Prvi sukob oko proračuna: LINIĆ smatra da treba radikalno rezati, GRČIĆ upozorava da će to ugroziti ekonomiju

Jedna od točaka dnevnog reda Vladine današnje sjednice bit će donošenje Smjernica za izradu proračuna 2012. Iz njih bi trebao biti malo jasniji baram generalni smjer koji je zacrtala . Dosadašnje licitiranje brojki i ideja dalo je prilično zbunjujuću sliku, ali upućuje na to da će Vlada ponuditi polovično, kompromisno i kratkoročno rješenje.

- Bit će to, prije svega, mirenje umjerenog pristupa ministra regionalnog razvoja Branka Grčića koji je od početka za manje rezanje rashoda jer vjeruje da će to ugroziti rast ekonomije, i radikalnijeg pristupa ministra financija Slavka Linića , koji bi u sređivanje stanja išao malo odlučnije, kaže jedan Vladin dužnosnik. U cjelini, Vlada je ipak sklonija “light” pristupu. Ne samo kada je riječ o proračunu, već i veličini javne uprave.

Odlazak u mirovinu

Prema neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, u razmatranju je opcija o smanjenju javne uprave za pet posto. Pritom bi deset posto sada zaposlenih uglavnom odlazilo prirodnim putem, primjerice u mirovinu, a istodobno bi se zaposlilo pet posto novih.

U suštini, riječ je o formuli preuzetoj od stare Vlade, premda je ona i nije poštivala. Štoviše, umjesto da je smanjila broj zaposlenih pet posto, lani ga je povećala oko 2,7 posto.

Samo prošle godine u javnoj upravi i obrani broj zaposlenih je porastao za 2470 ljudi, u obrazovanju za 3442, a u zdravstvu za 1858 ljudi. To je ukupno 7760 ljudi koji su ojačali tri spomenuta sektora, u kojima je prije godinu dana ukupno radilo oko 288 tisuća ljudi. Samim time osjetno će morati porasti i masa plaća.

Primanja do 6000 kuna

Pored toga, kroz porezne izmjene Vlada planira zaštititi one s primanjima do 6000 kuna, a takvih je većina u javnom sektoru. Izmjene koje bi vodile racionaliziciji javne uprave, barem zasada, nisu na vidiku. Umjesto toga, Vlada promiče “uravnilovku”.

Stoga se ne može očekivati ni znatnije smanjenje proračuna. Rashodi, čini se, mogli bi biti 118 milijardi kuna, što je 3,3 milijarde kuna manje nego lani. To znači da bi se Vlada tek držala Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji nalaže godišnje smanjenje potrošnje za jedan posto BDP-a.

Rast BDP-a od 1 posto

Umjesto na rashode, Vlada je energiju usmjerila uglavnom na prihode i planira njihovo povećanje od oko tri posto.

Prihodi od PDV-a koji će rasti sa 23 na 25 posto bit će veći za oko 3,5 milijardi kuna. Istodobno, doprinosi će biti smanjeni za dva postotna boda (oko 2,2 milijarde kuna), što u konačnici znači plus od 1,3 milijarde kuna. Pored toga, Vlada očekuje rast BDP-a od jedan posto, premda većina analitičara očekuje pad od oko jedan posto. To znači da je osnovica na kojoj temelji projekcije prihoda optimistična i vjerojatno nerealna.

Promjene u hodu

Što ako se proračun bude punio slabije od plana? Ministar Linić najavio je rebalans. Iz toga proizlazi da se stvari daju popraviti u hodu. Međutim, veliko je pitatnje koliko ta računica drži vodu. Još više brine to što će na taj nedorađeni i improvizirajući plan reći ulagači, potencijalni kupci hrvatskih obveznica.