POBUNA SUDACA

Prijedlog Ministarstva ne predviđa nikakav rast plaća sudaca, Dobronić poslao dopis: Povucite ga!

Struka već godinama traži dubinsku reformu i plaće koje bi im, kažu, jamčile sigurnost

Piše:

Objavljeno: 14. studeni 2022. 13:06

Radovan Dobronić

Ronald Goršić/Cropix

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić stao je na stranu kolega koji vode bitke s Ministarstvom pravosuđa oko statusa i plaća, uzrujani prijedlogom da im se smanje koeficijenti, i poslao ministru Ivanu Malenici službeni stav o Prijedlogu Zakona o plaćama sudaca. "Plaća sudaca nije samo pitanje visine nego sistemsko pitanje, koje mora jamčiti sigurnost njihova položaja. Predložio sam Ministarstvu da zbog sistemskih razloga povuče svoj prijedlog", kratko nam je potvrdio Dobronić.

Posljednjih mjesec dana kabinet ministra zasut je protestnim pismima. Suci prvostupanjskih sudova upozoravaju ministra da su im njegovi prijedlozi apsolutno neprihvatljivi. Suci zagrebačkog Općinskog građanskog suda poslali su mu depešu u kojoj se oštro protive Prijedlogu; suci Općinskog suda u Slavonskom Brodu napisali su da "predlagatelj zakona želi reći da posao sudaca prvog stupnja vrijedi manje od poslova državnih službenika koji na sebi ne nose teret tolike odgovornosti".

Sucima Općinskog suda u Varaždinu Prijedlog je potpuno neprimjeren, jer se "omalovažava stručnost i rad sudaca prvog stupnja". Iz dopisa je jasno da suci zbijaju redove i poručuju ministru: promjene koje ste naumili provesti nećemo mirno prihvatiti. U zraku je i opcija da suci prvi put u povijesti svoja prava brane na ulici.

Detalji sastanka

Ovih su dana predstavnici sudačke udruge bili na sastanku s ministrom. Malenica je, neslužbeno saznajemo, lobirao da prihvate izmjene i obećao im za njihovu podršku šest posto veću plaću. Sada se suci moraju izjasniti. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontres nije bio voljan otkriti detalje sastanka: "Zasad ne bi bilo primjereno da govorim o sadržaju". Kontaktirali smo i ministra Malenicu, ali nije nam odgovorio.

"Premijer se hvali da je prosječna plaća u posljednjih šest godina narasla 35 posto. Naša nije! Ne da nije, nego su nam plaće manje nego što su bile 2009. Drakonski nam je povećana norma. Ako ne riješimo 100 posto norme, idemo na stegovni postupak i onemogućen nam je napredak. Svaki sudac će se truditi da riješi predmet po svaku cijenu, a ta cijena može biti samo kvaliteta rada. Kao da radimo u rudniku, a ne na sudu. Nemamo dovoljno zapisničara - neki suci ih plaćaju iz svog džepa da ne izgube rokove! Nemamo prostor za stranke, a većina odluka donosi se na prvostupanjskom sudu... I sada nam guraju ove uvredljive izmjene", govori nam neslužbeno sutkinja prvostupanjskog suda.

Jedinstvena osnovica

Nemir se u sudačke redove uvukao ljetos, kad je Vlada uputila u javnu raspravu spomenuti Prijedlog. Vlada priprema novi Zakon o plaćama u državnoj službi u sklopu reforme koja ima za cilj ujednačavanje osnovice plaća u javnom sektoru. To je u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ali i uvjet koji Hrvatska treba ispuniti da bi mogla dobiti financijska sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU. Mora ga donijeti do kraja lipnja 2023. Ideja je da sve plaće u javnom sektoru, i dužnosničke i službeničke, imaju istu osnovicu za obračun. Sada je osnovica državnih službenika 6.663 kuna, dužnosnika 3.890, a sudaca 4.710 kuna. Kako bi dužnosničke plaće, koje se računaju kao umnožak osnovice i koeficijenata, ostale na sadašnjoj razini, Ministarstvo je predložilo rezanje koeficijenta općinskih, prekršajnih, upravnih i trgovačkih sudaca, s 3,54 na 2,66.

Taj je prijedlog ražestio suce, koji drže da se njihova ustavna pozicija ozbiljno dovodi u pitanje. Prvostupanjski suci imali bi niži koeficijent od državnih službenika u tijelima sudbene vlasti, i to višeg sudskog savjetnika specijalista (3,5), višeg sudskog savjetnika u VSRH, Visokom upravnom sudu, Visokom trgovačkom sudu i ravnatelja sudske uprave (2,9). Državni službenici hijerarhijski su podređeni sucima, neovisno o kojemu stupnju sudovanja radili, a to se svejedno ne vidi u njihovim plaćama - neki državni službenici imaju već sada veće plaće od sudaca prvog stupnja. A suci su ti kojima se prema Ustavu izravno povjerava sudačka dužnost, i zato moraju imati i veću plaću! - negoduju suci.

UHS već godinu dana traži dubinsku reformu plaća. Ovo što im Ministarstvo sada nudi moglo bi biti, kažu nam neformalno, solomonsko rješenje, ali na dugi rok predstavlja podcjenjivanje sudačke ustavne pozicije, njihova rada i odgovornosti. Službenici, za razliku od sudaca, uživaju i beneficije - naknadu putnih troškova, topli obrok, božićnicu, regres, dar za djecu, dodatak za akademske nazive. A suci imaju samo golu plaću, te opominju: "Da pristanemo na ovo, pristali bismo ‘priznati‘ da je došlo do smanjenja složenosti poslova, kako je naš posao manje složen od službeničkoga. Nitko od nas ne bi smio tražiti nešto tako apsurdno", zaključuje sutkinja.

Drugostupanjski suci imaju 61% veću plaću od prvostupanjskih

Sudački je posao jedinstven u sustavu trodiobe vlasti i zrcaliti plaće sudaca uz parametre koji vrijede za ostale dužnosnike, pa i korisnike državnog proračuna, fundamentalno je pogrešan, smatraju suci i navode zašto ne mogu pristati na manje koeficijente: zato što se ne ispravlja nepravedno smanjenje plaća sudaca; plaće bi ovisile o rezultatima pregovaranja sindikata i Vlade u kojima suci uopće ne sudjeluju; ne ispravlja se nekonzistentnost odnosa između plaća sudaca različite vrste sudovanja; održava se plaće sudaca prvog stupnja nedopustivo niskim; ne uzima se u obzir opseg odgovornosti sudaca u odnosu na sudske savjetnike...

Pozivaju se na zaključak Venecijanske komisije: "Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatke i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti." Dobronić je u Izvješću za 2021. ukazao da je "jedna od loših strana postojećeg sustava plaća ta da sudac prvog stupnja i nakon dugog staža ima osjetno nižu plaću od suca drugog stupnja i zbog toga se mnogi suci javljaju na natječaje za suca županijskog ili višeg suda iako inače to ne bi učinili.

Treba uvesti sustav platnih razreda koji bi sucima prvog stupnja omogućio da im se nakon određenih godina staža njihova plaća izjednači s plaćom suca drugog stupnja..."

Sadašnja sudačka osnovica manja je od one iz 2009. koja je iznosila 4873,83 kuna, a kako se velikom broju sudaca nije promijenio ni koeficijent, to znači da im je 2022. godine plaća niža nego što je bila 2009. U tom razdoblju, prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna plaća porasla je za oko 34 posto, a osnovica za obračun plaće državnih službenika je od 2017. godine do danas narasla za 20,63 posto, izračunali su suci koliko su zakinuti i prije dogovora o povećanju plaća od šest posto, ali i unutar sebe:

"Trenutno je koeficijent složenosti poslova specijaliziranih drugostupanjskih sudaca za 61,02 posto veći od koeficijenata prvostupanjskih, a nova razlika bila bi 60,90 posto."

Vezane vijesti