Preokret u hrvatskom pravosuđu: Kako je Turudića pobijedio čovjek koji je osudio Glavaša

Sudac Željko Horvatović imenovan je za predsjednika novoosnovanog Visokog kaznenog suda (VKS). Možda je i veća vijest od navedene da Ivan Turudić - koji je među troje kandidata što su se natjecali za tu dužnost i slovio kao favorit - nije uspio. Za Horvatovića je glasalo šest članova DSV-a, natpolovična većina od 11 članova toga tijela, Turudić je dobio četiri glasa, a jedan glas je bio nevažeći.

Visoki kazneni sud od samih je početaka osnivanja u sudačkim, pravničkim i novinarskim krugovima dobio kolokvijalni naziv "Turudićev sud" jer je upravo Turudiću bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u ožujku 2019. povjerio tehničko-administrativne poslove osnivanja toga suda. Bošnjaković se time oglušio na odredbu Zakona o sudovima prema kojoj se poslovi osnivanja VKS-a mogu povjeriti sucu suda istog ili višeg ranga.

Turudić je, u trenutku kad mu je HDZ-ov ministar Bošnjaković povjerio taj posao, bio sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, tj. suda nižeg ranga od VKS-a.

Nijedan glas

Turudića je sadašnji saziv DSV-a, zajedno s još deset sudaca, u drugoj polovici 2019. imenovao u Visoki kazneni sud, a početkom ove godine kad je sud počeo s radom, upravo je njemu povjeren i posao vršitelja dužnosti predsjednika toga suda do izbora redovnog predsjednika.

Treća kandidatkinja za predsjednicu toga suda, sutkinja VKS-a Lana Peto Kujundžić, nije dobila nijedan glas DSV-a, ali je uspjela uskomešati duhove na sjednici toga tijela koje je veći dio dana provodilo intervjue s kandidatima za predsjednike sudova. Peto Kujundžić je na samom početku intervjua pred DSV-om zatražila izuzeće čak četvero članova DSV-a zbog bliske povezanosti s Turudićem i sumnje u njihovu nepristranost.

Tražila je da se, prije svega iz odlučivanja o predsjedniku VKS-a, izuzmu bivši ministar Dražen Bošnjaković zato što je, po ocjeni te sutkinje, odlukom da poslove osnutka VKS-a početkom 2019. dodijeli upravo Ivanu Turudiću jasno pokazao koga preferira kad je posrijedi novoosnovani sud.

Tražila je da se iz odlučivanja izuzme troje sudaca - članova DSV-a, i to predsjednik toga tijela Darko Milković, Neven Cambi i Lidija Viđak. Milković je, rekla je Peto Kujundžić, tijesno surađivao s Turudićem do 2013., dok je kao sudac Županijskog suda u Zagrebu bio Turudićev zamjenik, a Cambi i Viđak su, ustvrdila je, Turudićevi bliski prijatelji.

DSV je odbio njezin zahtjev za izuzećem četvero članova, a u glasanju joj nisu dali ni jedan glas.

Novoimenovani predsjednik Visokog kaznenog suda Željko Horvatović do imenovanja u VKS 14 je godina bio sudac Županijskog suda o Zagrebu, a prije toga je bio sudac zagrebačkog Općinskog suda.

Široj je javnosti poznat po dva velika predmeta u kojima je sudio na zagrebačkom Županijskom sudu - po suđenju Branimiru Glavašu i ostalima za osječke ratne zločine, kojeg je 2009. nepravomoćno osudio na deset godina zatvora, dok su ostali osuđeni na blaže kazne. Glavaš je neposredno prije izricanja te presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu.

Vrhovni je sud njegovu prvostupanjsku presudu potvrdio, ali je kazne ublažio. Ustavni je sud pravomoćnu presudu ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje, koje još traje. Horvatović je sudio i u jednoj od prvih afera iz doba Sanaderove Vlade - aferi kamioni.

Moralan i pozitivan

Na pitanje koje mu je tijekom današnjeg intervjua postavio jedan od članova DSV-a - koje osobine mora imati predsjednik Visokog kaznenog suda, Horvatović je odgovorio da mora biti moralan i stvarati pozitivno ozračje za rad na sudu. A na pitanje misli li da je Visoki kazneni sud uopće trebalo osnivati, Horvatović je odgovorio kako to nije pitanje za suca, nego za zakonodavca. Sad kad je osnovan "moramo se", ustvrdio je, "tim putem kretati".

Horvatović nije želio odgovoriti na pitanje što misli o razlozima zbog kojih su sudski postupci protiv Zdravka Mamića sa zagrebačkog Županijskog suda prebačeni na osječki jer bi, rekao je, bilo neprimjereno da on kao sudac to komentira.

Iako se očekivalo da će DSV u srijedu imenovati predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, to se nakon intervjua provedenih sa svih šestero kandidata koji su se natjecali za tu funkciju ipak nije dogodilo jer nitko od kandidata nije dobio potrebnu natpolovičnu većinu glasova članova DSV-a. Natječaj za predsjednika toga suda će se ponoviti.

Članovi DSV-a glasaju tajno, a ni nakon dva kruga nitko nije dobio šest glasova, koliko je najmanje potrebno za imenovanje. Sutkinja Maja Štampar Stipić u prvom je krugu dobila tri glasa, a ostali kandidati po dva ili po jedan glas. U drugom krugu suci Krešimir Devčić i Tomislav Aralica dobili su po dva glasa, Maja Štampar Stipić i Oliver Mittermayer po jedan, a pet je glasova bilo nevažećih. Na čelu Županijskog suda deset je godina, od 2011. do početka 2021., bio Ivan Turudić.

Za predsjednicu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu imenovana je sutkinja toga suda Petra Kušević Fraculj, koja je u životopisu istaknula da ima samo 2,5 posto ukidnih prvostupanjskih odluka. Dosadašnja predsjednica toga suda Jadranka Liović Merkaš, koja se natjecala za još jedan četverogodišnji mandat na čelu toga suda, nije uspjela izboriti reizbor.

Nema ubrzanja

DSV je u srijedu donio odluku o raspisivanju ponovljenog javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda. Poziv će, jednako kao i prvi, trajati 30 dana. DSV, dakle, nije uvažio prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se ponovljeni javni poziv skrati na 15 dana kako bi se postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda ubrzao.

"Želimo kandidatima koji se javljaju na ponovni poziv omogućiti jednak pristup i jednako vrijeme za prijavljivanje kao što su imali i kandidati na prvom pozivu", rekao je predsjednik DSV-a Darko Milković.