ANKETNA ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

RADNO STANJE NACIJE Legalno i na crno: zaposleno milijun i 524.000 ljudi

Statistički podaci usklađeni su s kriterijima Europske unije: anketno je zaposlen svatko tko je barem jedan sat u tom tjednu radio i za to bio plaćen. Nezaposlenih je 354.000
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

U Hrvatskoj je zaposleno 1,524 milijuna ljudi, nezaposleno ih je 354.000, a neaktivnih - onih koji ne rade i ne traže posao - 1,7 milijuna. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni temeljem Ankete o radnoj snazi prema kojima je između posljednjeg tromjesečja 2013. i prvog tromjesečja 2014. broj radnika u Hrvatskoj narastao za čak 140.000, broj nezaposlenih za 60.000, a broj neaktivnih smanjio se za nevjerojatnih 450.000!

Usklađivanje podataka

No, niti je povećana zaposlenost niti broj onih koji traže posao - samo su podaci statističkog zavoda konačno usklađeni s kriterijima EU te je anketa o radnoj snazi provedena na realnijem uzorku.

- Uzorak ispitanika napravljen je temeljem popisa stanovništva iz 2011., a dosadašnji se bazirao na popisu iz 2001. U tom su se periodu dogodile bitne razlike u strukturi stanovništva, naselja, djelatnosti i drugoga. Stoga se nije dogodio nikakav nagli skok, već je bolje napravljen uzorak ispitanika. Zavod sada radi na usklađivanju podataka iz proteklih godina s tim uzorkom, koji će biti prezentirani 17. srpnja, pa ni ovaj skok neće biti tako drastičan - kaže Marko Krištof, ravnatelj DZS-a. Tek ćemo tada, dodao je, dobiti realne podatke i o broju nestalih radnih mjesta tijekom krize.

Dosadašnji podaci o aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti - koji su Hrvatsku smještali na samo dno EU - bili su nerealni, upozoravali su stručnjaci.

- Upozoravali smo da se Hrvatska gotovo 10 godina oslanja na pogrešne podatke. Zbog neproporcionalnog udjela starijih osoba u anketnom uzorku i broj neaktivnih u populaciji starijoj od 15 godina bio je nerealno visok, pa je sada dramatično pao za 450.000 ljudi.

Drukčija definicija

S druge strane, najmanje je bilo ljudi srednjih godina, među kojima je zaposlenost najveća: imamo informacije da su anketari najrjeđe ispitivali tu populaciju, jer su ih najrjeđe pronalazili kod kuće - objašnjava naš sugovornik.

Podaci objavljeni za prvi kvartal ove godine, ističe, mnogo su realniji od onih ranijih. Na to upućuje niz objektivnih pokazatelja. Primjerice, dosadašnji podaci upućivali su da je anketna zaposlenost niža od broja zaposlenika koji plaćaju doprinose, a čiji broj objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

- To je po logici stvari nemoguće. Anketno je zaposlen svaki čovjek koji je barem jedan sat u tom tjednu radio i za to bio plaćen u novcu ili naturi, bez obzira na to je li radio legalno ili na crno. Dakle, takvih osoba mora biti bitno više od onih koji redovno mjesečno plaćaju doprinose - objasnio je. Međutim, nije bilo tako: u prosincu 2013., prema podacima HZMO-a, u Hrvatskoj je bilo 1,4 milijuna osiguranika, a prema anketi - 20-ak tisuća zaposlenih manje!

- Sadašnja brojka od oko 1,5 milijuna zaposlenih sigurno je stoga realnija, jer je 100.000 viša od registrirane zaposlenosti. Razlika se odnosi na individualne poljoprivrednike i rad na crno - kaže naš sugovornik.

Puno je realniji i podatak o nezaposlenima. U proteklim godinama anketna nezaposlenost - koja je tumačena kao stvarni broj onih koji traže posao - bila je i do 100.000 manja od broja prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Temeljem tog podatka izvedena je teza o velikom broju registriranih koji ili rade na crno ili uopće ne žele naći posao. Međutim, prema novim podacima, anketna i registrirana nezaposlenost gotovo su izjednačene.

Politika nema rješenja

Zbog realnijih podataka Hrvatska se repozicionirala na europskoj ljestvici. U posljednjem kvartalu 2013. imala je najviše onih koji ne rade i ne traže posao (56,3 posto) i najnižu zaposlenost (36,1 posto). Sada su Grčka i Italija lošije od Hrvatske u tim područjima.

- Iako su novi podaci mrvicu bolji, u najmanju ruku nemamo razloga za slavlje. Situacija je i dalje porazna - rekao je dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Posebno ga zabrinjava golem broj nezaposlenih, među kojima je velik udio onih koji su dugotrajno bez posla, za koje politika nema rješenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:00