POHRANA BIOMATERIJALA

PROPAST ŠVICARSKE TVRTKE DIGLA UZBUNU DILJEM EUROPE Čak 250.000 roditelja ne zna kako će doći do pohranjenih matičnih stanica svoje djece

Do 2009. i otvaranja privatne banke u sklopu Zaklade Ana Rukavina roditelji iz Hrvatske pohranjivali su krv iz pupkovine u stranim bankama, vjerojatno i u posrnuloj CryoSave
 iStock

Gdje su i kako će doći do pohranjenih matičnih stanica svoje djece pita se 250 tisuća roditelja iz Europe nakon što je propala tvrtka CryoSave iz Švicarske, koja se bavila pohranjivanjem krvi iz pupkovine. Naime, tvrtki je zbog malverzacija tamošnje Ministarstvo zdravstva oduzelo licencu za rad, a čelnim ljudima policija je pretresla domove.

Ta je tvrtka bila posebno aktivna u regiji, osobito u Srbiji, a oglašavala se i u Hrvatskoj te putem društvenih mreža stupala u kontakt s roditeljima. Ovih je dana na hrvatskoj inačici njihove web stranice uklonjen sadržaj te posjetitelje očekuje samo broj telefona u Švicarskoj i e-mail na koji se mogu javiti. Međutim, na taj broj telefona nitko se ne javlja, a na pitanja koja smo im poslali na objavljeni e-mail nitko nije odgovorio.

Tvrtka je prvi put zapala u probleme još 2017., kad su joj bili blokirani računi, no navodno se oporavila, tako da su brojni roditelji i dalje, s povjerenjem, kod njih pohranjivali krv iz pupkovine. Prema najnovijim saznanjima, kompanija je prodana poljskoj tvrtki, a roditelji ne znaju kako da dođu do matičnih stanica ako bi im u ovom trenutku zatrebale.

Tisuće eura

Srpski mediji izvještavaju o velikom skandalu i donose priče roditelja koji su plaćali tisuće eura za čuvanje matičnih stanica za koje sada ne znaju gdje su, ni jesu li uopće u startu pohranjene na pravilan način. Iz Udruge Roda, krovne roditeljske udruge u Hrvatskoj, nemaju podataka o tome koliko je roditelja iz Hrvatske pohranilo stanice u neku od stranih privatnih banaka. Ističu kako im se, otkad je izbio skandal, nije javio nitko tko bi se raspitivao za svoje stanice u CryoSaveu. Ipak, malo je vjerojatno da nitko iz Hrvatske u toj švicarskoj tvrtki nije pohranio stanice, s obzirom na to da je CryoSave godinama imao web stranicu i u Hrvatskoj.

Praksa pohrane matičnih stanica u Hrvatskoj postala je relativno raširena sredinom 2000-tih. Tada se intenzivno počelo pričati o mogućim koristima matičnih stanica, kako u liječenju od pojedinih teških bolesti, tako i o mogućnosti da matične stanice u budućnosti budu “materijal” za genetski inženjering, odnosno za rast nekog oboljelog organa djeteta.

Protiv zakona

Pohrana u Hrvatskoj tada nije bila moguća jer nije postojala banka za pohranu, a iznošenje matičnih stanica (time i njihova pohrana) iz države bilo je protuzakonito. Osim toga, trošak pohrane stanica je visok - oko 2000 eura za čuvanje stanica do djetetove 18. godine. Unatoč tome, dio roditelja smatrao je da je važno imati sačuvan takav mogući izvor zdravlja za dijete ili nekog člana obitelji. Stoga su po roditeljskim forumima izmjenjivali iskustva i tražili načine kako pohraniti stanice u inozemstvu.

Prva banka za pohranu stanica u Hrvatskoj otvorena je 2007. u sklopu Zaklade Ana Rukavina na KBC-u Rebro. Međutim, radilo se o javnoj banci u kojoj su se stanice mogle besplatno pohraniti, ali nisu se čuvale za konkretnu obitelj već je bilo tko imao pristup tom materijalu ako mu zatreba.

- Ja sam ih htjela baš za ašu obitelj - priča mama Ana, koja je odila 2008. Preko prijateljice je saznala za austrijsku banku Cellavie u koju su brojne obitelji iz Hrvatske pohranile stanice. Znala je, kaže, da je to protuzakonito.

- Ne znam ni za jedan slučaj da je roditelj zbog toga odgovarao - kaže. Nakon što je preko interneta kontaktirala banku, dobila je niz obrazaca i uputa, a kad je obavila sve što se tražilo i uplatila 2000 eura, kompanija joj je poslala kofer s priborom.

- Prije poroda sam u bolnici rekla da želim uzeti matične stanice. Sva su rodilišta tada u Hrvatskoj to već radila. Mislim da sam tu uslugu bolnici platila 1000 kuna - govori. Odmah nakon poroda je uzeta krv iz djetetove pupkovine, a suprug ju je u posebnom, sterilnom, transportnom sefu odnio prijateljici pred bolnicu. Ona je zatim s time otišla u Sloveniju, gdje ju je na prvoj benzinskoj crpki nakon graničnog prijelaza čekao agent tvrtke.

- On je dalje prenio stanice do sjedišta tvrtke - priča.

Nakon tri tjedna dobila je certifikat u kojem stoji da je materijal stigao sterilan te da su stanice vitalne. Umbilikalna krv se čuva do 18. rođendana njezinog djeteta. Nakon toga postaje vlasništvo djeteta, koje odlučuje hoće li ju i dalje čuvati ili ne.

Godinu dana kasnije, tijekom 2009., i na zagrebačkom Rebru otvorena je tzv. privatna banka u kojoj se, za sličnu cijenu od oko 15.000 kuna, matične stanice čuvaju za konkretnu obitelj. Za sada je u javnoj banci zamrznuto 3500 uzoraka, a u privatnoj njih 6000. Koriste se vrlo rijetko, prema dostupnim podacima, iz javne banke dosad je korišteno pet uzoraka za liječenje leukemije, a iz privatne samo jedan uzorak, i to za tzv. regenerativni zahvat povezan s autizmom. Korisnik je bio u SAD-u, a sve je učinjeno na zahtjev obitelji koja je pohranila pupkovinu svoga djeteta.

Daleka vizija

Donirana pupkovina u javnoj se banci čuva bez naknade za sve one kojima u nekom trenutku može pomoći ako po svim parametrima odgovara, a najčešće je to leukemija. Činjenica je da se umbilikalna krv zasad vrlo rijetko koristi ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu, jer još uvijek nema mogućnosti uporabe za ono za što je u pravilu sačuvana. Razvoj potrebnih organa iz matičnih stanica i dalje je tek vizija. Veliki dio roditelja bio je uvjeren da bi matične stanice mogle biti spas za njihovo dijete ako bi oboljelo od leukemije. No, stručnjaci objašnjavaju da u tom slučaju to nije pogodan transplantat.

- Ako dijete oboli od leukemije taj se transplantat ne može upotrijebiti jer se radi o genetskom materijalu u kojem je maligna pretvorba ‘zapisana’ odnosno nalazi se u njegovom genomu - objašnjava dr. Mirando Mrsić, medicinski direktor Zaklade Ana Rukavina. Dodaje da se, u slučaju da je riječ o privatnoj banci, ta umbilikalna krv zato može koristiti za liječenje nekoga iz obitelji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 15:44