"Vrag mi nije dao mira", kaže prof. dr. sc. Gordana Rusak, nezavisna zastupnica u Klubu HSLS-a i BUZ-a, objašnjavajući da je i sama dvojila oko svoje političke inicijacije. I prije nego što je sjela u saborske klupe, Branimir Glavaš podnio je protiv nje kaznenu prijavu i optužio je za trgovanje političkim utjecajem. I premda je USKOK odbacio tu prijavu, Gordana Rusak još je uznemirena.
Svoje znanstvene karijere, kaže nam, ne želi se odreći: nastavit će raditi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a u Saboru, gdje je postala predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, radit će volonterski. “Nisam se opterećivala plaćom. U znanosti nema života na staroj slavi, PMF je moja matična institucija kojoj dugujem sve u životu, navikla sam raditi puno”, tvrdi ona.
Gordana Rusak smatra da joj je politika prolazna karijera. Fazu čistog rada u laboratoriju napustila je još prije nekoliko godina kada je pokrenula “Noć biologije”, manifestaciju koja popularizira znanost u Hrvatskoj i zbog koje su je kolege nominirali za pomoćnicu dekana PMF-a...
Rođena u Čakovcu, cijenjena je redovita profesorica Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zamjenska je članica Senata Sveučilišta, članica je Vijeća prirodoslovnog područja te Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta. Vodila je pet međunarodnih znanstvenih projekata i nekoliko domaćih, a kao suradnica radila je na nekim projektima koji su financirani iz EU fondova. Objavila je četrdesetak znanstvenih radova u prestižnim inozemnim znanstvenim časopisima, koautorica je jedne strane knjige te nekoliko udžbenika i radnih bilježnica iz biologije za gimnazije.
Ovo je njezin prvi intervju u kojemu se prisjeća svih pregovora u kojima je sudjelovala zadnjih mjeseci, koji dijelom svjedoči i o procesu ulaska “obične” građanke u sferu real politike u kojoj ništa nije onako kako se čini.
Gordana Rusak (FOTO: Boris Kovačev/EPH)
Nemoralna osoba
Kako je došlo do toga da pišete mejl Silvanu Hrelji?
- Razgovarala sam s gospodinom Hreljom telefonom o mogućnostima zajedničke suradnje, iako sam i sama bila skeptična prema tome kako bi se Stranka umirovljenika mogla založiti za promociju znanosti i obrazovanja. Meni je znanost jedini motiv uključivanja u politiku i ako se ne dokažem u promociji i unapređenju znanosti, ne vidim uopće smisao svog političkog postojanja. Zato sam pitala Hrelju bi li mogao stvoriti fond za znanstvene projekte. Hrelja mi je rekao da ne može pratiti sve to preko telefona, da mu svoje ideje pošaljem napismeno. I ja sam mu poslala mejl koji je on potom plasirao u javnost kako bi me javno prokazao kao nemoralnu osobu koja radi za svoj osobni probitak i bavi se uhljebljenjima…
Dvije stvari su sporne: 10.000 kuna mjesečno za projekte i angažiranje Sanele Dropulić kao vaše osobne asistentice…
- Klub zastupnika ima pravo zaposliti dvije osobe - Sanelu Dropulić sam predložila tek kao ideju za raspravu. Sanela ima iskustva u apliciranju za EU fondove te tržišne komunikacije i činilo mi se da bi ona mogla biti korisna. Ne radi se ni o kakvim fantomskim projektima. Imala sam dva sasvim konkretna projekta; o istraživanju bioaktivnih tvari u dalmatinskim maslinovim uljima i začinskim biljakama koje imaju pozitivan učinak na zdravlje. Maslinovo ulje ili začinsko bilje određenog područja s konkretnim analizama imali bi veći tržišni potencijal. Biljke su zapravo male kemijske tvornice - ono što u biljkama djeluje na zdravlje čista je kemija prirodnih spojeva… Kanila sam raditi besplatno i ne bi mi to bilo prvi put. Tih 10.000 kuna mjesečno za znanstveni projekt je, budimo realni, simboličan iznos kojim bi se namirili troškovi kemikalija i potrošnog materijala za laboratorij. Htjela sam pokazati da i malim sredstvima znanstvenici mogu napraviti tržišno zanimljiv proizvod, nadala sam se da bih mogla animirati ministarstva poljoprivrede, turizma, znanosti za takve projekte.
Kako je to izgledalo kad ste otišli na policiju dati iskaz u povodu kaznene prijave koju je protiv vas pokrenuo Branimir Glavaš?
- To je izgledalo kao da dijete vodite prvi dan u vrtić. Nisam nikad u životu bila na policiji, nisam nikada tužila niti jednu osobu, niti je mene itko tužio, nemam čak ni prekršajnu prijavu zbog prebrze vožnje ili nevezanja pojasa pa možete zamisliti kako mi je bilo.
Otišla sam u Heinzelovu i rekla na porti: protiv mene je gospodin Glavaš podnio kaznenu prijavu i ja želim dati iskaz. Prvo su mi rekli da ne znaju što bi sa mnom, da je najbolje da odem u USKOK. Ali, inzistirala sam da me netko sasluša - na koncu se me ispitala dva gospodina i jedna gospođa, sve jako ozbiljno i iznimno profesionalno i upozorili su me da moj iskaz moraju proslijediti PNUSKOK-u koji me navečer pozvao da još jednom ponovim iskaz.
Impulzivno na policiju
Niste se konzultirali s odvjetnikom?
- Ne. Otišla sam na policiju impulzivno - htjela sam odmah čim sam čula za prijavu, ali bila je već noć, suprug mi je sugerirao - daj prespavaj. Jedva sam dočekala jutro. I kad sam dala iskaz, pao mi je kamen sa srca. Moje su ideje potpuno moralno čiste i nadala sam se da će se to i potvrditi.
Što bi za vas bilo trgovanje političkim utjecajem?
- Da sam radila nešto za svoj osobni probitak, onda bi to bilo nemoralno. A ja sam predlagala da radim besplatno, novac je trebao biti za osnovne troškove istraživanja. Moj grijeh je što smatram da bi se novac koji zastupnici dobivaju iz proračuna za osvojeni mandat trebao trošiti za realizaciju predizbornih obećanja. Moj grijeh je što sam inicirala fond za znanost. Od projekata sam odustala - pa meni je lakše dolaziti u Sabor i samo dizati ili ne dizati ruku. Ali, i dalje pitam na što idu novci koje zastupnici dobivaju - 340.000 kuna godišnje - troše li se ti novci na program na koji su se kleli ili na nešto drugo.
I prije nego što je Sabor počeo s radom našli ste se na meti optužbi Glavaša, nepravomoćno osuđenog za ratni zločin…
- To je vrhunac vrhunaca. Pri čemu ne podcjenjujem gospodina Glavaša. Moj je stav da sa svakim treba imati kulturan odnos. Uvijek ću izravno reći s čime se ne slažem, ali sigurno nikad neću ići na čovjeka ispod pojasa. Kulturno je pozdraviti one koje sretnete na hodniku. Politika nas ne treba činiti neprijateljima. Doduše, priznajem, teško će mi biti pozdravljati gospodina Glavaša. I žao mi je zbog toga.
A vaše bivše stranačke kolege Dragu Prgometa i Irenu Petrijevčanin Vuksanović? Ines Strenju Linić, za koju sam čula da je bila vaša najžešća protivnica u Mostu?
- Evo, Dragu i Irenu sam srela kad je počela sjednica. Pozdravila sam ih. Nisam dobila odgovor. A Ines me čak počastila sendvičem u kantini. Ines me napala zbog svojih uvjerenja, bila je žestoka, ali ne pada mi na pamet da je osuđujem jer je branila svoja uvjerenja koja su bila suprotna mojima..
Što vam je uopće bio triger da postanete politički aktivni?
- Upoznala sam prošloga proljeća gospodina Prgometa i osnovali smo zajedno Hrvatsku inicijativu za dijalog HRID, čiji program sam zdušno podržala. Sve što mi je Drago govorio zvučalo je suvislo. Kad je odlučio da ide na izbore, pitao me je bih li ga podržala na listi. Jedino što sam imala uložiti je moje časno ime i moja neokaljana karijera. Iskreno, nisam baš mislila da bi treća opcija u Hrvatskoj mogla ostvariti značajan rezultat. Mislila sam: u najboljem slučaju Drago će biti izabran, a ja ću i dalje po starom.
Javnosti je ostala enigma što se događalo neposredno nakon izbora u Mostu: nesporazumi oko toga trebate li participirati u vlasti ili ne, napetosti između lijevih i desnih unutar samog Mosta…
- Meni je već prvoga dana nakon izbora stvorena enigma koju do danas nisam odgonetnula. Dan nakon izbora sjedili smo u Mostu kad su nam najednom počele stizati SMS poruke da je Prgomet tamo gdje ne bi trebao biti umjesto da je s nama. I vijest da je Most izbacio Prgometa također mi je stigla SMS-om: bilo mi je da skočim iz stolca.
Nisu svi čisti
Mislite da je izbacivanje Prgometa iz Mosta odredilo i vašu sudbinu u Mostu?
- Dugo sam vjerovala da Prgomet ima nešto reći u svoju ‘obranu’, da se pukotina može popuniti, da postoji način da se stvari vrate na početak. U meni je prevladavao dojam da u toj priči nisu baš svi čisti. Do danas nisam čula argumente, nisam uspjela provjeriti sve što se pričalo, a Prgomet mi sam nikada ništa nije objasnio.
Kako je to izgledalo u samom Mostu kad su objavljene fotografije Prgometa u stanu bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića?
- Ljudi su bili jako razočarani. Većina ga je htjela momentalno odbaciti. A ja osobno sam osjećala nešto što se valjda zove kolektivna krivnja - Prgomet je bio nositelj Mostove liste u 1. izbornoj jedinici u kojoj sam ja bila na drugom mjestu. Pitala sam se kako će meni vjerovati ako onaj prvi radi svima iza leđa i bilo mi je jasno da će se to nepovjerenje okrenuti i protiv mene.
Za mene je to bila nemoguća situacija: po danu bih vodila pregovore o obrazovanju u ime Mosta - bila sam im zahvalna što mi daju odriješene ruke, a popodne sam morala na osnivačku skupštinu stranke HRID - jer sam se osjećala krivom i vezanom i nisam mogla Prgometa ostaviti na cjedilu.
Božo Petrov i Drago Prgomet (FOTO: Damjan Tadić/EPH)
Jesu li članovi Mosta uopće htjeli čuti obranu Drage Prgometa?
- Većina je bila ljuta, ali ja sam nekako uspjela na Plitvicama izboriti da ga se sasluša. I Stipe Petrina i Ivica Mišić su me podržali. Međutim, napravili smo grešku i nismo se dogovorili kada. U Mostu su to stalno odgađali, spekuliralo se da bi to trebalo biti kad se formira Vlada - ali kakvog bi to imalo smisla?! Na Plitvice sam došla svjesna da sam i ja kao osoba s liste HRID-a izgubila povjerenje, a bila sam tamo sama jer se Irena Petrijevčanin Vuksanović ispričala obavezama. Ali, činilo mi se poštenim da se tamo pojavim ma što bilo. Moram ipak reći da su se na Plitvicama prema meni ponašali korektno.
Zamolba Petrovu
Jeste li o Prgometu razgovarali s liderom Mosta Božom Petrovom?
- Jutro prije nego što sam i sama izašla iz Mosta zamolila sam, baš zamolila toplo, ljudski gospodina Petrova da se nađemo na kavi prije sjednice Nacionalnog vijeća Mosta. Meni se činilo da je Prgomet kriv, ali da postoji još nešto što ne znamo, što mijenja sliku i da nije samo on kriv… Nisam mogla reći - to je nepopravljiva izdaja sve dok ne saslušamo Prgometa. Da sam od samog Prgometa čula nešto bi se kosilo s mojim principima, i sama bih u Mostu glasala protiv njega. Do danas, eto, ne znam je li Prgomet na taj sastanak s Milanovićem otišao na svoju ruku ili je Petrov za njega znao jer su tako dogovorili: da Petrov ide na sastanak s Tomislavom Karamarkom, a Prgomet s Milanovićem... Sve je moje apele Božo Petrov odbio. Rekao je da ne može dozvoliti da se Prgomet vrati, da je šteta koju je on učinio prevelika.
Na koncu su vam u noći 28. studenoga u Mostu oduzeli pravo glasa…
- Teško mi je uopće prisjećati se svega što su mi tada izgovorili. Trebalo je imati snage to podnijeti. Žene su bile najglasnije. Sve je išlo u smjeru da se ne može imati povjerenja prema osobi koja ne želi lojalnost dokazati potpisom za Klub - a to je bilo isforsirano jer smo potpise mogli dati i prošli tjedan, dakle mjesecima poslije.
Što je prouzročilo vaš razlaz s predsjednikom HRID-a Dragom Prgometom?
- Nije bila samo jedna kap koja je prelila čašu. Bilo ih je puno. Prgometa sam molila da ne donosi odluke sam, da ne mogu na Viber dobiti poruku s Facebooka kako će HRID sutra glasati u Saboru a da ja o tome nemam pojma. Rekla sam mu da moram sudjelovati u procesu odlučivanja. Pokazalo se da nemam uz njega mogućnost misliti svojom glavom; Prgomet je odluke donosio sam, na svoju ruku i stavljao me pred gotov čin, odlazio bi s kolegicom Irenom na meni nepoznata mjesta na dogovore oko osnivanja Kluba zastupnika HRID-a - dogovorili su se mimo mene da će predsjednica kluba biti Irena pa su se poslije predomislili. Ireni se nije sviđalo što podržavam zakonske promjene da se ukinu povlastice saborskim zastupnicima 6 plus 6.
Dugo je kuhalo u meni. Prvog dana prosinca dobila sam poziv da se okupimo na Zrinjevcu na druženju. Kad sam stigla, dobila sam poruku: mi kasnimo. Pitala sam se tko su to mi, zašto i ja nisam mi… A tri tjedna poslije sam shvatila da su kasnili jer su, dok sam ih ja čekala, na nekom meni nepoznatom mjestu donosili odluke koje se tiču i mene - a da ja to nisam imala pravo znati do konstituiranja Sabora. Novci ostaju stranci u kojoj se zastupnik nalazi u trenutku konstituiranja Sabora.
Zašto je uopće došlo do rasprave o pridruživanju Branimira Glavaša vašem klubu kad je vaša trojka imala uvjete za osnivanje kluba?
- Iz medija sam doznala da sam samo ja pružila otpor prema udruživanju s čovjekom koji je nepravomoćno osuđen za ratni zločin. Mene je Prgomet pitao i ja sam rekla ne. Rekao je da cijeni moje mišljenje. Mislila sam da će onda tu moju odluku i prihvatiti. Ali nije, oni su i dalje meni iza leđa pregovarali s Glavašem. Pola sata poslije u kafiću je gospodin Salapić instruirao Irenu što sve mora napraviti za osnivanje kluba, a ja sam bila kraj njih i vjerovala da je to samo prijateljski savjet. Prgomet je htio veći klub, da ima više ruku, a možda je i slutio da ja neću moći funkcionirati na taj način pa mu je trebala rezerva…
Drago Prgomet tvrdi da je ostao zatečen vašim odlaskom…
- Stvarno čudno jer postoje prepiske koje svjedoče drugačije. 21. siječnja u 14.31 sat svim članovima predsjedništva, pa tako i njemu, poslala sam mejl pod naslovom ‘Izlazak iz Hridi’ u kojemu obrazlažem ‘probleme sa Zrinjevca’, pišem kako se radilo iza leđa i zahvaljujem im se na suradnji. Rekla sam im, ako su im novci važniji od čovjeka, a radi se o više od 1,350.000 kn, neka ih zadrže, ali da ja na taj način ne mogu.
Ideja dočekana na nož
I zato ste počeli pregovore s HSLS-om?
- Za klub s HSLS-om odlučila sam se u roku od pet minuta, intuitivno, i zahvalna sam im što su me spasili od izoliranosti i prihvatili kao nezavisnu zastupnicu u svom klubu. Za članstvo mi treba vremena jer sam prebrzo ušla u politiku ne razmišljajući o tome što sve politika donosi sa sobom. Moram stati na loptu i dobro razmisliti. Ako se pokaže da je HSLS stranka koja promovira znanost i gospodarstvo, kao što mi se sada čini, onda nema prepreke da postanem njihov član.
Jeste li od HSLS-a tražili fond za znanost?
- Budući da je moja ideja dočekana na nož, odustala sam.
U novinama se pojavila vijest da ste dva dana prije objavljivanja vijesti o pridruživanju HSLS-u viđeni u Banskim dvorima u 12.30 kod Zorana Milanovića?
- Mogu samo potvrditi da smo razgovarali. Ne želim prepričavati u javnosti naš razgovor jer bih onda bila nekorektna kao i gospodin Hrelja.
U dva mjeseca ste promijenili tri politička tima. Nije vas strah da će vas percipirati kao nepouzdanu i prevrtljivu?
- Zapravo sam bila članica samo jedne stranke - HRID-a, i to manje od dva mjeseca i u nju sam ušla pod pritiskom situacije koju nisam prouzročila. U Most je HRID ušao kao udruga. Voljela bih da me javnost cijeni prema mojim potezima i zalaganjima. Nisam mogla ostati ni u Mostu, ni u HRID-u samo zbog straha da će me proglasiti prevrtljivom. Ostanak bi bio oportunistički, tim više što sam neprestano osjećala da puno toga nije u redu.
Irena Petrijevčanin Vuksanović, Ivan Lovrinović i Gordana Rusak (FOTO: Ronald Goršić/EPH)
Imamo slučaj gospodina Lovrinovića koji je svoj utjecaj odlučio graditi kao opozicija unutar vlastite vladajuće stranke.
- Vjerojatno i gospodin Lovrinović ima svoje velike dileme. Imala sam ih i ja osobno. U svemu su najviše stradali moji roditelji i moja djeca - roditelji koji su me odgajali u poštenju i znaju da su mi usadili tu vrijednost. Djeca su u osjetljivim godinama i kad im se o roditeljima priča nešto ružno, oni to doživljavaju kao napad na sebe.
Što ste sebi sada zacrtali?
- Puno sam toga navela u programu, ali sada mi se čini mudrijim da se koncentriram na manje i izguram to do kraja. Sve što se radi u znanosti trebalo bi se temeljiti na jednoj riječi - kvaliteta. Mi na PMF-u prošli smo reakreditaciju i očitovanje smo dobili od kolega s Oxforda, Max Planck instituta - kad vas takvi ljudi pozitivno procjenjuju, onda znate da ste na dobrom putu. Sve ove reforme o kojima se govori nemaju nikakve šanse ako nemamo kvalitetnu znanost i obrazovanje. A u Hrvatskoj su ulaganja u istraživanje i razvoj 0,81 posto BDP-a! Ako hoćemo biti u krugu zemalja poput Rumunjske: samo naprijed, znamo kamo nas to vodi. U vrijeme Schrödera Nijemci su imali velika ulaganja u znanost, a Angela Merkel ih je još povećala. Je li onda čudno što oni nisu ni osjetili krizu?
Život u Njemačkoj
I sami ste živjeli u Njemačkoj godinu dana.
- Nakon doktorata ostala sam trudna s blizancima. Morala sam čuvati trudnoću i odlučila sam se posvetiti djeci i ostati doma tri godine. Bila sam izvan znanosti pune četiri godine. To je izazvalo šok kod moje mentorice koja je mislila da sam si tako zapečatila znanstvenu karijeru. Ali, meni je obitelj na prvom mjestu. Da me sad nazove kći ili sin i kažu da im je loše, iste bih sekunde prekinula razgovor s vama… Kad sam se vratila nakon četiri godine na posao, otvorila mi se fenomenalna prilika za jednogodišnji postdoktorski studij u Dresdenu. Dobila sam respektabilnu plaću znanstvenika na Technische Universität Dresden. Radila sam i u znanosti i nastavi godinu dana. Povela sam djecu i mamu da mi pomogne oko njih, a muž je ostao u Zagrebu zbog posla. Pomoć majke u cijeloj karijeri bila mi je dragocjena. Uvijek je tu kad je potrebna. Nekoliko dana prije mog povratka kući pozvao me profesor i pitao bih li htjela ostati raditi i dalje. Odbila sam istog trenutka, bez razmišljanja. Djeca su mi trebala uskoro u školu, nisu znala jezik… Međutim, stekla sam dragocjeno iskustvo iz područja biljne fiziologije i kemije biljaka. Po povratku sam publicirala po četiri znanstvena rada godišnje u renomiranim svjetskim časopisima.
Niste pali u iskušenje da odustanete od politike?
- Nisam htjela postati još jedna nesposobna: probala je i pobjegla. Sve svoje projekte koje sam u životu počela dovela sam do kraja. Neću biti mirna dok ne napravim nešto konkretno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....