-
Oporba pojačava pritisak na Vladu zbog ilegalnog otpada
-
Milanović razmatra prekid godišnjeg odmora i sazivanje izvanredne sjednice Sabora
-
SDP i Možemo! održali su konferenciju u Poznanovcu
-
Na konferenciji u Poznanovcu dogodio se bizaran performans
-
Slučaj Gospić stigao je do Europskog parlamenta
Otkriveno tko je pred Hajdašem izveo performans
NOVO 13:55 Performer koji je tijekom konferencije za tisak koju su čelnici lijevih stranaka, Sandra Benčić iz Možemo! i Siniša Hajdaaš Dončić, predsjednik SDP-a, održali u Poznanovcu na temu nezakonitog odlaganja otpada, nije nezadovoljni mještanin, nego član konkurentske političke stranke.
Riječ je o osobi koja je za vrijeme izlaganja Hajdaša Dončića došla pred njega i položila pred njega paket rola WC papira. SDP-ovci su u performeru prepoznali predsjednika Općinske organizacije HDZ-a Hrašćina, Ivicu Žugca. Video možete pogledati niže.
Vučković napala Hajdaša Dončića i Benčić
12:40 Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar održali su konferenciju za medije o ilegalnim odlagalištima i odgovornosti institucija za stanje u Poznanovcu. A ubrzo im je stigao i odgovor od ministrice zaštite okoliša Marije Vučković.
- Sandra Benčić i Hajdaš Dončić danas u Poznanovcu drže konferenciju za medije o otpadu.
Znakovito, oboje su iz Krapinsko-zagorske županije. Benčić je upravo iz tog mjesta. Nepoznato je jesu li dolazili razgovarati sa ženama koje su pokrenule udrugu zbog nelegalnog, višegodišnjeg odlaganja otpada, za što je dozvolu čak četiri puta izdala županija. Tamo negdje od 2020. do 2023.
Bila sam u Poznanovcu, razgovarala s ljudima. Osigurali smo sredstva i pokrenuli nabavu za postupak sanacije.
Benčić, Hajdaš i njima slični te su ljude izdali! Sada, kad je postupak pokrenut i sanacija, uz oplemenjivanje područja, izvjesna, dolaze se naslikavati", napisala je Vučković na Facebooku.
Bizaran performans u Poznanovcu
12.08 - Press konferenciju o ilegalnim odlagalištima otpada u Poznanovcu drže šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i Sandra Benčić iz Možemo!.
U trenutku dok je Hajdaš Dončić govorio o tome kako, između ostalog, premijer Andrej Plenković "vlada mafijom", nepoznati je muškarac došao isped njega te stavio paket rola WC papira.
- Evo, gospodin je pokazao što misli o tome - rekao je pomalo zbunjeni Hajdaš Dončić, koji se trudio ne gubiti misao dok je ispred njega trajao mali performans.
Rekao je da Plenković pokušava izbjeći glavni narativ.
- Mi ćemo i dalje biti uporni i predlagati konkretna rješenja. Plenković je izravni krivac za situaciju gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Ovo iza je Plenkovićevo smeće. I ovdje, i u Gospiću, i u Benkovcu, i u Splitu, i na svim lokacijama koje nitko nije kontrolirao. Je li normalno da tvrtka koja gospodari otpadom ovdje u Poznanovcu otiđe u stečaj, zaradi ekstra profit i masne pare, i onda država to financira, i još gore, traže ljude iz Poznanovca i Bedekovčine da to sufinanciraju? Pa to ne postoji nigdje na svijetu. Ekstra profit da mi sufinanciramo? Mafijaški kriminal? Pa Bože, dokle? - rekao je čelnik SDP-a.
Dodao je da očekuje da će predsjednik Zoran Milanović sazvati izvanrednu sjednicu Sabora jer "ovo nije tema ni lijevih ni desnih" te da se radi o "nacionalnoj ugrozi".
- Pa netko može radioaktivni otpad uvesti u Hrvatsku. Eto, tako funkcionira Hrvatska.
Puljak: U Dugom Ratu 200 tisuća tona otpada
11.55 - Stranka Centar u četvrtak je upozorila na dugogodišnji izostanak sanacije troske u Dugom Ratu, a saborska zastupnica Marijana Puljak ustvrdila je da na lokaciji ima više od 200 tisuća tona opasne troske te da država šest godina ne poduzima ništa.
Stranka Centar u četvrtak je upozorila na dugogodišnji izostanak sanacije troske u Dugom Ratu, a saborska zastupnica Marijana Puljak ustvrdila je da na lokaciji ima više od 200 tisuća tona opasne troske te da država šest godina ne poduzima ništa.
Puljak je rekla da Dugi Rat, iako je proglašen ekološkom crnom točkom Hrvatske, već godinama čeka sanaciju.
"Ja sam odrasla u Krilu Jesenice, u ovoj općini, ovdje u Dugom Ratu sam išla u osnovnu školu i još se sjećam vremena kad je radila ova tvornica", rekla je Puljak na konferenciji za novinare ispred bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat.
Istaknula je da građani nisu očekivali povratak propale industrije, nego revitalizaciju prostora i njegovu prenamjenu u mjesto novog razvoja.
"Međutim, od svega toga ostalo je crno brdo opasnog otpada i totalni nemar države", rekla je.
Puljak je podsjetila da je rok za sanaciju istekao krajem 2019. te da je, prema Zakonu o zaštiti okoliša, obveza sanacije tada prešla na državu.
"Država u šest godina nije napravila ništa da sanira ovu opasnu šljaku", ustvrdila je, dodajući da je tijekom svog saborskog mandata od 2020. upućivala pitanja ministrima i predlagala amandmane na državni proračun za osiguravanje novca za sanaciju, ali su oni odbijeni.
Kazala je da znanstvena istraživanja pokazuju prisutnost opasnih elemenata u troski, među kojima i šesterovalentnog kroma i mangana, te upozorila na mogući utjecaj prašine na zdravlje stanovništva.
Županijska vijećnica Centra Gorana Rosandić podsjetila je da je saborski Odbor za zaštitu okoliša krajem 2023. donio odluku o provođenju monitoringa stanovništva i analizi njegova zdravstvenog stanja na području Dugog Rata i Biljana.
"Od 2023. do danas mi zapravo nemamo rezultate tog monitoringa, zapravo ne znamo jesu li ga proveli i to je ono što ćemo tražiti i od županije i od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno Nastavnog zavoda", rekla je Rosandić.
Puljak je rekla da se u javnosti posljednjih dana govori o količinama opasnog otpada, ali da je najvažnije pitanje zaštite zdravlja stanovništva.
Govoreći o mogućoj sanaciji, Puljak je kazala da je program sanacije troske postojao i da ga je Ministarstvo odobrilo 2015. godine, ali mu je rok istekao krajem 2019. godine.
"Postoji odobren način sanacije, ali nakon 2019. potrebno je bilo napraviti novi sanacijski program. Država je preuzela sanaciju do dana današnjega. Nisu ništa napravili", rekla je.
Upozorila je i na širi problem ekoloških crnih točaka u Hrvatskoj, navodeći Dugi Rat, Biljane Donje i Gospić.
"Imamo crnu rupu odgovornosti, jer nitko ne preuzima ni političku odgovornost za ovo", ustvrdila je Puljak.
Na pitanje hoće li Centar podržati inicijativu Mosta za opoziv Vlade, Puljak je odgovorila da će podržati sve takve inicijative, neovisno o tome tko ih podnese.
Dodala je da nije dovoljno samo promijeniti premijera, nego je, po njezinu mišljenju, potrebno promijeniti vlast.
Ministarstvo: Uskoro sanacija u Benkovcu
11.51 - Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u četvrtak su potvrdili da je lokacija u Benkovcu uvrštena u izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske od 2023. do 2028., čime je stvoren preduvjet za njezinu sanaciju.
"Lokacija u Benkovcu uključena je u izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023. – 2028., čime je stvoren preduvjet za postupanje sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom u dijelu koji se odnosi na sanaciju lokacija onečišćenih otpadom", priopćili su iz Ministarstva zaštite okoliša odgovarajući na upit Hine o medijskim napisima da je na lokaciji bivšeg kamenoloma kod Benkovca nezakonito odloženo oko 11 tisuća kubičnih metara usitnjene plastike.
Mediji navode da su istražitelji Uskoka u Benkovcu otkrili jedno od najvećih ilegalnih odlagališta - i prije slučaja Gospić. U cijelu su priču, kako navodi N1, uključeni isti akteri za koje se sumnja da su na kilometar i pol od centra Benkovca, na mjestu kamenoloma, ilegalno zakopali oko 11 tisuća kubika mljevene plastike.
Iz Ministarstva su pojasnili da sanaciju takvih lokacija provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pri čemu se vodi računa o zaštiti imovinskopravnih interesa Republike Hrvatske, uključujući mogućnost povrata uloženih sredstava i osiguranje tražbina založnim pravom. "Točan opseg potrebnih aktivnosti i troškova moći će se utvrditi nakon dovršetka svih potrebnih postupaka i utvrđivanja relevantnih činjenica", dodali su.
Napomenuli su i da informacije o mogućim nepravilnostima u području gospodarenja otpadom redovito zaprimaju od građana, institucija i drugih izvora i da ih dostavljaju na postupanje nadležnim tijelima. No, kako su naveli, u konkretnom slučaju ne mogu iznositi podatke o pojedinačnim saznanjima i njihovom vremenskom slijedu, s obzirom na postupanja nadležnih tijela.
Naglasili su i da Ministarstvo zaštite okoliša "ne provodi izvide niti utvrđuje kaznenu ili prekršajnu odgovornost pojedinih osoba".
"Utvrđivanje vrste otpada, njegova podrijetla, načina postupanja te eventualno odgovornih osoba predmet je postupanja nadležnih tijela. Ministarstvo u ovom trenutku ne može prejudicirati rezultate tih postupaka", dodali su.
Ministarstvo, kako su napomenuli, nije provodilo istraživanja niti uzorkovanja na predmetnoj lokaciji.
"Utvrđivanje činjeničnog stanja, uključujući eventualni utjecaj na tlo, površinske i podzemne vode te druge sastavnice okoliša, provode nadležna tijela kroz odgovarajuće stručne postupke. Ministarstvo u ovom trenutku ne raspolaže rezultatima analiza i stoga ne može iznositi procjenu eventualnog rizika bez odgovarajućih stručnih nalaza".
Također, naveli su da Ministarstvo zaštite okoliša ne raspolaže podacima na temelju kojih bi se u ovom trenutku moglo pouzdano utvrditi koliko se dugo otpad nalazio na predmetnoj lokaciji te da se to utvrđuje kroz postupanje nadležnih tijela i relevantne dokaze.
"Slučajevi poput onih u Gospiću i Benkovcu pokazuju koliko je važno dodatno ojačati kontrolu tokova otpada, njegovu sljedivost i nadzor nad obavljanjem djelatnosti gospodarenja otpadom", istaknuli su iz te dodali da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije priprema daljnje unaprjeđenje zakonodavnog okvira.
Izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom trenutno su u fazi konačnog međusektorskog usuglašavanja, a predviđaju strože uvjete za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, dodatne mehanizme nadzora te jačanje sustava sljedivosti otpada. "Cilj je smanjiti prostor za nezakonita postupanja i osigurati veću odgovornost svih sudionika u sustavu", istaknuli su u Ministarstvu zaštite okoliša.
Istodobno, Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima radi na identifikaciji lokacija onečišćenih otpadom i stvaranju preduvjeta za njihovu sanaciju.
Bosanac: ‘Sedmero stanovnika na testiranju‘
10.45 - Zastupnik u Europskom parlamentu stranke Možemo! Gordan Bosanac gostovao je u Novom danu kod Hanan Nanić te komentirao situaciju s ilegalnim otpadom u Gospiću.
Bosanac je još u lipnju, prije nego što je šira javnost postala upoznata sa situacijom u Gospiću, na testiranje na PFAS spojeve u Bruxelles poslao sedmero stanovnika gospićkog područja koji žive u blizini odlagališta.
"Tema PFAS-a velika je tema u Europskoj uniji, u našem Europskom parlamentu, pogotovo u mojoj grupaciji Zeleni, gdje pokušavamo napraviti dodatni pritisak na Europsku komisiju da u narednom razdoblju puno ozbiljnije shvati štetnost i opasnost PFAS spojeva. Da proširi listu onih spojeva koje treba zabraniti, pogledati koji su to gornji kriteriji kad PFAS postane štetan za ljudsko zdravlje. Tu se vodi jedna velika bitka između građana EU i dijela poslovnog sektora koji se bori protiv toga da PFAS bude prepoznat kao štetan broj, jer ga ima u velikim ambalažama", rekao je.
Dodao je da se koristi kako bi na stol došao naoko svjež proizvod, a zapravo se radi o zagađenim proizvodima. Naglasio je da je grupacija Zeleni napravila paneuropsko istraživanje u kojem su pozvali ljude iz EU koji su bili izloženi PFAS-u. Javilo im se sedmero građana Gospića, kojima je u Bruxellesu testirana krv. Pojasnio je da oni ne gledaju koliko je PFAS-a u vodi ili zemlji, već koliko je on već kontaminirao ljude. Rezultate istraživanja, kaže, očekuje krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.
Naglasio je da je "slučaj Gospić" već stigao do Europske unije, prvenstveno zahvaljujući građanima Gospića. Inicijativa "Gospić je naš dom" uputila je predstavku Odboru Europskog parlamenta, čiji je i on član. Predstavka je stigla ovog ljeta i, kazao je, ide u hitnu proceduru te će na dnevni red doći u listopadu. Bosanac kaže da se nada da neće doći do blokade ostalih hrvatskih europarlamentaraca jer je riječ o jako važnoj temi.
Zastupnik u Europskom parlamentu stranke Možemo! Gordan Bosanac gostovao je u Novom danu kod naše Hanan Nanić te komentirao situaciju s ilegalnim otpadom u Gospiću.
Bosanac je još u lipnju, prije nego što je šira javnost postala upoznata sa situacijom u Gospiću, na testiranje na PFAS spojeve u Bruxelles poslao sedmero stanovnika gospićkog područja koji žive u blizini odlagališta.
"Tema PFAS-a velika je tema u Europskoj uniji, u našem Europskom parlamentu, pogotovo u mojoj grupaciji Zeleni, gdje pokušavamo napraviti dodatni pritisak na Europsku komisiju da u narednom razdoblju puno ozbiljnije shvati štetnost i opasnost PFAS spojeva. Da proširi listu onih spojeva koje treba zabraniti, pogledati koji su to gornji kriteriji kad PFAS postane štetan za ljudsko zdravlje. Tu se vodi jedna velika bitka između građana EU i dijela poslovnog sektora koji se bori protiv toga da PFAS bude prepoznat kao štetan broj, jer ga ima u velikim ambalažama", rekao je.
Dodao je da se koristi kako bi na stol došao naoko svjež proizvod, a zapravo se radi o zagađenim proizvodima. Naglasio je da je grupacija Zeleni napravila paneuropsko istraživanje u kojem su pozvali ljude iz EU koji su bili izloženi PFAS-u. Javilo im se sedmero građana Gospića, kojima je u Bruxellesu testirana krv. Pojasnio je da oni ne gledaju koliko je PFAS-a u vodi ili zemlji, već koliko je on već kontaminirao ljude. Rezultate istraživanja, kaže, očekuje krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.
Naglasio je da je "slučaj Gospić" već stigao do Europske unije, prvenstveno zahvaljujući građanima Gospića. Inicijativa "Gospić je naš dom" uputila je predstavku Odboru Europskog parlamenta, čiji je i on član. Predstavka je stigla ovog ljeta i, kazao je, ide u hitnu proceduru te će na dnevni red doći u listopadu. Bosanac kaže da se nada da neće doći do blokade ostalih hrvatskih europarlamentaraca jer je riječ o jako važnoj temi.
Bosanac navodi da se posljednjih dana čuo sa slovenskim i talijanskim kolegama, koje zanima što se događalo s njihove strane. "Ovo je uistinu jedna nevjerojatna situacija koja je problem prvenstveno hrvatske Vlade Andreja Plenkovića, koji je svojom konferencijom za novinare pokazao koliko je izgubio kontrolu nad ovom zemljom i nad upravljanjem odlaganjem otpada", rekao je.
"Talijanske i slovenske kolege rekle su mi da će provjeriti što se događalo s njihove strane i kako je moguće da se ovakav transnacionalni ekološki zločin dogodi na teritoriju Europske unije unatoč svoj zakonodavstvu koje bi se trebalo provoditi u državama članicama", dodao je.
Govoreći o tome tko je u ovom slučaju zakazao, Bosanac je rekao da vidimo kako je riječ o sustavnom problemu, jer se ne radi samo o Gospiću. Najavio je da će njegovi kolege iz Možemo! i SDP-a danas održati konferencije za medije na osam lokacija diljem Hrvatske. "To pokazuje da je problem ilegalnog otpada, neznanja, neupravljanja odlaganjem otpada problem sustava, odnosno problem Vlade Andreja Plenkovića koja nije izgradila institucije koje se mogu nositi s ovim problemom", rekao je.
Podsjetio je da postoje ozbiljne optužbe za korupciju vezane uz ovaj slučaj te da se spominje i ime bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. "To je sve jedan miks koji pokazuje da je došlo do velikih problema u politikama odlaganja otpada u Hrvatskoj", poručio je.
Naglasio je da će se Europska komisija morati očitovati o tome što se tamo dogodilo te da će postavljati pitanja nadležnim institucijama u Hrvatskoj.
Istaknuo je da se u politikama gospodarenja otpadom "lijepo vidi" koliko industrija i privatni kapital dobivaju prednost ispred zaštite ljudi i općeg dobra.
Kazao je da je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, ali, kaže, neke stvari možemo poboljšati, kao što je uvođenje ekocida u Kazneni zakon. "Ovo bi bila poruka svima da pokušamo što bolje i kvalitetnije raditi na zakonodavstvu, ali ne samo na načelnim zakonima nego i podzakonskim aktima", poručio je Bosanac u razgovoru za N1.
Most: Organizirani kriminalni lanac koji ide od Gospića do Benkovca
Nezakonito odlaganje otpada više nije izoliran lokalni slučaj, nego organizirani kriminalni lanac koji se proteže od Gospića do Benkovca, upozorili su u četvrtak u Benkovcu saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot, Marin Miletić i Ivan Matić.
"Gospić je ključan jer od njega sve počinje. Od 2019. do 2025. otpad se odvozio iz Gospića prema drugim lokacijama, sve do Benkovca, koji je posljednji otkriveni krak ove hobotnice. Nemoguće je da je toliki broj kamiona prošao hrvatskim autocestama i županijskim cestama, a da državne institucije ništa nisu znale", rekao je Troskot.
Ustvrdio je da se početak cijelog kriminalnog lanca mora tražiti u Gospiću, gdje je potrebno utvrditi tko je izdao prve dozvole koje su omogućile dovoz otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke.
"Nakon otpada iz inozemstva, mogućnost njegova nezakonitog zbrinjavanja prepoznale su i pojedine hrvatske kompanije koje su se tako rješavale zaliha iz svojih skladišta", dodao je.
Upozorio je i na Štikadu, gdje se otpad odlagao u neposrednoj blizini jezera povezanog sa slivom Zrmanje. Ondje je, tvrdi, odložena mljevena plastika koja predstavlja ozbiljnu prijetnju zbog moguće prisutnosti PFAS-a, takozvanih vječnih kemikalija koje se izrazito teško uklanjaju iz okoliša.
"Projekt u Štikadi forsirao se još 2017., u vrijeme kada je ličko-senjski župan bio Darko Milinović. Tražimo da se utvrdi tko je odobrio takav projekt i kako je bilo moguće dopustiti odlaganje otpada na području ekološke mreže Natura 2000. Posljedice danas ne prijete samo stanovnicima Like, nego preko Zrmanje i cijelom zadarskom zaleđu", naglasio je.
Govoreći o lokaciji u Benkovcu, Troskot je naveo da se pod zemljom nalazi oko 11 tisuća tona otpada, a način na koji je otpad zakopan i prekriven šljunkom i zemljom pokazuje kako nije riječ o slučajnom postupanju, nego o unaprijed osmišljenoj operaciji.
"Netko je morao iskopati zemlju, organizirati prijevoz 11 tisuća tona otpada, istovariti ga i potom zatrpati. To je organiziran i duboko promišljen kriminal. Odabrana su slabije naseljena područja Like i zadarskoga zaleđa jer su počinitelji očito vjerovali da sve ovo nikada neće izići na površinu", istaknuo je Troskot.
Upozorio je i da će zatrpavanje otpada znatno otežati buduću sanaciju jer će biti potrebno odvajati plastiku od zemlje i šljunka te utvrditi prisutnost PFAS-a, teških metala i drugih opasnih spojeva.
Most je javno postavio pitanje jesu li tvrtka Cezar i Josip Šincek, preko prijevoznika unutar C.I.O.S. grupe, organizirali prijevoz otpada iz Siska u Benkovac. Od istražnih tijela zatražili su i provjeru informacija o mogućem prijevozu otpada iz Gospića prema Benkovcu.
"Pozivamo USKOK i Poreznu upravu da pregledaju poslovne odnose i uplate između povezanih tvrtki i osoba, posebno tijekom ožujka, travnja i svibnja, te ih usporede s vremenom odlaganja otpada prije prve zabrane Državnog inspektorata. Država raspolaže poreznim i financijskim podacima te vrlo brzo može utvrditi kamo je novac odlazio i za koje poslove", smatra Troskot.
Selak Raspudić traži izvanrednu sjednicu Sabora
10.15 Saborska zastupnica i predsjednica Drito Marija Selak Raspudić u četvrtak je uputila javni i formalni dopis predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću u kojem traži da sazove izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora zbog slučaja ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Lici.
‘‘Pozivam vas da iskoristite svoje Ustavne ovlasti i sazovete izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora na kojoj će se staviti na dnevni red točka hitne sanacije otpada u Gospiću, osigurati razmjerna financijska sredstva te primorati Vladu da se obveže Hrvatskom saboru na konkretan rok u kojem će se navedena sanacija odviti‘‘, stoji u dopisu
Naglasila je da je nedavno izvješće DORH-a jasno upozorilo hrvatsku javnost da je, zbog višegodišnjeg ilegalnog odlaganja opasnog otpada na prostoru Like, ličko tlo i voda kontaminirano do mjere da predstavlja ozbiljnu ugrozu za zdravlje ne samo svih stanovnika Like, nego i svih građana Republike Hrvatske.
Međutim, dodala je, unatoč službenim i nedvosmislenim informacijama o opsegu zagađenja izostao je konkretan plan sanacije koji bi stanovnicima Like ovoga puta dao jasnu garanciju da će se problem koji oni nisu proizveli, a čije posljedice svakodnevno trpe, hitno sanirati.
U takvom trenutku, poručila je, dužnost je svih institucija Republike Hrvatske, na čelu s Hrvatskim saborom kao temeljnom demokratskom institucijom, da preuzmu odgovornost za navedeno stanje i neodgodivo djeluju u interesu hrvatskih građana.
Prema neslužbenim informacijama iz Ureda predsjednika, koje donosi "Novi list", predsjednik Zoran Milanović razmatra mogućnost da prekine godišnji odmor zastupnika i predloži izvanrednu sjednicu posvećenu problemu nezakonito odloženog otpada u Lici, ali i drugim sličnim slučajevima u Hrvatskoj.
Milanović je na sličan način postupio i 2023. kad je zatražio sazivanje izvanredne sjednice zbog dugotrajnog štrajka zaposlenih u pravosuđu i afere “plin za cent”.
RANIJE:
Tema ilegalnog zbrinjavanja i odlaganja otpada danas će biti u fokusu nekoliko konferencija za medije.
Političari iz oporbenih stranaka održat će ih u Benkovcu, Gospiću i Varaždinu, a dio njih izravno će govoriti o slučaju ilegalnih odlagališta u Gospiću.
Prva na rasporedu je konferencija zastupnika Mosta Zvonimira Troskota, Marina Miletića i Ivana Matića, koja je započela u 10 sati u bivšem kamenolomu Kamen Amadeus u Benkovačkom Selu. Tema konferencije znakovitog je naslova „Jedna od završnih točaka organiziranog bioterorizma nalazi se upravo ovdje“.
Pola sata kasnije, u 10.30 sati, konferenciju održava stranka Centar. Marijana Puljak, saborska zastupnica, i Gorana Rosandić, županijska vijećnica Centra u Splitsko-dalmatinskoj županiji, govore ispred ulaza u bivšu Tvornicu Dalmacija u Dugom Ratu. Tema su informacije o sanaciji troske u Dugom Ratu, na koju, kako ističu, Puljak i Rosandić upozoravaju već godinama.
Potom slijedi konferencija u Gospiću, gdje će u 12 sati u Bilajskoj ulici 50 o situaciji s ilegalnim odlagalištima govoriti zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu Gordan Bosanac, saborska zastupnica DOSIP-a Dalija Orešković i predsjednik SDP-a Gospić Ivan Starčević. Najavili su da će govoriti o, kako ističu, kritičnoj situaciji s ilegalnim odlagalištima otpada u Gospiću.
U isto vrijeme, u 12 sati, konferencija će se održati i u Varaždinu. Zamjenik varaždinskog gradonačelnika i saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković obratit će se medijima o aktualnoj temi otpada. Najavio je da će iznijeti informacije kojima raspolaže te javnosti staviti na uvid dokumentaciju povezanu s odlaganjem otpada. Konferencija će se održati u Gradskoj vijećnici Grada Varaždina na Trgu kralja Tomislava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....