ROBERT TRAVAŠ

PREDSJEDNIK HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMORE 'Klijenta se treba braniti u sudnici, ne u medijima ili u nogometnom klubu'

Robert Travaš
 Boris Kovačev/Hanza Media

Robert Travaš (52), predsjednik Hrvatske odvjetničke komore u drugom mandatu, komentira sve češće istupe odvjetnika u medijima, objašnjava kako smiju a kako ne smiju nastupati u javnosti i što je njihovo samoreklamiranje a što obrana klijenata, te govori na koje ih načine i u kojoj mjeri Komora sankcionira zbog povreda Kodeksa odvjetničke etike.

Zašto je HOK zatražio snimku press konferencije održane u prostorijama Dinama, na kojoj su odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović branili Zdravka Mamića?

- Mišljenja sam da se stranka brani u sudnici, a ne u nogometnom klubu, niti na ulici. Snimku je zatražio disciplinski tužitelj kako bi utvrdio jesu li počinjene povrede Kodeksa odvjetničke etike.

Što je sve odvjetnicima dopušteno u nastojanjima da obrane svog klijenta?

- Sva dozvoljena sredstva propisana zakonima, Statutom i Kodeksom HOK-a. Najvažnija je lojalnost klijentu i primjena najboljeg pravnog znanja kako bi se obranili interesi i prava stranke.

Smije li, prema Kodeksu i Statutu HOK-a, odvjetnik zastupati i braniti svog klijenta na press konferenciji?

- Nastupi odvjetnika u medijima obično su u vezi kaznenih predmeta za koje vlada veliko zanimanje. Ponekad se, pak, daju informacije medijima koje unaprijed stvaraju dojam o krivnji bez suđenja. Tada zbog jednakosti oružja odvjetnicima treba tolerirati izjave koje su u interesu stranke, vodeći računa o odvjetničkoj tajni, mogućem utjecaju na sud i postupak te pazeći da to ne prelazi u samopromociju i reklamiranje. Tanka je crta između dozvoljenog ponašanja i samopromocije pa disciplinski tužitelj mora sam procijeniti postoji li u konkretnom slučaju povreda Kodeksa ili ne. Ako postoji, on podiže optužnicu i započinje disciplinski postupak pred Disciplinskim sudom HOK-a. Kako odvjetnici nisu gospodarska djelatnost jer imamo posebnu ustavnu ulogu pružanja pravne pomoći, tako ne podliježemo klasičnim zakonima tržišta. Zato se nije dozvoljeno ni reklamirati jer se time na nelojalan način pribavljaju stranke. Tipičan primjer nedozvoljenog ponašanja su slučajevi kada oštećenici u prometnim nezgodama u pojedinim zdravstvenim institucijama ili čak na mjestu samog događaja dobiju posjetnicu nekog odvjetnika.

Što prema Kodeksu odvjetničke etike odvjetnik ne smije činiti u javnim istupima?

- U javnim nastupima odvjetnik ne smije naglašeno isticati svoje svojstvo odvjetnika tako da se to može shvatiti kao nametanje javnosti ili reklamiranje. U kaznenim postupcima odvjetnik treba izbjegavati svako isticanje svog imena koje ima reklamni karakter i ne smije davati izjave kojima bi se moglo na nedopušten način, stvarajući određene dojmove u javnosti, utjecati na tijek i ishod postupka. Time se štiti neovisnost suda i suđenja od bilo kakvih utjecaja. Na taj bi se način trebala ponašati i tužiteljska strana.

Zašto je HOK tražio od Jadranke Sloković i Čede Prodanovića da se očituju oko pravne pomoći koju su dali Vladi u slučaju Crnoja?

- Očitovanje je tražio disciplinski tužitelj jer besplatno zastupanje nije dozvoljeno osim u slučajevima koje propisuje Zakon o odvjetništvu i Kodeks odvjetničke etike, a to je za socijalno ugrožene osobe, branitelje i žrtve Domovinskog rata, te u predmetima za uzdržavanje djece. O tome jesu li odvjetnici dali besplatnu pravnu pomoć Vladi, znat ćemo kada se oni očituju na upit disciplinskog tužitelja. U slučaju da je tako, to bi se moglo kvalificirati kao nelojalno poslovanje, odnosno pribavljanje stranaka. Kada se nekome tko nije socijalno ugrožen želi iz nekog razloga pomoći, ispravno je za savjetovanje primijeniti bar propisanu minimalnu satnicu. HOK brine da se članovi drže pravila, a ne želi da se postupanje Komore koristi za političke obračune.

Iz Vlade su naknadno izjavili kako su im odvjetnici ispostavili račun, a odvjetnici potvrdili da su Vladi naplatili uslugu nakon upozorenja HOK-a. Dakle, za HOK bi sada sve trebalo biti u redu ili...?

- O tome jesu li odvjetnici dali besplatnu pravnu pomoć Vladi, znat će disciplinski tužitelj kad dobije njihovo očitovanje. Dakle, ako su odvjetnici ispostavili račun, kako tvrde u medijima, onda ne vidim problem.

Smiju li odvjetnici ikome davati besplatne usluge, npr. bračnom drugu, prijatelju...?

- Nažalost, ne smiju, osim u navedenim slučajevima kada HOK izdaje rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći. Kažem, nažalost, jer svi ponekad učine nešto besplatno za nekog bliskog. Sada možete nešto napraviti npr. za svoje roditelje i to znači da ste odvjetničku uslugu obavili, niste je iz očitih razloga naplatili, no obvezni ste platiti PDV pa još imate i trošak jer nekome besplatno pomažete. Pro bono rad bi se trebalo omogućiti za takve slučajeve, ali do točno određenog iznosa na godišnjoj razini, npr. do najviše 5% godišnjeg prihoda.

Pojedini odvjetnici specijalizirali su se za vođenje obrana putem medija ili kao pravni komentatori raznih događaja u medijima i to rade godinama. Kakav je stav HOK-a prema takvim odvjetnicima?

- Za ‘obrane preko medija’ zaduženi su disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici koji prate svaki javni istup odvjetnika i procjenjuju postoji li povreda Kodeksa. Postupak pred Disciplinskim sudom nije nikome ugodan, vodi se po pravilima kaznenog postupka i disciplinski sudovi izriču kazne. Naime, odvjetnik može biti specijaliziran za neku granu prava samo ako je specijalizaciju stekao na propisan način. U suprotnom radi se o odvjetniku koji, naravno, može kvalitetno raspraviti o pojedinom pitanju, ali ga ne treba predstavljati kao specijaliziranog za to područje. Ako to mediji ipak učine, odvjetnik je dužan od toga javno se ograditi. No, kada se radi o generalnim pravnim temama ne vidim zašto odvjetnici, kao pravni stručnjaci, ne bi sudjelovali u javnim raspravama o nekom zakonu i zakonskim rješenjima, pazeći da se ne radi o samopromociji.

Tko i kako unutar HOK-a određuje je li odvjetnik u medijima nastupio u svrhu obrane svog klijenta ili u svrhu svoje promocije?

- Disciplinski tužitelj i disciplinski sudovi nakon što je tužitelj pokrenuo disciplinski postupak.

Možete li vi kao predsjednik naložiti pokretanje disciplinskog postupka?

- Smatram da treba disciplinskom tužiteljstvu prepustiti odluku o pokretanju disciplinskog postupka. Osobno se na podnošenje disciplinske prijave odlučujem samo u izuzetno teškim slučajevima disciplinskih povreda i tada se mora pokrenuti disciplinski postupak, kao i kada prijavu podnesu Upravni ili Izvršni odbor HOK-a ili ministar pravosuđa, ali, ponavljam, nitko ne smije utjecati na tijek i ishod postupka.

Komora lani oduzela sedam dozvola za rad

Koje su ingerencije HOK-a u disciplinskim postupcima, koliko ste odvjetnika sankcionirali, zašto i kako?

- Odvjetništvo je Ustavom definirana neovisna služba pružanja pravne pomoći. Osim potpune financijske neovisnosti nužne za rad HOK-a, ta se neovisnost vidi i u donošenju akata kojima reguliramo obavljanje odvjetništva. Tako su disciplinski tužitelj, kao i suci disciplinskih sudova, upravo radi svoje neovisnosti, izabrani direktno od Skupštine HOK-a i na njihov rad nemaju nikakav utjecaj bilo koja druga tijela HOK-a, pa tako ni predsjednik Komore. U 2015. doneseno je 58 osuđujućih presuda, izrečene su 34 novčane kazne, 17 ukora, te sedam gubitaka prava na obavljanje odvjetništva (1 trajni, 5 na određeno vrijeme i 1 uvjetni). Nažalost, broj disciplinskih prijava i postupaka raste.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 08:05