Premijerkina savjetnica: Uvođenje harača pojačalo je recesiju

ZAGREB - Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, posljednjih je mjeseci jedna od najtraženijih osoba u Hrvatskoj. U razgovoru za Jutarnji list savjetnica premijerke Jadranke Kosor za gospodarstvo objašnjava zašto se zalaže za ukidanje kriznog poreza i daje procjenu izlaska hrvatskoga gospodarstva iz recesije, koji će biti sporiji nego što se prije očekivalo. To je nedavno priznao i Ekonomski institut, kada je promijenio svoju prognozu gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini: dok je još krajem 2009. očekivao da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. porasti 0,5 posto, u toj instituciji sada očekuju njegov daljnji pad od 0,7 posto.

Kako to da Ekonomski institut sada očekuje nastavak pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini, iako ste još nedavno očekivali njegov rast? Znači li to da je Hrvatska ipak dublje u recesiji?

- Kratkoročne projekcije BDP-a tim Ekonomskog instituta ažurira tromjesečno, a na svaku novu projekciju utječu i podaci koji u međuvremenu postanu dostupni. Podaci o industrijskoj proizvodnji i prometu u trgovini na malo u zadnjem tromjesečju 2009., umjesto očekivanog oporavka, pokazali su daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti. Stoga smo projekciju za 2010. godinu revidirali naniže. Budući da je sada izvjesno kako je zbog prenesenih nepovoljnih kretanja iz 2009. godine ova godina počela na nižoj razini proizvodnje nego što se prije predviđalo, ukupna razina gospodarske aktivnosti u 2010. mogla bi biti niža nego prethodne godine. Oporavak, za koji još uvijek vjerujemo da bi mogao početi ove godine, dogodit će se prekasno i bit će preslabog intenziteta da bi mogao značajnije utjecati na stopu gospodarskog rasta u ovoj godini.

No, na temelju vaših prognoza i država je ‘skrojila’ ovogodišnji proračun?

- Država je ‘skrojila’ ovogodišnji proračun prema vlastitim projekcijama koje su se, u vrijeme njihove izrade, podudarale s projekcijama velikog broja makroekonomskih analitičara i bile su primjereno konzervativne. Nažalost, stvarnost ih je vrlo brzo učinila teško ostvarivima. To znači da će porezne osnovice biti niže, pa će i proračunski prihodi biti manji od planiranih. Rashodi, s druge strane, najčešće slijede plan, što utječe na stvaranje jaza između prihoda i rashoda.

Koliko je, u takvim uvjetima, ostvariv proračun?

- U trenutku izrade proračuna konstrukcija na prihodnoj strani bila je vjerodostojna jer se temeljila na najboljim projekcijama prihoda. Na rashodnoj strani nije predviđala uštede koje bi dopuštale nisku razinu deficita. Najveći je nedostatak te konstrukcije bio u podcjenjivanju opasnosti od aktiviranja državnih jamstava.

Rebalans proračuna bit će najvjerojatnije nužan zbog usklađivanja projekcije prihoda s novijim makroekonomskim projekcijama, no on će također biti i prilika za dodatno smanjenje državnih rashoda. Kako je izvjesno da će mjere ekonomske politike koje je Vlada donijela ili ih namjerava donijeti prouzročiti nastanak proračunskih rashoda, proračun bi trebao uvažiti i efekte tih mjera.

Založili ste se za ukidanje kriznog poreza. Zašto?

- Krizni porez je uveden u fazi recesije s isključivo fiskalnim motivom, a kako svaki porez djeluje destimulativno na gospodarsku aktivnost, postoji opravdana bojazan da je njegova primjena pojačala djelovanje recesije. Kako u ekonomiji veze među pojavama nisu ni linearne niti u potpunosti predividive, nemoguće je sa sigurnošću reći kakvo bi bilo djelovanje ukidanja kriznog poreza na državni proračun. Ipak, vjerujem da bi ono pozitivno djelovalo na sklonost stanovništva prema potrošnji, a time bi se smanjio i nepovoljan učinak ukidanja kriznog poreza na porezne prihode.

Osim toga, ukidanje kriznog poreza moglo bi povećati zabrinjavajuće nizak optimizam potrošača i poduzetnika.

Treba podsjetiti da je uvođenje kriznog poreza mjera privremenog karaktera te se podrazumijevalo da će se, tijekom njegove primjene, poduzimati intenzivne mjere povećanja efikasnosti i štednje na rashodnoj strani proračuna koje će omogućiti da, jednom kada se krizni porez ukine, deficit državnog proračuna ponovno ne eksplodira. Ako se danas takve mjere ne poduzimaju, bez kriznog poreza država neće moći financirati rashode ni 2011., a niti kada recesija prođe.

Od Vladinih mjera za poticanje gospodarstva ne treba puno očekivati

Kakvi će biti učinci Vladine odluke o mjerama za potporu gospodarstvu, posebno osnivanja jamstvenog fonda? Kada bismo mogli vidjeti prve učinke tih mjera?

- Osnivanje jamstvenog fonda i ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju su mjere koje mogu imati određene pozitivne učinke u smislu poboljšavanja likvidnosti za dio gospodarskih subjekata te restrukturiranja određenog broja trgovačkih društava koja su se našla u teškoćama.

No, ne očekujem da će te mjere imati ključnu ulogu u pokretanju gospodarstva niti da će se njihovo djelovanje brzo osjetiti.

Općenito, vrlo je ograničena mogućnost poduzimanja mjera ekonomske politike sa značajnim kratkoročnim učincima. No, postoji vrlo velik prostor za poduzimanje mjera strukturnog karaktera i njima bi ipak trebalo posvetiti najviše pozornosti jer bi one mogle odrediti pravac i intenzitet razvoja hrvatskog gospodarstva u budućnosti.

Zbog dugoročne važnosti strukturnih reformi, ne bi trebalo podleći prevelikom aktivizmu u pogledu mjera za rješavanje tekućih problema koliko se god oni činili veliki.

Dapače, mjere za spas gospodarstva mogle bi petrificirati gospodarsku strukturu koja ne može stvoriti perspektive dugoročnog rasta, koja nije međunarodno konkurentna i koja je i dalje ovisna o državnoj pomoći bilo regulatornog ili financijskog karaktera.