PROBLEMI GRAĐANA POGOĐENIH POTRESOM Statičari ne žele ojačavati zgrade bez novog zakona, a nisu propisani ni rokovi

- Trenutno ne možemo ponuditi projekt sanacije građevine, pogotovo ne po želji od 50 posto mehaničke otpornosti i stabilnosti. Zakon s pripadajućim pravilnicima tek treba izaći, a smjernice dane u nekim novoobjavljenim priručnicima možda postanu dijelom obvezujućih propisa i pravilnika, a možda i ne - odgovor je inženjera građevine Gorana Janjuša iz tvrtke Start design.

Odgovorio nam je na upit o tome može li izraditi građevinski projekt obnove višestambene zgrade u Zagrebu, i to nakon potresa kako bi se zadovoljili temeljni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te da bi se postigla razina otpornosti na potres s ciljem postizanja oko 50 posto otpornosti u odnosu na važeće propise za nove zgrade.

Hitni radovi

Dakle, statičari nisu skloni potpisivati građevinske projekte dok zakon o obnovi nije na snazi, a to neće biti prije jeseni, što znači da bi mnogi u gradu bez statički sigurnih zgrada mogli dočekati zimu. Međutim, to nije sve što će dočekati neku novu Vladu, jer problemi građana pogođenih potresom su brojni i razni, a zakon koji je trebao ponuditi okvir za njihovo rješavanje neće biti na snazi prije jesenskih kiša.

Vlada je objavila da će građanima koji su ostali bez svojih domova, označenih crvenom bojom od strane statičara, plaćati smještaj, a ministar graditeljstva Predrag Štromar već danima najavljuje da će država građanima podmiriti trošak hitnih radova, kao što su rješavanje grijanja, zabatnih zidova i sanaciju krovišta.

No, je li to dovoljno? Plaćanje hitnih radova nakon gotovo dva mjeseca od potresa.

Jer ljudi koji se ne mogu vratiti u svoje domove sigurno žele, barem približno, znati kad će to biti moguće.

Zakon im je trebao dati odgovor na pitanje kako će i po kojim uvjetima moći obnoviti svoj dom, hoće li im u tome pomoći država ili će biti prepušteni sami sebi i novim kreditima kod komercijalnih banaka s uobičajenom kamatom, ili će im se ponuditi krediti s nešto povoljnijom kamatom, hoće li država sufinancirati gradnju i ako da, u kojem postotku i hoće li im se graditi takozvane zamjenske kuće.

Zakon je trebao osigurati “pravila igre” i smjernice za sve dionike takozvane obnove: od građana, upravitelja, inženjera građevine, dimnjačara, projektanata, banaka, pa u konačnici i izvođača radova...

Zakon je također, među ostalim, trebao ubrzati postupak obnove, što sada zvuči kao oksimoron jer se dogodilo upravo suprotno - proces je usporen, pa i oni koji su željeli o vlastitom trošku krenuti s obnovom sada su stavljeni “na čekanje”. Namjera Ministarstva graditeljstva vjerojatno nije bila loša, željeli su stavljanjem izvan snage Zakona o javnoj nabavi i Zakona o gradnji cijelu priču ubrzati. Ispalo je suprotno. Prozvani su od strane struke da time “otvaraju vrata” korupciji, a neizglasavanje zakona otvorilo je vrata za mešetarenje nekretninama pogođenih u potresu.

- Sami smo angažirali statičara, platili ga iz pričuve, došao je tim od njih troje, već dva tjedna pregledavaju sve stanove, ali ne ide to baš tako brzo. Projekt sanacije, odnosno ojačavanja koji bi nam trebali napraviti moći će, kažu nam, završiti tek kad zakon o obnovi stupi na snagu, a do mene je došla informacija od upravitelja da moramo, pak, čekati službeni detaljan pregled statičara jer da će samo njihov nalaz biti valjan, a ne onaj koji će nam napraviti privatno angažiran statičar - govori nam jedna građanka iz zagrebačkog centra koja zimu ne bi voljela dočekati s napuklim i neojačanim zidovima i klimavim dimnjacima.

Prijepori

Upravo je zakon o obnovi trebao propisati način na koji će se zgrade obnavljati, jer iako je njegova prva verzija podrazumijevala tek estetske zahvate i vraćanje zgrade u stanje prije potresa, u suradnji s Građevinskim fakultetom vladajući su u novije verzije odlučili “ugraditi” ambiciozniju ideju obnove. Zakon je također trebao propisati same razine te obnove, a kasnije raznim aktima i programom načine i rokove, pa i financiranje.

Zakon je dakle trebao propisati na koji način će se statički ojačavati zgrade od javnog interesa, a na koji način višestambene zgrade u gradu. Prijepor oko toga vladajući su vodili i s Gradom Zagrebom koji, pak, zastupa ideju da sve zgrade treba ojačavati do sto posto protupotresne otpornosti. Uglavnom ništa od toga tim novim zakonom nije definirano jer nije stupio na snagu.

- Građani Zagreba postali su još na sve sada i taoci novih pravila, potencijalnih zakona, pravilnika... Ministar Predrag Štromar je potpuno podbacio, a o Bandiću i Gradu Zagrebu više ne treba ni govoriti - komentirala je bivša ministrica Anka Mrak Taritaš.