ENERGETSKI ŠOK

Prijeti li nam bez ruskog plina smrzavanje na jesen: ‘Ljudi, zašto ne punimo skladište već sad?‘

"Svaki kubik plina koji utisnemo u skladište bit će zlata vrijedan ako doista dođe do prekida isporuka", kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin

Podzemno skladište plina Okoli i karta očekivane maksimalne popunjenosti plinskih skladišta u EU bez isporuke ruskog plina

 Marko Todorov/Cropix

Prijete li Hrvatskoj ove jeseni i zime ozbiljne redukcije plina ako dođe do prekida uvoza tog energenta iz Rusije? Upravo je takav scenarij najavljen u izvještaju Europske mreže operatera distributivnog sustava za plin (ENTSOG) u kojem je Hrvatska svrstana među europske države koje bi, u slučaju prekida ruskih isporuka, bile suočene s najvećim problemima. ENTSOG projicira da u takvom scenariju Hrvatska 1. listopada i početak sezone grijanja ne bi mogla dočekati s razinom popunjenosti plinskog skladišta većom od 30 posto. A s tom razinom bi sigurnost opskrbe krajem godine i početkom 2023. bila ozbiljno ugrožena.

Ti zaključci ENTSOG-a u radikalnoj su suprotnosti s izjavama Vladinih dužnosnika koji su inzistirali da je Hrvatska iznimno dobro zaštićena od nestašice ruskog plina, ponajviše zbog činjenice da se u Hrvatskoj nalazi terminal za ukapljeni plin (LNG). Upravo zato je resorni ministar Davor Filipović izvještaj ENTSOG-a jučer proglasio "greškom", a Ministarstvo u današnjem priopćenju ustvrdilo da je izvješće "temeljeno na podacima koji obuhvaćaju vremensko razdoblje do izgradnje i puštanja u rad terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku".

Iz ENTSOG-a danas nije bilo moguće dobiti odgovor na te teze hrvatskog Ministarstva, no moguće ih je demantirati već i površnim uvidom u izvještaj gdje se na više mjesta spominje krčki LNG terminal te iznose podaci o njegovoj utilizaciji, pa je posve jasno da su stručnjaci ENTSOG-a svjesni njegova postojanja i da su ga uključili u svoje izračune.

image

Karta očekivane maksimalne popunjenosti plinskih skladišta u državama članicama EU bez isporuke ruskog plina

Jutarnji list

Problem s punjenjem

Važnije pitanje koje se utoliko nameće jest što bi se u Hrvatskoj dogodilo kad bi se realizirao scenarij iz predmetnog izvješća, odnosno kad bi doista Hrvatska dočekala 1. listopada s plinskim skladištem popunjenim do samo 30 posto.

"Kad bi to bio slučaj, imali bismo problema u opskrbi i dio potrošača, prvenstveno u industriji, bio bi suočen s redukcijama isporuka. Ipak, ne bih želio spekulirati o toj brojci. Ključno pitanje jest zašto već sada ne punimo naše skladište plina. To je odgovornost države i bojim se da gubimo dragocjeno vrijeme u birokratskim procedurama. Svaki kubik plina koji utisnemo u skladište bit će zlata vrijedan ako doista dođe do prekida isporuka ruskog plina", kaže Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Problem s punjenjem skladišta - o čemu je Jutarnji list već izvještavao - jest taj što opskrbljivači plina zbog trenutačnih odnosa na tržištu nemaju financijske logike u tome da utiskuju plin, što je problem s obzirom na regulativu Europske unije koja zahtijeva da 1. listopada popunjenost bude na razini od 90 posto. Za punjenje hrvatskog plinskog skladišta Okoli potrebno je otprilike 90 dana, pa je stoga vremena malo, pogotovo ako u tom razdoblju dođe do prekida isporuka ruskog plina jer će u tom slučaju biti izazov na tržištu pribaviti plin za punjenje skladišta.

Posebni uvjeti

Kako se već moglo iščitati između redaka izjava hrvatskih dužnosnika, Vladini dužnosnici u tom slučaju računaju na dobavu putem LNG terminala, usprkos činjenici da su mađarske tvrtke zakupile oko 70 posto kapaciteta terminala do 2027. godine. Temelj tog plana nalazi se u članku 27. Zakona o energiji koji Vladi daje ovlasti da u slučaju poremećaja na domaćem tržištu zbog neočekivanog ili neprekinutog manjka energije propiše niz posebnih uvjeta vezanih uz uvoz, izvoz, trgovinu i opskrbu energijom. Temeljem tih ovlasti država bi mogla (vjerojatno uz fer nagodbu) konfiscirati kapacitete mađarskih kompanija.

Ipak, kako upozoravaju stručnjaci, takav scenarij je daleko od sigurnog.

"Tu priču o hrvatskoj sigurnosti zbog LNG terminala je bivši ministar Ćorić uporno ponavljao posljednjih mjeseci, pa je možda prevario i novog ministra. Eventualno hrvatsko jednostrano preuzimanje kapaciteta koje su zakupile mađarske kompanije predstavljalo bi povredu ugovora i bilo bi identično onome što Gazprom radi Poljskoj i Bugarskoj. To ne dolazi u obzir. Ono što je moguće jest da EU odobri Mađarskoj i Slovačkoj nastavak uvoza plina iz Rusije, s obzirom na to da su one energetski najovisnije države članice. U tom slučaju ostao bi slobodan veći dio kapaciteta našeg LNG terminala za uvoz u Hrvatsku i Sloveniju", smatra energetski konzultant Jasminko Umićević.

Tome valja dodati kako ni sam kapacitet terminala nije garancija isporuke plina, pogotovo u okolnostima u kojima postoji velika potražnja za tim energentom koji je dostupan u ograničenim količinama. A ne postoji način na koji bi država mogla konfiscirati ugovore o dobavi koje imaju tvrtke zakupnici kapaciteta na terminalu.

Trideset posto manje

S druge strane, kako upozorava Pudić, nerealno je očekivati da bi plin s krčkog terminala neometano tekao prema Mađarskoj u situaciji kad bi Hrvatska bila suočena s redukcijama plina, pa očekuje da će se problem eventualnih nestašica plina rješavati suradnjom država u regiji. "U takvom scenariju Europska komisija morat će dati jasne preporuke tko su prioritetni korisnici plina, a tko su prve industrije podložne redukcijama, i to bi onda vrijedilo za sve države članice.

Prema mojoj slobodnoj procjeni, prestankom isporuka ruskog plina, u najgorem slučaju bit ćemo suočeni s otprilike 30-postotnim smanjenjem ukupne opskrbe, i to je scenarij za koji se moramo pripremati. Kućanstva su uvijek, što se tiče sigurnosti opskrbe, najzaštićenija kategorija potrošača, ali bilo bi logično da i građani tu daju svoj obol uštedama i smanjenjem osobne potrošnje. Ako već država ulaže znatan novac u subvenciju cijene plina za kućanstva, možda je šteta što nije odredila maksimalnu poticanu potrošnju, primjerice od 250 kubika, po članu kućanstva te na taj način građane motivirala da s energijom postupaju racionalnije", smatra Pudić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:09