RADILI - NE RADILI, MI IH SVEJEDNO PLAĆAMO Koliko državnih birokrata svakoga dana izostaje s posla?

ZAGREB - Od 72.096 činovnika samo u jednom danu s posla je izostalo njih 6462. Neobično? Ne, normalno. I nikome od njih nije zbog toga smanjena plaća

Vjerujete u mantru da nam je državna služba prevelika? Puno birokrata, a posao stoji? Razmislit ćete još jednom kad vidite podatke koje je za vas nabavio Globus.

Dosjetili smo se COP – Centralni obračun plaća – iskoristiti kako bismo izvukli podatke koliko se državni službenici često pojavljuju na poslu.

Koriste li puno slobodnih dana?

Vole li godišnje odmore?

Koliko boluju?

U Ministarstvo uprave proslijedili smo jedan upit te ih zamolili da nam od FINA-e, koja taj obračun plaća vodi, prikupe podatke o broju državnih službenika odsutnih s posla.

Zamislili smo to ovako: da nam dostave podatak za jedan konkretan dan.

FINA nam je dostavila informacije koje su vrijedile za 27. veljače 2015. godine.

Brojka je dobivena na uzorku od 72.096 činovnika – dakle širem pojmu od državnih službenika kojih ima nešto malo više od 52 tisuće.

Naime, u izračun su pribrojene i djelatne vojne osobe te zaposlenici u pravosudnim tijelima.

Prema tim podacima, samo tog dana s posla u državnoj i dijelu javne službe sve skupa je izostalo devet posto činovnika, dakle točno 6462 birokrata koji su tog dana odlučili ne doći na posao.

Prilična brojka, ali kako je bio petak, moguće da su se mnogi, ne treba im zamjeriti, poželjeli počastiti produženim vikendom.

Različiti su razlozi zašto državni službenik može izostati s posla.

Mogao je, na primjer, otvoriti bolovanje.

Ili otići na porodiljni dopust.

Biti dugotrajno bolestan (iznad 90 dana).

Jedino za što iz COP-a nismo uspjeli dobiti podatke jest broj onih koji su 27. veljače bili odsutni s posla zbog neke dodatne edukacije ili stručnog usavršavanja.

Ti podaci ne mogu se iščitati iz Centralnog obračuna plaća nego ih treba zatražiti od svakog ministarstva ili tijela državne uprave zasebno.

Prema podacima iz COP-a, 27. veljače iz službe je zbog privremene nesposobnosti za rad (to je službeni naziv za bolovanje) bilo izostalo 3554 činovnika, što znači da je bolesno bilo nešto malo manje od pet posto državne službe.

Brojka je prilična, ali iz Ministarstva uprave upozoravaju kako je u veljači situacija s bolovanjima uvijek nešto ozbiljnija zbog sezone gripe pa bi ta brojka možda bila nešto manja da smo, na primjer, zatražili podatke za neki datum u ožujku.

Od 3554 privremeno nesposobna činovnika, njih je samo 401 bio odsutan iz službe zbog dugotrajnog bolovanja, dakle onog koje traje više od 90 dana što čini neznatnih 0,6 posto birokratskog sustava.

Na skijanje ili neke druge vrste zimskih aktivnosti u veljači se bilo odvažilo 1,4 posto državne službe pa su prema podacima iz COP-a godišnji odmor tada bila otvorila 1002 državna zaposlenika.

Nije pohvalno, ali brojka državnih službenika koji su tog dana bili odsutni s posla zbog zimovanja praktično je jednaka brojci državnih službenica koje su na isti dan s posla bile odsutne zbog rodiljnog ili porodiljnog dopusta.

Takvih je pred kraj veljače bilo 1107, znači 1,5 posto uzorka na kojem smo radili istraživanje, što svjedoči da službenici više od pronatalitetne politike brinu za slobodne dane i uživanje na svježem, zimskom zraku.

Zanimljivo je zatim bilo saznati koliko se često državni službenici odlučuju koristiti slobodne dane.

U pravilu, na njih imaju pravo u posebno definiranim slučajevima.

Na primjer, slobodne dane mogu koristiti umjesto povećanja osnovne plaće, u slučajevima kad odrade nešto prekovremenih sati.

Zatim im je u kolektivnom ugovoru propisano da imaju pravo na plaćeni dopust u slučajevima sklapanja braka (pet radnih dana), rođenja djeteta (pet radnih dana), selidbe (dva do četiri dana), dobrovoljnog davanja krvi (dva radna dana), nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama (nažalost, samo jedan dan), elementarne nepogode koja je neposredno pogodila službenika ili namještenika (pet slobodnih dana).

Na dan 27. veljače, doznajemo iz Ministarstva uprave, zbog slobodnih dana iz službe je bilo izostalo 799 birokrata, znači 1,1 posto državne službe, što je značajna brojka s obzirom da su ti slobodni dani, naravno, plaćeni iz proračuna.

Nedostupni su nam ostali podaci o broju službenika koji su izostali s posla jer su koristili slobodne dane zbog polaganja državnog stručnog ispita.

U Ministarstvu uprave, konkretno, nije bilo ni jednog takvog slučaja, a nitko u tom državnom tijelu s posla nije izostao niti zbog potreba stručnog usavršavanja, doznaje Globus.