PRIJEDLOG

Pregovori oko novog Zakona o radu, sindikati: Platformski radnici trebaju imati prava kao i svi ostali

U HUP-u kažu da većina takvih radnika radi manje od 20 sati tjedno te da su im platforme izvor dodatnog prihoda
 Zvonimir Barišin/Cropix

Sindikati smatraju da bi se rad preko internetskih platformi poput Ubera, Bolta i Glova, o čijoj će regulaciji uskoro biti riječi u pregovorima o novom ZOR-u, trebao urediti tako da se hrvatska radna i socijalna prava samo prošire na platformske radnike jer je dobar dio njih, kako kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, zapravo lažno samozaposlen i nezaštićen.

Prijedlog je provokativan i čini se teško provediv, a kod poslodavaca će sigurno naići na zid. I Ministarstvo rada je najavilo da će stvoriti "odgovarajući pravni okvir kojim će se istodobno spriječiti zloporabe te potaknuti poduzetnička aktivnost na tom brzo rastućem području".

Najavljuju da će na poseban način urediti rad platformskih radnika te propisati prava i obveze vezane uz obavljanje posla, obvezno osiguranje, zaštitu i sigurnost, odmor, prestanak ugovora, suodlučivanje te čak udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa.

Ideje iz Bruxellesa

Detalja još nema, a moguće je da će neke ideje doći i od Europske komisije koja je nedavno pokrenula javne konzultacije o poboljšanju uvjeta rada platformskih radnika i definiranju minimalnih standarda. "Danas je rad na platformama u središtu rasprava u EU institucijama. Važno je naglasiti da postoji mnogo vrsta platformi te bi se prije donošenja nove regulative trebalo pažljivo proučiti specifični status dostavljača u EU s pristupom utemeljenim na dokazima.

Rad na platformi u cjelini ne predstavlja homogeni sektor i ne može mu se pristupiti na jedinstven način", naglašavaju u HUP-u. Napominju da se dostavljači mogu povezati na bilo koju platformu te da ne postoji ekskluzivnost odnosa između dostavljača i platforme. "Većina dostavljača povezana je s nekoliko platformi, često istodobno, kada čekaju dostavu kako bi odabrali onu s najboljom vrijednosti. Platforme za dostavu se natječu u privlačenju dostavljača nudeći najbolju vrijednost", objašnjavaju.

Velika siva zona

Sindikalne središnjice tvrde, pak, da je europska sudska praksa osobama koje tako rade već priznala status radnika.

"Pristup u kojem bi se za takve radnike propisivao poseban korpus prava i obveza znači legalizaciju njihova statusa radnika druge klase, a odricanje statusa poslodavca internet-platformama koje na njihovu radu ostvaruju goleme profite u tom smislu znači daljnju eroziju radnih odnosa te odlučivanje za smjer suprotan većini zemalja EU", stoji u komentaru koji su objavili u sklopu savjetovanja o procjeni učinka nacrta prijedloga ZOR-a.

Sever ističe da oko platformi postoji velika siva zona, a spominje i tvrtke posrednike, tzv. agregatore, preko kojih mnogi platformski radnici obavljaju posao, ali bez ugovora o radu.

Prema podacima HUP-a, dostavljači u Hrvatskoj zarađuju više od zakonske minimalne plaće, uzimajući u obzir samo angažman na platformama, a 55% ih radi manje od 20 sati tjedno, što znači da tako nadomještaju dohodak. Tvrde i da većina njih traži fleksibilnost, a ne uobičajene obrasce zapošljavanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:52