EKSKLUZIVNO

PREMIJEROVO PISMO EK 'Mjere koje nam uvodite temelje se na lažnim optužbama'

Jutarnji list prvi posjeduje neslužbeno pismo (non paper) koje je hrvatska Vlada poslala Europskoj komisiji kako bi argumentirala stavove o europskom uhidbenom nalogu zbog kojeg nam EK prijeti sankcijama.

Uoči punog hrvatskog pristupanja Europskoj uniji 1.srpnja 2013.godine, hrvatska je Vlada bila spremna dovršiti usvajanje cijelog EU-ovog acquisa: među brojnim promjenama u legislativi 28.lipnja 2013.godine usvojila je amandmane na Zakon o pravosudnoj suradnji sa državama članicama EU-a, u kojemu se reguliraju pitanja vezana uz Europski uhidbeni nalog i druga pitanja suradnje u pravosuđu.

- U skladu s tim, promjenjena su 82 članka, zato jer su trebali dovesti do toga da Hrvatska bude usklađena sa Odlukama 2009/829/JHA, 2002/187/JHA i 2008/977/JHA i Direktivom 2012/13/EU; u odnosu na Europski uhidbeni naloga uveden je datum od kojega se on primjenjuje, a prema kojemu se naznačuje da će se on odnositi na kriminalna djela počinjena nakon 7.kolovoza 2002.godine. Hrvatska Vlada i Sabor bili su uvjereni da za to postoji zakonska mogućnost i političko opravdanje.

EUROPSKA KOMISIJA POTVRDILA SANKCIJE 'Pokrećemo postupak protiv Hrvatske zbog slučaja 'Lex Perković''

- Ova je odluka - INTER ALIA - temeljena na krivom prijevodu paragrafa 32 službenog teksta Okvirnog ugovora na hrvatskom jeziku koji je objavljen u Službenom glasniku Europske unije na hrvatskom BR.L190/1, 19.vol.329.listopada 2012.godine. Ovo je ispravljeno preko ERRATA CORRIGE objavljenom u Službenom glasniku Br.L"""/14 20.kolovoza 2013.godine. Zakonski, Hrvatska je bila posve usklađena sa acquisom u vrijeme usvajanja Zakona o pravosudnoj suradnji 28.lipnja 2013.godine - Komisija je potom naknadno predstavila Hrvatskoj svoju interpretaciju Okvirne odluke, navodeži da je vremensko ograničenje bilo moguće samo u doba usvajanja Europskog uhidbenog naloga, odnosno da za Hrvatsku ta šansa više ne postoji; premijer Zoran Milanović je na marginama lipanjskog Europskog vijeća odmah javno kazao da "Hrvatska dopušta mogućnost da je napravila grešku" i da je "spreman konzultirati se s Europskom komisijom po ovom pitanju."; u međuvremenu, Hrvatska je nastavila surađivati sa provedbom brojnih Europskih uhidbenih naloga koji su u stizali, ukupno su primljena 123, a do danas je izručeno 26 osoba

VESNA PUSIĆ O PROBLEMIMA U KOALICIJI: 'Premijer i ja na istoj smo strani, sve ćete uskoro znati'

- Bez obzira na niz pisama razmijenjenih između hrvatskog premijera i predsjednika Europske komisije Barrosa, ministra pravosuđa i povjerenice Reding (sve ih prilažemo radi za daljnjeg razumijevanja ), u kojima je Komisija je uredno obaviještena o namjeri hrvatske Vlade da predloži izmjene i dopune Zakona i dostavi ga Saboru na hitno usvajanje kako bi bio u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom EU , Hrvatska se sada suočava s vrlo jasnom odličnošću EK da donese neke mjere protiv Hrvatske.

- Hrvatska je suočena s postupcima koji se nikada nisu koristili protiv bilo koje države članice za ovu vrstu neusklašenosti; Hrvatska je naročito zabrinuta zbog namjere da se utječe na naš pristup u schengenski Fond; on ima za cilj poduprijeti Hrvatsku u provedbi schengenske pravne stečevine, uključujući i sve njegove odredbe koje se odnose na pravosudnu suradnje u kazneni stvarima; ograničavanje hrvatskog pristupa tom Fondu moglo bi stoga imati negativan utjecaj na blisku pravosudnu suradnju, a to je cilj koji ne bi trebao biti pogođen mjerama donesenim na temelju članka 39. Zakona o pristupanju Hrvatske.

- Osim toga , članak 39. jasno kaže da "ove mjere mogu imati oblik privremene obustave primjene odgovarajućih odredbi i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica ". Iz ovog teksta jasno je da se te mjere ne mogu primjenjivati na Schengenski fond, jer on ne spada u područje odnosa između Republike Hrvatske i država članica kao što je predviđeno u članku 39.

STRANI MEDIJI 'Hrvatska se sramoti samo dva mjeseca nakon ulaska u Europsku uniju'

- Općenito, Hrvatska smatra da je pozivanje na članak 39. u tom pogledu upitan, i da dovoditi u pitanje nastavak bliske suradnje u pravosuđu

- Hrvatska bi željela ponoviti da bezuvjetno provođenje ovog instrumenta - u cijeloj Europskoj uniji i na ravnopravnoj osnovi među državama članicama - doista treba biti zajednička briga svih država članica: to je posebno važno jer usvajanje Europskog uhidbenog naloga u cijeloj EU nije bilo ujednačeno.

- Neke države članice su imale (Slovenija) - ili zapravo još uvijek imaju (Češka) - rokovi ili druga graničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga koje su u suprotnosti s pravnom stečevinom EU , međutim, Komisija nije razmatrala , predložila niti uvela mjere slične onima što s kojima se suočava Hrvatska.

- Iako je Komisija imala jednake ovlasti i pravne instrumente na raspolaganju pri zaštiti klauzule koja se u njihovim Pristopnim ugovorima nalazila u istom članku 39, čini se da su u gotovo identičnoj pravnoj situaciji - jedina je razlika bila u tome što je Hrvatska promijenila zakone "tri dana prije pristupanja", Komisija nije naišla na "ozbiljne nedostatke" koje bi postojale u ovim slučajevima: sve je završilo na "sustavnoj kritici i pritiscima koji su rezultirali time da su Češka i Slovenija promijenile svoju legislativu kako bi osigurale usklađenost s europskim uhidbenim nalogom" .

- Predložene mjere nažalost jasno se razlikuju od istine kada se navodi da u pismu ministra pravosuđa od 5. rujna 2013, Hrvatska "ponavlja da je ponovno prilagođavanje provedbe zakona o funkcioniranju Europskog uhidbenog naloga uvjetovano hrvatskim obvezama tijekom pristupanja te ustavnim promjenama"; to nije točno ni za ranije pismo od 2. rujna 2013 : naprotiv, ministar jasno navodi da će "izmjena Zakona stupiti na snagu 15. srpnja 2014. "

Slično obaveze oko izmjene Zakona također je potvrdio premijer u pismu predsjedniku Europske komisije Barrosu.

- Nadalje, ministar pravosuđa u svom pismu od 2. rujna je jasno naveo da će Zakon biti poslan u zakonodavnu proceduru u tijeku sljedeća dva tjedna, i da će biti donesen na početku jesenskog zasjedanja parlamenta. U stvari, izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji Ministarstvo pravosuđa je već stavilo u formalnu proceduru, s cilijem da se usvoji na sjednici Vlade 19. rujna 2013.

- Vlada će odmah proslijediti ovaj amandman u Saboru kada se sastane na jesenskoj sjednici; Vlada je uvjerena da će izmjene i dopune dobiti odobrenje Sabora u vrlo kratkom vremenu, a time i formalno uskladiti zakone u potpunosti s pravnom stečevinom EU-a. Dakle, sama procedura je najbrža moguća.

- Hrvatska vjeruje da je to bezuvjetno , brzo i učinkovito rješenje za ovaj problem.

- Predložene mjere dodatno insinuiraju vrlo opasne i otvorene optužbe na račun Hrvatske : navodi se da " ... Postoji / ... / više od 20 zahtjeva iz područje Europskog uhidbenog naloga koje Hrvatska ne namjerava ispuniti, a posebno zahtjeve za premještaj navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata i osoba koje su bile kritičaro jugoslavenskog režima u 80-ima " , čime se insinuira zločinačka namjera dijela hrvatske Vlade da štiti gnusne ubojice.

- Ništa ne može biti dalje od istine. Prihvaćanjem promjene zakona u definiranom rasporedu , Vlada je jasno pokazala da namjerava poštivati sve svoje obveze vezane uz Europski uhidbeni nalog. Štoviše, da je Europski uhidbeni nalog mogao biti izvršen bez vremenskog ograničenja - od dana pristupanja, zahtjevi za izručenje tih navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata bi morali biti odbijeni zbog isteka zastare za zločine koji su počinjeni. Politički atentati - a svisu se dogodili tijekom ili prije 80-ih - spadaju u tu kategoriju. Zastara je - ipso facto i ipso iure -osnova za odbijanje zahtjeva.

- Stoga, upravo kako bi doveli zločince pred lice pravde, a vođeni interesima jednake pravde za sve , a osobito s obzirom na osjetljivu prošlost Hrvatske u drugoj polovici prošlog stoljeća, Hrvatska želi ukinuti statut ograničenja za politička ubojstva, čime je moguće da se počinitelji izvedu pred lice pravde u Hrvatskoj ili u bilo kojoj drugoj državi članici EU -a. Kao što je navedeno ranije, to se može učiniti samo uvođenjem amandman na Ustav - koji zahtijeva politički proces u zemlji i kojim treba pažljivo upravljati .

- I to je razlog zašto je predloženi datum stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakonodavstva 15. srpnja 2014. Ovakav vacatio legis je potreban s obzirom na političke procese u Hrvatskoj i ono što hrvatska Vlada treba poduzeti: samo dati dovoljno vremena za ustavne promjene. Ovo, dakle, treba promatrati kao sredstvo za osiguranje dobre provedbe Europskog uhidbenog naloga. Samo na taj način procesuiranje političkih atentatora može biti osigurano.

- Hrvatska je pokušala uključiti se u redovni dijalog sa Europskom komisijom po tom pitanju. Očekivali smo da će dijalog biti intenzivan kroz preporuke i sugestije , kao što je bio s drugim zemljama članicama koje su imale poteškoće u prenošenju Europskog uhidbenog naloga.

- Mi osjećamo bitno drugačiji pristup od strane Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice.

- Hrvatska ponavlja da nikada nije postojala, niti sada postoji, namjera da izbjegne ili zaobiđe svoje obveze prema pravnoj stečevini, onako kako to stoji . Nju treba čuvati za dobrobit svih država članica i svih građana EUa. Hrvatska se obvezala učiniti svoj dio posla i nositi svoj teret pritom.

- Da bismo ovaj problem stavili u politički kontekst, sve se ovo odvija upravo dok Vlada Republike Hrvatske aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu - Vukovaru, gdje se manjinsko pismo i jezik uvode na javnim mjestima, bez obzira na neke prosvjede lokalnog stanovništva; očekivana podrška Europske komisije u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje.

Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj: 'Vlada ima još deset dana'

Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević, izjavio je za Dnevnik 3 HRT-a kako vjeruje da Vlada dovoljno ozbiljno shvaća značaj onoga što dolazi iz Bruxellesa bez obzira na to što interpretacije mogu biti različite.

- Ostaje deset radnih dana i vjerujem da je to dovoljno vremena da se nađe rješenje kako bi se izbjegle sankcije - dodao je Baričević istaknuo je Baričević te je rekao da Komisija očekuje da se bezuvjetno prihvati ono što je Hrvatska potpisala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 16:22