‘Probleme u organizaciji cijepljenja potrebno je rješavati u dijalogu s liječnicima‘

Hrvatska liječnička komora pozvala je zdravstvenu administraciju da hitno razriješi sve nefunkcionalnosti i probleme u organizaciji cijepljenja kako bi se u što kraćem roku cijepila većina odraslog stanovništva u Hrvatskoj.

Zdravstvenoj administraciji dostavili su i pet rješenja za što učinkovitiju organizaciju cijepljenja.

Priopćenje Liječničke komore pod naslovom "Izazovi treće faze cijepljenja" prenosimo u cijelosti.

- Hrvatska liječnička komora poziva zdravstvenu administraciju da hitno razriješi sve nefunkcionalnosti i probleme u organizaciji cijepljenja, što je preduvjet da u što kraćem roku cijepimo većinu odraslog stanovništva. Bez visoke razine procijepljenosti do ljeta ne možemo zaustaviti pandemiju, niti možemo očekivati značajniji prihod od turizma kao ni pokretanje drugih, zaustavljenih gospodarskih grana. Naime, dosadašnje cijepljenje opterećeno je mnogobrojnim poteškoćama i nije teklo dovoljno brzo.

Analiza HLK-a je pokazala da su najveći teret cijepljenja podnijeli obiteljski liječnici i liječnici u zavodima za javno zdravstvo. Iz podataka o organizaciji cijepljenja po županijama koje je prikupila Liječnička komora, proizlazi da su obiteljski liječnici dominantno kontaktirali pacijente, naručivali ih na cijepljenje, cijepili ih u svojim ambulantama i odrađivali masovna cijepljenja na punktovima. Liječnici obiteljske medicine svakodnevno daju svoj puni obol u borbi protiv COVID-19, liječe blaže oblike oboljelih od COVID-19 u svojim ordinacijama, upućuju pacijente na testiranja ili sami dijagnosticiraju bolest pomoću brzih antigenskih testova, svakodnevno skrbe za oboljele od drugih akutnih i kroničnih bolesti, administriraju za potrebe cijelog zdravstvenog sustava, trudeći se da pri tomu ne bude smanjena kvaliteta zdravstvene skrbi. Očito nije uspostavljena učinkovita nacionalna informatička platforma za cijepljenje, budući da ju većina županija zbog njezinih nedostataka još ne koristi.

HLK, na temelju provedene analize, predlaže zdravstvenoj administraciji sljedeća rješenja s ciljem uspostavljanja učinkovitije organizacije cijepljenja:

- hitno uspostavljanje u cijelosti funkcionalne nacionalne informatičke platforme za cijepljenje

- masovno cijepljenje na punktovima u svim županijama i uspostavu većeg broja punktova

- uspostavu call centra u svakoj županiji

- uključivanje i drugih liječnika, osim obiteljskih liječnika i epidemiologa, u cijepljenje kao i uključivanje drugih zdravstvenih djelatnika

- uspostavu odgovarajuće opremljenih mobilnih timova za cijepljenje nepokretnih ili teško pokretnih pacijenata u svakoj županiji

HLK smatra da se sve institucije i pojedinci, odgovorni za postizanje visoke procijepljenosti stanovništva, trebaju fokusirati primarno na ostvarenje tog cilja. Medijski sukobi i javna prebacivanja odgovornosti ruše povjerenje građana u proces cijepljenja i ne doprinose ostvarenju visoke razine procijepljenosti.

Posebno zabrinjava izjava ravnatelja HZZO-a dr. Luciana Vukelića, koji je na 19. sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, referirajući se na rad obiteljskih liječnika izjavio: „Što ne mogu cijepiti pet svojih pacijenata dnevno? Što ne mogu to napraviti tijekom svog radnog vremena? Godinu dana nisu niš delali, imaju tamo administratora, imaju sestru.“ Ovakav javni govor jednog od najviših dužnosnika zdravstvene administracije, u kojem je iznio neistine te profesionalno omalovažio obiteljske liječnike, je u cijelosti neprihvatljiv.

HLK predlaže žurni sastanak ministra zdravstva, Liječničke komore i organizacija obiteljskih liječnika, čiji cilj će biti definiranje rješenja za nefunkcionalnosti u organizaciji cijepljenja. Smatramo da je, uvažavajući prijedloge liječnika obiteljske medicine, koji su jednostavni i provedivi, nužno ujednačiti postupak provođenja cijepljenja, a eventualne prijepore rješavati dijalogom uz međusobno uvažavanje.

Pred nama je treća faza tj. masovno cijepljenje više od milijun građana u što kraćem roku. Hrvatska liječnička komora smatra svojom društvenom obvezom upozoriti zdravstvenu administraciju da će to biti moguće ostvariti samo ako se značajno unaprijedi organizacija cijepljenja. Nerealno je očekivati da će bez učinkovite nacionalne informatičke platforme za cijepljenje, oko 2.000 obiteljskih liječnika u svega dva mjeseca, uz svoj redovan posao, uspjeti obavijestiti više od milijun građana o cijepljenju te ih i procijepiti, stoji u priopćenju.