SLOŽENA PROCEDURA

Provjeru odluka iz Konga neće obavljati hrvatski sudovi, nego posvojitelji

Ministarstvo je uputilo u raspravu zakonske izmjene kojima propisuje da se strane sudske odluke o posvojenju neće priznavati

Hrvati uhićeni u Zambiji

 Marko Miscevic/Cropix

Posvojitelj iz Hrvatske koji ubuduće budu željeli posvojiti dijete iz Konga ili bilo koje druge države koja nije potpisnica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, morat će proći bitno složeniju proceduru kako bi im hrvatski sud priznao inozemnu presudu o posvojenju te kako bi posvojena djeca mogla dobiti hrvatsko državljanstvo.

Kako nam je objašnjeno u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje je jučer u javnu raspravu uputilo potrebne zakonske izmjene, hrvatski sudovi više neće moći priznati presudu iz tzv. trećih zemalja ako im posvojitelji ne dostave dokaze o legalizaciji koju su ishodili u državi u kojoj su posvajali djecu.

Provjera legalnosti

- Posvojitelji trebaju prvo imati pravomoćnu sudsku odluku o posvojenju iz države u kojoj su posvojili djecu, a zatim tu sudsku presudu, kao i sve ostale isprave na temelju kojih je presuda donesena - poput rodnog lista ili izvatka iz matične knjige rođenih - moraju nadovjeriti, odnosno legalizirati sukladno zakonskim odredbama te zemlje - kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Dodaju da provjeru legalnosti strane presude o posvojenju te ostalih isprava neće provoditi hrvatski sud putem međunarodne pravne pomoći, jer to nije praksa u privatnom pravu, već će legalizaciju trebati ishoditi i dokaze o njoj dostaviti sudu sami posvojitelji.

Što će posvojitelji morati konkretno učiniti u Kongu, u Ministarstvu ne mogu precizirati jer im nije poznat kongoanski zakon o legalizaciji u međunarodnom prometu. No, kad bi se radilo o suprotnom smjeru - kad bi posvojitelji iz Konga posvojili dijete u Hrvatskoj te bi morali obaviti legalizaciju hrvatskih isprava - morali bi pravomoćnu sudsku presudu i druge isprave nadovjeriti, odnosno legalizirati, kod nadležnog općinskog suda kod kojeg su deponirani potpisi ovlaštenih osoba koje su donijele ispravu.

Nakon toga bi morali nadovjeriti i potpis suca te pečat tog općinskog suda kod Ministarstva pravosuđa, a nakon toga nadovjeriti i potpis službenika i pečat Ministarstva pravosuđa kod Ministarstva vanjskih poslova.

image

Marin Piletić i Ivan Malenica

Goran Mehkek/Cropix

Pečat veleposlanstva

Konačno, potpis službenika i pečat Ministarstva vanjskih poslova trebali bi još nadovjeriti kod hrvatskog diplomatsko-konzularnog predstavništva nadležnog za Kongo. Takvi su postupci legalizacije, kažu nam upućeni, uobičajeni, tako da se može pretpostaviti da bi i hrvatski posvojitelji u Kongu trebali proći sličnu proceduru u kongoanskim institucijama.

Postupci legalizacije nisu potrebni u slučajevima kad su obje države potpisnice Konvencije o zaštiti djece, jer ta Konvencija propisuje detaljne provjere statusa djece i statusa posvojitelja.

Procedura je bitno jednostavnija i ako se radi o državama potpisnicama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine. Tada je za legalizaciju dovoljno isprave nadovjeriti potvrdom "Apostille" kod mjesno nadležnog općinskog suda. Tu je Konvenciju dosad potpisalo 90 država, među kojima nije Kongo.

Predloženim zakonskim izmjenama propisuje se i da će sud koji provodi postupak priznavanja strane odluke morati kod Ministarstva socijalne politike provjeriti je li konkretni posvojitelj upisan u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Istom će Ministarstvu također morati dostaviti pravomoćnu odluku o priznanju strane sudske odluke radi upisa u Registar posvojenja i praćenja prilagodbe djeteta u posvojiteljskoj obitelji.

Hrvati u Zambiji još čekaju prvo ročište

Četiri hrvatska posvojiteljska para koji su lani u Kongu posvojili četvero djece u dobi od jedne do tri godine, kojima su hrvatski sudovi priznali kongoanske presude o posvojenju, a hrvatske institucije djeci izdale hrvatske isprave, čekaju suđenje u Zambiji, koja ih sumnjiči za pokušaj trgovanja djecom.

Kada bi mogli imati prvo ročište na Visokom sudu u zambijskoj Ndoli nije poznato, a zagrebačka odvjetnica jedne od obitelji poručila je kako nema nikakvih informacija za javnost. Podsjetimo, parovi su uhićeni 7. prosinca prošle godine u zambijskoj zračnoj luci, iz koje su s djecom putovali prema Europi.

Otad su zadržani u Zambiji. Više tjedana proveli su u pritvoru, a sada su pušteni da se brane sa slobode. Djeca su u skloništu za žrtve trgovanja djecom, nedostupna hrvatskim vlastima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 10:57