ZAGREB - Test iz sociologije koji su učenici polagali na državnoj maturi sastojao se od 41. pitanja. Donosimo komentare Hrvatskog sociološkog društva na prvi dio testa
Ispit je loš i nestručan. Većina pitanja nije dobro postavljena, odgovori su zbunjujući, a često i netočni.
1. Kojoj sociološkoj teoriji pripada pojam „društvene konstrukcije zbilje”?
A. konfliktnim teorijama
B. funkcionalizmu
C. interakcionizmu
D. feminističkim teorijama
Komentar HSD-a: Zašto se “socijalnu konstrukciju zbilje” prevodi u “društvenu konstrukciju zbilje”? Prvo je naslov hrvatskog prijevoda knjige Bergera i Luckmanna (u originalu: “The Social Construction of Reality”) i koristi se u udžbeniku za sociologiju N. Fanuka. Nije jasno ni koliko je bilo bitno prevesti “socijalno” u “društveno”, a konstrukciju ostaviti. Potrebno je koristiti one pojmove koje sadržava udžbenik, jer neprestano brkanje termina i mijenjanje u neke “hrvatskije” zbunjuje učenika i može utjecati na rezultate ispita. Osim toga, u pitanju se govori o “sociološkoj teoriji” kojoj “pripada pojam “društvene konstrukcije zbilje”” - ako je riječ o teoriji, onda je to fenomenološka sociologija koje nema u ponuđenim odgovorima, a ako je riječ o “teorijskoj perspektivi u sociologiji” (koristi se u udžbeniku) onda pitanje treba preformulirati.
A. nestrukturirani intervju
B. strukturirani intervju
C. anketni upitnik
D. analiza sadržaja
Komentar HDS-a: Pitanje je prilično nepotrebno i prekomplicirano za učenike.
A. etnografsko
B. anketno
C. dokumentarno
D. historiografsko
Komentar HDS-a: Pitanje bi bolje bilo u vezi s metodom (promatranja sa sudjelovanjem), a ne etnografskog istraživanja!
A. kći
B. žena
C. majka
D. sestra
Komentar HSD-a: Pitanje je zbunjujuće - koji je društveni položaj stečen? Žena će biti shvaćena kao supruga, a majka ne mora biti shvaćena kao stečeni položaj. Loš primjer!
5. Pjevanje, skandiranje, mahanje zastavama i slično su navijački rituali. O kojoj se vrsti rituala radi?
A. prijelaza
B. solidarnosti
C. otpora
D. interakcije
Komentar HDS-a: Pitanje nije problematično.
A. kulturocentrizam
B. kulturni relativizam
C. kulturni dogmatizam
D. kulturni objektivizam
Komentar HDS-a: pitanje je loše formulirano - tko se nalazi u kulturnom kontekstu? Vjerovanje, ponašanje, značenje ili promatrač… Ni odgovori nisu najbolji.
A. rituali
B. organizacije
C. vrijednosti
D. institucije
Komentar HDS-a: pitanje je jako loše. Nesuvislo spajanje dijelova definicije i objašnjenja pojma društvenih institucija iz udžbenika, potrebno ga je pojednostaviti. U odgovorima treba navesti “društvene institucije”, a ne samo “institucije”! Bolje bi bilo pitanje postaviti ovako: “Kako se nazivaju društvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se održavaju i reguliraju pomoću društvenih normi, a imaju veliku važnost za društvenu strukturu, poput škole ili obitelji?”.
A. evolucionističke
B. cikličke
C. funkcionalističke
D. konfliktne
Komentar HDS-a: Pitanje je primjerenije znanju koje imaju studenti sociologije!
9. Koji je od navedenih identiteta sekundarni?
A. etnicitet
B. rod
C. zanimanje
D. osobnost
Komentar HDS-a: Pitanje je loše formulirano, a tako i odgovori! Etnicitet ne mora biti primarni identitet! Dakle, može biti sekundaran, kao i zanimanje koje se smatra jedinim točnim odgovorom!
A. izvršnu
B. zakonodavnu
C. učinkovitu
D. legitimnu
Komentar HDS-a: Pitanje je jako loše smišljeno. Najkraća definicija vlasti glasi: vlast je legitimna moć, ali vlast ima “izvršnu” i “zakonodavnu” moć! Da nastavimo, ima li svaka vlast legitimitet?! Ima li svaka vlast moć? I tako dalje…
A. profesije
B. poluprofesije
C. zanimanja
D. poluzanimanja
Komentar HDS-a: Pitanje nastavlja niz vrlo loših pitanja. Poluprofesije su ipak samo “takozvane poluprofesije”. Čemu to pitanje uopće služi?!
A. migracijski saldo
B. prirodni prirast
C. prirodna promjena
D. demografska tranzicija
Komentar HDS-a: Pitanje ispituje gradivo geografije, nije posebno potrebno znati sociologiju da bi se odgovorilo na njega.
13. Kako se nazivaju gradovi poput New Yorka ili Londona koji su postali središta svjetskoga gospodarstva?
A. postmoderni gradovi
B. megalopolisi
C. metropole
D. globalni gradovi
Komentar HDS-a: Osim loše formulacije pitanja, postoji više točnih odgovora (a točan je samo jedan). Gradovi ‘poput’ New Yorka ili Londona ne ‘nazivaju se’ nego ih naziva Saskia Sassen - i to baš New York, London i Tokio - globalnim gradovima! Oni su globalni gradovi, megalopolisi, a London je i metropola! Osim toga, za sve se može tvrditi da su ‘postmoderni gradovi’, ako se taj pojam tumači kao u udžbeniku (de-centralizacija, simbolička ekonomija, kombiniranje raznih stilova arhitekture...)! Ukratko, imamo četiri točna odgovora!
A. šamanizam
B. animizam
C. totemizam
D. supernaturalizam
Komentar HDS-a: Zašto bi učenici trećeg razreda gimnazije morali znati što je “totemizam”? Trebalo je uzeti nešto suvremenije iz područja religije. Ako pak postavimo takvo pitanje, nije dobro govoriti o “australskim Aboridžinima”, a udžbenik navodi “australsko pleme Arunta” koje je proučavao Durkheim u “Elementarnim oblicima religijskog života”. Pritom je važno naglasiti da ćemo, ukoliko uzmemo u ruke navedenu Durkheimovu knjigu, vidjeti da se ne radi samo o australskim plemenima, nego i o indijanskim plemenima Sjeverne Amerike (“odnosno društva u kojima je totemizam prvi put otkriven” kako kaže sam Durkheim)…
15. Koja dva obilježja pripadaju u mehaničku solidarnost prema E. Durkheimu?
A. proizlazi iz razvijene podjele rada
B. jaka moralna kontrola nad pojedincima
C. proizlazi iz ekonomskih interesa
D. nekritička odanost svojoj grupi
E. prevladava u modernim društvima
Komentar HDS-a: Pitanje je loše postavljeno - obilježja ne pripadaju “u” mehaničku solidarnost, ali ni ponuđeni odgovori nisu dobri.
A. u procesu sve većega utjecaja birokratskih organizacija
B. u nedostatku smisla modernoga čovjeka za umjetnost i maštu
C. u procesu sve većega utjecaja znanosti i tehnologije
D. u sve većoj težnji za materijalnim dobrima i ugodi
E. u sve manjim socijalnim razlikama između bogatih i siromašnih
Komentar HDS-a: Pitanje sadržava iste probleme - bolje bi bilo postaviti pitanje o Weberovom procesu racionalizacije! U odgovorima se nude opcije poput: “u procesu sve većega utjecaja birokratskih organizacija” ili “u procesu sve većeg utjecaja znanosti i tehnologije”, bolje bi bilo izostaviti riječ “proces” i staviti ju u pitanje jer je “gubitak čarobnosti” svijeta dio procesa racionalizacije, također “proces”!
17. Što poučava mikrosociologija?
A. zakonitosti društvene strukture
B. društvene kolektivitete poput grada
C. svakodnevni život u malim skupinama
D. društvene sustave poput stratifikacije
E. društvenu interakciju licem u lice
Komentar HDS-a: Pitanje ima loše formulirane odgovore - primjerice odgovor pod B: “društvene kolektivitete poput grada”?!
A. pojava velikih znanstvenih otkrića
B. nastanak nacionalnih država
C. velike nejednakosti u bogatstvu i moći
D. nastanak velikih gradova
E. uporaba novih izvora energije
Komentar HDS-a: Pitanje vrlo je loše! Možda bi bilo jasnije kad bi se pitalo koja su obilježja nastanka industrijskih društava, ali nije toliko problem u pitanju koliko u odgovorima! Svi odgovori mogli bi biti točni!
A. Ličnost pojedinca oblikuje se kroz odnose sa socijalnom okolinom.
B. Sociologija treba proučavati komunikaciju u društvenim grupama.
C. Pojedinci djeluju unutar objektivne društvene strukture.
D. Sociologija treba proučavati konflikte među društvenim grupama.
E. Društvene institucije omogućuju društveni sklad i jednakost.
Komentar HDS-a: Pitanje ponavlja istu grešku o perspektivi i teoriji - interakcionizam je perspektiva koju čine različite teorije, od kojih samo simbolički interakcionizam u imenu sadržava riječ interakcionizam, pa ako je riječ o toj teoriji važno je navesti njen puni naziv!
A. o ugledu
B. o tržištu rada
C. o vlasništvu
D. o političkoj moći
E. o stilu života
Komentar HDS-a: Pitanje je nepotrebno zbunjujuće. Bolje bi bilo učenike pitati o dimenzijama društvene stratifikacije prema M. Weberu, dakle općenitije ili bolje sročiti pitanje. Što znači “o vlasništvu”?! Vlasništvu zemljišta, tvornice ili diplome?!
21. Što je društvena diferencijacija?
A. društvena nejednakost između pojedinaca
B. skup normi i vrijednosti na temelju kojih netko igra društvene uloge
C. stvaranje novih uloga i položaja uslijed razvitka tehnologije
D. društvena nejednakost koja proizlazi iz obavljanja različitih uloga
E. relativno trajna nejednakost među društvenim skupinama
Komentar HDS-a: Društvena diferencijacija može biti shvaćena i u smislu društvene stratifikacije (između ostaloga, tako je objašnjena u Rječniku sociologije!) U tom slučaju tri su točna odgovora!
A. bračnih parova s djecom
B. djece u obitelji
C. samohranih očeva
D. muških hranitelja obitelji
E. samaca
Komentar HDS-a: Pitanje je gramatički i pravopisno čudno te stručno upitno! Nije jasno što znači ‘čiji porast’, ali nije posve jasno ni zašto su izabrane samo opcije poput ‘samohranih očeva’ kao relevantne za suvremenu obitelj. Trebalo bi potpuno drugačije osmisliti pitanje, ali i odgovore!
A. prvi se put u povijesti javljaju gradovi veći od 100 000 stanovnika
B. gradovi imaju sustav javnih usluga - škole, bolnice i slično
C. klasni status uvjetuje područje stanovanja u gradu
D. prostorni raspored grada određen je konfiguracijom zemljišta
E. bliske su veze među stanovnicima
Komentar HDS-a: Pitanje je također izuzetno loše. Učenici ne mogu razumjeti takve detalje koji se traže u ponuđenim odgovorima. Osim toga zašto je potrebno inzistirati na znanju o “industrijskim gradovima”?!
A. „kružoci za kvalitetu”
B. fordizam
C. humani odnosi
D. tejlorizam
E. autonomne grupe
Komentar HDS-a: Pitanje je samo nastavak neuspješnog niza. “Sustav organizacije rada” - zašto ne način organizacije rada, što znači pojam “sustavi niskoga povjerenja između zaposlenika i poslodavaca”?! Loše formulirano, pretenciozno i nepotrebno pitanje, baš kao prethodno.
Zadaci povezivanja i sređivanja
25. Grupama pridružite tipične djelatnosti članova.
1. primarne grupe
2. sekundarne grupe
3. referentne grupe
4. terapijske grupe
A. učenje stranoga jezika
B. prihvaćanje grupnih svjetonazora
C. učenje materinskoga jezika
D. uspoređivanje s drugom profesijom
E. okupljanje zbog želje za užitkom
F. druženje radi rješenja osobnoga problema
Komentar HDS-a: Treba reći “društvenim grupama”, a ne samo “grupama”! Ponuđeni odgovori su loše smišljeni pa zbunjuju i doista čudno zvuče, primjerice - “tipična djelatnost članova” (već to je loše formulirano) primarne grupe “učenje materinskoga jezika”. Primarne grupe i njihovi članovi nemaju “djelatnosti”!
1. mores
2. folkways
3. tabui
4. zakoni
A. „Zabranjeno je jesti ljudsko meso.”
B. „Ustupi sjedalo starijoj osobi u tramvaju.”
C. „Vozi desnom stranom ceste.”
D. „Ne ostavljaj prijatelja u nevolji.”
E. „Znanje je moć.”
F. „Sloboda nema cijenu.”
Komentar HDS-a: Pitanje ima sličan problem, odnosno loše formulirane primjere!
1. inovacija
2. konformizam
3. povlačenje
4. ritualizam
A. Josip marljivo prati najnoviju literaturu znajući da ni ovaj put znanstveni časopis neće objaviti njegov članak.
B. Pero razmišlja kako krivotvoriti kreditne kartice pomoću kojih će podići novac.
C. Bivši vrhunski sportaš Marko odao se alkoholu i besposlici.
D. Zdenka marljivo studira želeći ostvariti visoki životni standard i društveni ugled.
E. Mislav sanja o sasvim novome društvenome poretku i novim izgledima.
F. Ana nije zadovoljna položajem u svojem poduzeću.
Komentar HDS-a: Pitanje treba sadržavati ime teoretičara ili teorije prema kojoj se objašnjava reakcija pojedinaca na anomičnu situaciju u društvu. Merton smatra da postoji pet takvih “načina adaptacije”, a u pitanje nudi samo četiri - to može dovesti do zabune učenika koji zna odgovor na pitanje, a ni ponuđene opcije nisu dobro smišljene (“Mislav sanja o sasvim novome društvenom poretku i novim izgledima” - koga, čega?!).
1. Marx
2. Weber
3. Parsons
4. Wright
A. Povijest je stalno kruženje.
B. socijalno zatvaranje
C. Stratifikacija proizlazi iz društvene podjele rada stoga je opravdana i korisna.
D. temeljna i kontradiktorna klasna lokacija
E. klasna borba
F. klase, staleži i stranke elita moći
Komentar HDS-a: Pitanje nepotrebno dovodi do moguće zabune jer dva sociologa koji se spominju u udžbeniku imaju isto ime - Wright! Potrebno je navesti da se mislilo na Erika Olina Wrighta, a ne Cecila Wrihta Millsa. No, ključna pogreška je u očekivanju da učenici mogu znati i razumjeti detalje teorija o stratifikaciji - pogotovo pojmove kao “temeljna i kontradiktorna klasna lokacija”! Zašto uopće tražiti da znaju teoriju E. O. Wrighta?! “Loše opcije odgovora! Trebalo se odlučiti za “pojmove” ili “tvrdnje”, zašto raditi zbrku? Nije jasno što točno znače “klase, staleži i stranke elita moći”? Weber?
29. Funkcijama religije pridružite njezine opise.
1. kompenzacijska funkcija
2. socijalna integracija
3. socijalna kontrola
4. ideološka funkcija
A. utjeha u vjeri izazvana vlastitom bolešću ili bolešću člana obitelji
B. rituali kojima je svrha povezati pojedinca s višim silama
C. vjerovanje u nešto nadnaravno
D. razlikovanje svetoga i profanoga
E. grižnja savjesti zbog nekoga nedjela u prošlosti
F. vjera opravdava postojeći poredak
Komentar HDS-a: Pitanje ponovo nije lektorirano, odnosno ne može biti tako postavljeno - “funkcijama religije pridružite njezine opise” - mislilo se “njihove opise”?! Ako učenici moraju precizno odgovarati kako ovakav ispit može sadržavati toliko elementarnih grešaka, od pravopisa do stručnosti?! Što znači “utjeha u vjeri izazvana vlastitom bolešću ili bolešću člana obitelji”?! To je kompenzacijska funkcija?! Moglo bi se komentirati svaku opciju na isti način, nažalost.
Točni odgovori: 1C; 2D; 3A; 4C; 5B; 6B; 7D; 8A; 9C; 10D; 11B; 12A; 13D; 14C; 15B i D; 16A i C; 17C i E; 18B i E; 19A i B; 20B i C; 21A i D; 22C i E; 23B i C; 24B i D; 25 1C, 2A, 3D, 4F; 26 1D, 2B, 3A, 4C; 27 1B, 2D, 3C, 4A; 28 1E, 2F, 3C, 4D; 29 1A, 2B, 3E, 4F
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....