede na graničnim prijelazima za špediterske tvrtke koji je raspisala Carinska uprava.

Nema ‘praznog hoda’

Bilo je to prvi put u 24 godine neovisne Hrvatske da je neki visoki dužnosnik upozorio na nedovoljnu učinkovitost svojih prvih suradnika, ali još više na inertnost i neodgovornost službenika u svom ministarstvu.

Lalovac se komotno mogao “izvući iz vatre” u koju ga je ubacio Šimić lakonskim odgovorom kako će “napraviti sve što je u njegovoj moći” da se taj slučaj istraži i sve bi prošlo bez mnogo buke, ali čini se kako je ministar financija gotovo namjerno iskoristio ovu (ne)priliku da pošalje poruku kako neće više biti “praznog hoda” na svim razinama Ministarstva financija.

Odgovornost za posao

Kako smo neslužbeno doznali, Lalovac želi prekinuti s praksom da ministar mora odlučivati i o najmanjem detalju u Ministarstvu i stoga želi nametnuti sustav u kojem će svatko biti odgovoran za svoj dio posla. Odmah poslije njegova istupa za riječ se javio i zamjenik ministra Igor Rađenović, ustvrdivši kako je natječaj i dalje u tijeku i kako svi oni koji smatraju da postoji osnovani temelj za žalbu to mogu napraviti u redovnom postupku, kao i kako postoji mogućnost otvaranja javne rasprave u tom povodu. Rađenović se, naime, osjetio prozvanim i zbog toga što je Šimić kazao kako nakon sastanka s njim i dalje nije riješen problem nepravilnosti u natječaju. “Osim toga, ako se pokaže da je bilo nepravilnosti, postoji odgovornost za sve odgovorne osobe koje su provodile natječaj, pa će to u skladu s time biti i reagirano”, kazao je Rađenović.

Nakon konferencije novinari su još jednom zamolili Lalovca da pojasni svoje riječi o tome da “sustav ne funkcionira”.

Tehničke stvari

Pozivajući se ponovno na konkretan primjer, ponovio je kako se ne smije događati da takvi slučajevi dolaze do njega, jer se radi o tehničkim stvarima. “Ovo je dokaz da sustav ne funkcionira kako bi trebalo, i to je ono što ja želim promijeniti. Svi moraju raditi svoj dio posla, inače ne možemo raditi kvalitetno”, istaknuo je ministar. Inače, Lalovac je tek nedavno postavio i zamjenika i pomoćnike, nakon što je vrlo teško došao do traženog kadra, ali je očito kako od početka želi držati “jaki tempo” u kreiranju učinkovitijeg sustava.

Početak reforme?

Čitav slučaj poprima drastičniji ton ako se zna da je Lalovac ovako istupio na konferenciji Američke gospodarske komore, na kojoj je bio jedini govornik (na temu aktualne politike Ministarstva financija), ispred američkog veleposlanika i stotinjak ljudi iz gospodarstva i politike. Podsjetimo, Lalovac ja na dužnost ministra financija došao s pozicije zamjenika ministra, i u dvije i pol godine sasvim sigurno je bilo dosta “sudara” sa neučinkovitim radom službenika. Uostalom, svi ostali ministri su nakon dolaska na svoju dužnost prepričavali anegdote o katastrofalnoj razini radne etike službenika u svojim ministarstvima, ali nikome nije palo na pamet da ih javno proziva. Lalovac je, međutim, odlučio prekinuti tu “šutnju”. Tko zna, možda se pokaže da je ovaj Lalovčev istup bio početak reforme javne uprave.

Potezi koji se ne mogu odgađati

Rezanje troškova

“Potrebno je postupno smanjivati rashodovnu stranu proračuna, te paralelno s tim početi raditi na mogućem redefiniranju poreza na dodanu vrijednost kako bi se smanjio porezni pritisak na građane i poduzetnike. Ako je Europa nekonkurentna u globalnoj utakmici, što je onda tek s nama koji smo u Europi pri dnu konkurentnosti.”

Porezna reforma

“Rebalans državnog proračuna i prijedlog izmjena poreza na dohodak bit će upućeni u Vladinu saborsku proceduru sredinom listopada. To bi značilo da neće biti dovoljno vremena da se procedura završi do 1. studenoga, zbog čega valja računati kako će izmjene poreza na dohodak stupiti na snagu od 1. prosinca ove godine.”

Loša efikasnost

“Plaće korisnika državnog proračuna na godišnjoj razini iznose 31 milijardu kuna, još pet milijardi kuna iznose plaće lokalne uprave, a s materijalnim rashodima sve se skupa penje na 45 milijardi kuna. Na ovoj razini efikasnosti državne i lokalne uprave to je prevelika cifra i to će se morati mijenjati. Udio plaća korisnika državnih proračuna i javnih poduzeća u Hrvatskoj iznosi 12 posto BDP-a, a u Švedskoj 18 posto BDP-a, ali mi smo u Europi 24. po efikasnosti javne uprave, a Švedska prva ili druga. Dakle, ili moramo postati efikasniji ili smanjivati masu plaća, ali to ne treba raditi linearno, nego tražiti drugačije metode.”

Outsourcing

“ Izdvajanjem popratnih djelatnosti bila je predviđena ušteda u državnom proračunu od oko 700 milijuna kuna, a sada ćemo vidjeti može li javna uprava biti efikasnija u svom poslu bez da dođe do izdvajanja.

Ako ne povećamo efikasnost državne i javne uprave tada ćemo uskoro opet otvoriti pitanje o izdvajanju tih djelatnosti u neku državnu ili privatnu kompaniju.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 08:20