POLJULJAN MUP-OV PLAN

Preokret oko spornog hot spot centra uz magistralu: ‘Zašto bi ijedna normalna država to učinila?‘

Dugi Dol, pouzdano doznajemo, struci nije prihvatljiv ni sigurnosno ni logistički
 Mario Pusic/CROPIX

Iako za javnost kažu da tek razmatraju da zapušteni vojni poligon u Dugom Dolu u općini Krnjak preurede u migrantski kamp, doznajemo da su u Ministarstvu unutarnjih poslova prilično uvjereni da će ga tamo i graditi. No Jutarnji list posjeduje dokumentaciju koja te planove može ozbiljno poljuljati.

Po prostornoplanskoj dokumentaciji općine Krnjak, ali i županijskog prostornog plana te nacionalnog, kao planovima višega reda, područje poligona ne samo da ne spada u građevinsko područje, nego je ono područje posebne namjene te ono vrijedi za cijeli prostor od 80,4 hektara zemljišta. To znači da je unutar ove zone strogo zabranjena izgradnja u potpunosti i bilo kakve vrste, osim objekata za potrebe obrane. Općina Krnjak morala je po tom pitanju uskladiti svoj plan s planovima višega reda, odnosno sa Zakonom o obrani te Pravilnikom o zaštitnim zonama. Znači, bilo kakva legalna gradnja, a to podrazumijeva i infrastrukturno uređivanje, dopremanje mobilnih objekata i slično mogla bi se provoditi u dva slučaja - u prvom da se sasvim ignoriraju zakoni i u drugom da se oni promijene, no valja imati na umu da bi za promjenu ovog tipa prostornoplanske i strateške dokumentacije trebale godine.

Ovdje se veže još jedna zanimljivost. Bivšoj JNA ovaj je poligon bio od velikog strateškog značenja, a odatle su pobunjene srpske snage raketirale Hrvatsku vojsku u Domovinskom ratu. Iako ga nakon oslobođenja Hrvatska vojska zapravo nikad nije nastavila upotrebljavati, prostornim planom su ga osigurali sebi za raspolaganje upravo zbog strateške važnosti u obrani države.

Medved utjecao?

Vrlo je jasno to u svojem očitovanju naveo MORH u dopisu Krnjaku 2004. godine, gdje decidirano navode kako u svojem prostornom planu moraju obuhvatiti vojni kompleks od interesa obrane kao zonu posebne namjene. Ivo Bačić, tadašnji načelnik MORH-ove Uprave za materijalne resurse, kaže: za predmetnu vojnu lokaciju definirati: Zona posebne namjene - zona zabranjene izgradnje, a onda daje definiciju zaštitne zone: potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za potrebe obrane te potom zahtijeva da lokalna uprava prije usvajanja Ministarstvu dostavi prijedlog plana na konačno očitovanje. Po tim pravilima plan je konačno usvojen. Strateški i praktično gledano, ne postoji razlika u važnosti između ovoga poligona i recimo poligona Eugen Kvaternik u Slunju ili poligona Gašinci što se tiče obrane RH.

Osim ovog formalnog pitanja, nameće se i jedno logičko. Zašto bi ijedna normalna država za obranu iznimno važan teritorijalni kompleks pretpostavila skupinama, odnosno tisućama vojno sposobnih muškaraca nepoznatog identiteta iz dalekih istočnih zemalja?

image

Stanovnici općine Krnjak u četvrtak su prosvjedovali protiv centra za migrante

Mario Pusic/CROPIX

Zašto je onda izbor pao na Dugi dol, koji, pouzdano doznajemo, struci nije prihvatljiv ni sigurnosno ni logistički, jer je usred šume i dvokilometarskim putem je udaljen od asfalta?

Čini se da je i politika u tome imala svoje prste. Od osobe koja je bila uključena u izbor lokacije doznajemo da su razmatrane još dvije lokacije. Jedna je bila vojarna Skakavac, sjeveroistočno od Karlovca, koju će vojska uskoro napustiti i ima svu potrebnu infrastrukturu te sustav tehničke zaštite i ne bi iziskivala velika financijska ulaganja, a druga je državni prostor u Batnogi na području općine Cetingrad u koji bi se trebalo uložiti, ali je praktičan jer je blizu granice s BiH, odnosno na izvoru je migrantske rute.

Naš izvor kaže da se od obje lokacije odustalo i priča se svela na Dugi Dol jer je ta lokacija rijetko naseljena i to mahom Srbima povratnicima nakon akcije Oluja. Tvrdi i da se od Cetingrada odustalo zbog snažnog lobiranja ministra branitelja Tome Medveda, čiji je to rodni kraj, kao i da su županijske vlasti iz tih razloga prstom uprle u Dugi Dol.

Pitali smo i u Ministarstvu branitelja je li ministar Tomo Medved imao utjecaja na izbor lokacije u Dugom Dolu. Rekli su nam kako to "nije u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja i ministar Tomo Medved ne sudjeluje u odlučivanju niti utječe na izbor lokacije za navedenu namjenu".

Druge županije

U MUP-u podsjećaju da u obzir za kamp uzimaju na razmatranje tu lokaciju, ali i lokacije u drugim županijama.

- U procesu razmatranja mogućih lokacija, a koje ne bi bile perspektivne odnosno u planovima za druge sadržaje, Ministarstvo komunicira s nadležnim jedinicama regionalne samouprave i nadležnim ministarstvima poput Ministarstva obrane te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine - odgovorili su nam. Iz tog je odgovora, međutim, još čudnije, kako iz komunikacije s MORH-om nemaju ključne prostornoplanske informacije o namjeni prostora poligona.

Kakvog bi tipa bio kamp, također nam otkriva naš izvor. Kaže kako će to biti detencijski centar koji će uključivati i prisilni boravak određene kategorije migranata do rješavanja njihova statusa, a najviše do 18 mjeseci.

image

Dejan Mihajlović

Robert Fajt/CROPIX

Božinović zbog centra u utorak dolazi u Karlovac

Dožupan iz redova srpske manjine, inače Krnjačanin, Dejan Mihajlović, kaže nam kako županija nije imala prste u izboru lokacije, no sama županija u tome nije decidirana.

Na upit je li bila predlagatelj lokacije, je li se razmatralo o još nekim lokacijama te zašto nisu ni o čemu izvijestili lokalnu samoupravu, nismo dobili konkretan odgovor: "Problem migranata je problem cijele EU. Kako jedan od glavnih migrantskih pravaca prolazi kroz Karlovačku županiju, svjesni smo da je neophodna njihova registracija na ovom području. Karlovačka županija razumije interes javnosti za ovu problematiku, zbog čega su inicirali sastanak s MUP-om", koji bi se trebao održati u utorak, a na njemu bi trebao biti i ministar Davor Božinović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 11:52