PREDSJEDNICA U VOJNIĆU OBEĆALA POMOĆ Građani je zasuli pitanjima o njihovoj imovini u Republici Srpskoj, plaćanju poreza, malim mirovinama...

Zamjenik karlovačkog župana iz redova srpske nacionalne manjine Mirko Martinović rekao je utorak popodne u Vojniću predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović da Hrvati, Bošnjaci i Srbi u toj općini uživaju svoja prava iz Zakona o nacionalnim manjinama i da je ta općina jedna od prvih koja je prije nekoliko godina stavila na pročelje općinske zgrade "dvojezične ploče" te uz hrvatske i zastave nacionalnih manjina.

Predsjednica je poslijepodne bila u Vojniću gdje razgovarala s vodstvom te općine i Udrugom naseljenih Hrvata iz BiH.

Na zgradi općine, uz hrvatsku i srpsku, prije mjesec dana postavljena je i zastava bošnjačke nacionalne manjine, prva proizvedena u Hrvatskoj. U Vojniću živi oko 51 posto Srba, 36 posto Hrvata, Bošnjaka je oko osam posto, a ostali su predstavnici drugih nacionalnosti te neopredijeljeni.

Zamjenik načelnika Općine Vojnića Josip Kurtović iz redova hrvatske manjine u Vojniću opisao je predsjednici kako je teklo njihovo izbjeglištvo iz Republike Srpske, kada je oko 10.000 ljudi naselilo napuštene kuće na Kordunu, te da je većina njih sada trajno stambeno zbrinuta. Kako je rekao, ono na čemu sada treba raditi jest otvaranje radnih mjesta.

Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić zamolio je predsjednicu da se zauzme za to da se na državnoj razini osnuje fond za predfinanciranje projekata kako bi se mogao povući novac dobiven iz Europske unije, Zauzeo se i za veću fiskalnu decentralizaciju, da od raznih izvora prihoda veći postotak ostane u općini. Istaknuo je da bi od ukupnog prihoda Hrvatskih šuma, tj. od sječe drva po pojedinim šumarijama općinama trebalo plaćati najmanje 10 do 15 posto, a ne kao sada pet posto šumskog doprinosa, jer njihovi kamioni čine veliku štetu na putovima koji se održavaju iz općinskih proračuna.

Predsjednica Grabar-Kitarović obećala je da će pokušati utvrditi što je s navodnom bespravnom sječom šuma na banjolučkom području čiji su vlasnici raseljeni Hrvati, a što se navodno radi u dosluhu s tamošnjom lokalnom vlašću.

Od mnogobrojnih okupljenih Hrvata uzela je pisana pitanja kao bi im pomogla da se u entitetu Republike Srpske zaustavi uknjižba njihove privatne imovine kao općenarodne imovine, da se pomogne ljudima koji imaju male mirovine i druge prihode da im ne sjedaju ovrhe na dug nastao po izgubljenim sudskim sporovima koje su se vodili protiv Republike Srpske jer su bili zatočeni u radnim logorima, gdje su bili premlaćivani i ponižavani.

Okupljeni su također zatražili pomoć u vezi s oslobađanjem od plaćanja poreza na zemljište u Republici Srpskoj čiji su vlasnici ali ga godinama obrađuju drugi . Jedan od zahtjeva za njezinim angažmanom odnosio se i na tzv. univerzalnu jurisdikciju Republike Srbije za suđenje hrvatskim braniteljima u Srbiji. Predsjednica je s tim u vezi rekla da su i optužnice u BiH protiv Hrvata i drugih visoko na dnevnom redu bilateralnih pitanja, u multilateralnim odnosima s Europskom unijom i NATO-om kako ne bi bile političko sredstvo zastrašivanja.

Predsjednica Grabar-Kitarović sutra će, zadnjeg dana premještenog ureda u Karlovcu, posjetiti Pastoralni centar u Lasinji. Tijekom dana posjetit će karlovačku Gimnaziju i Centar za odgoj i obrazovanje mladih. Zatim će posjetiti Ozalj, Dugu Resu, Generalski Stol i Ogulin, gdje će završiti trodnevni boravak u Karlovačkoj županiji.