Pupovac: 'Srbe u Hrvatskoj danas sve podsjeća na ratne devedeste!'

BEOGRAD - Budućnost Srba u Hrvatskoj danas, "kada sve podsjeća na ratne devedesete", ovisi o jačanju njihove institucionalne i razvojne politike, ali i od snaženja vlastita identiteta, a svemu tome im, statusno priznajući njihove institucije, treba pomoći i država, ocijenio je u beogradskom tisku predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik Milorad Pupovac .

U autorskom tekstu "Budućnost Srba u Hrvatskoj" koji u subotu objavljuje "Politika", Pupovac analizira položaj srpske zajednice u aktualnom ozračju osobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Haagu.

Neki kažu da su time Srbi još jednom kažnjeni, piše Pupovac. "Tek treba vidjeti jesu li time kažnjeni oni ili oni koji su presudu doživjeli kao još jedno oslobođenje. Bilo kako bilo, u mjeri u kojoj to budu mogli, Srbi u Hrvatskoj bi trebali pomoći da jedno od toga izađe na vidjelo, jer i o tome ovisi njihova budućnost", istaknuo je Pupovac.

"Budućnosti Srba danas, kada sve podsjeća na ratne devedesete, u Hrvatskoj ovisi u prvom redu o jačanju njihove institucionalne, razvojne i identitetske politike", piše Pupovac, podsjećajući da u Hrvatskoj danas živi između 200.00 i 250.000 Srba.

"Danas su Srbi u Hrvatskoj solidno organizirana zajednica s vitalnim, iako statusno još od strane države nepriznatim institucijama: Srpskim narodnim vijećem kao nacionalnom samoupravom sa 1.600 izabranih vijećnika u oko 170 općina, gradova i županija; Samostalnom demokratskom srpskom strankom s tri mandata u Saboru, s više od 220 vijećnika općinskih, gradskih i županijskih skupština i više od 30 zamjenika župana, općinskih načelnika, zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika, Zajedničkim vijećem općina kao regionalnom samoupravom na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta s više od 50 pododbora", pobrojao je Pupovac.

Ocjenjujući da Srbi "uz Srpsku pravoslavnu crkvu imaju solidnu institucionalnu osnovu za svoju održivost", Pupovac sugerira da su "razvojne pretpostavke održivosti, posebno u povratničkim područjima", druge su po važnosti za budućnost Srba u Hrvatskoj.

"Osim participiranja u vlasti i jačanja općinskih proračuna, od posebne su važnosti razvojni programi i osiguravanje sredstva za njihovu realizaciju u poljoprivredi, malom poduzetništvu i obiteljskim turističkim kapacitetima", istaknuo je Pupovac, navodeći da su u tu svrhu formirani Centar za razvoj i investicije i Tesla štedna banka.

Najslabijom točkom u održivosti Srba u Hrvatskoj Pupovac smatra nacionalni identitet. "Identitetske pretpostavke održivosti zasad su najslabije razvijene zbog veće posvećenosti povratku izbjeglica i njihovim problemima. Osim u istočnoj Slavoniji, gdje postoje posebne škole i snažne crkvene općine, u drugim dijelovima je malen broj djece uključen u kulturne, školske i crkvene programe sa sadržajima važnim za identitet Srba u Hrvatskoj", objašnjava Pupovac.

"Stvaranje školskih programa sa sadržajima koji bi omogućavali pozitivnu identifikaciju u srpskoj djeci, jačanje komunikacije između zajednice i crkve i obnavljanje ukupne spomeničke baštine predstavljaju nužne pretpostavke za jačanje identitetske održivosti. Ukoliko uspiju u tome da ojačaju ove tri pretpostavke svoje održivosti, imat će budućnost, ukoliko ne uspiju, budućnost će im biti neizvjesna", ocjenjuje Pupovac u autorskom tekstu u "Politici".