DIJELI SE PANTOVČAK

PREDSJEDNICA ODLUČILA: ŠUMA PANTOVČAK OTVARA SE ZA GRAĐANE! Vladi predaje tri četvrtine kompleksa koji će biti uređen kao park-šuma za javnost

 

Ministarstvo državne imovine, na inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, kako doznajemo, dovršilo je projekt da se park-šuma Pantovčak odvoji od kompleksa Ureda predsjednice Republike i otvori za građane, a prema informacijama kojima raspolažemo, to bi se trebalo dogoditi već za nekoliko mjeseci.

Zajednički projekt ministra državne imovine Gorana Marića i predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, u dogovoru sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, trebao bi omogućiti da se više od tri četvrtine sadašnjeg parka na Pantovčaku otvori za građane.

Sigurnosna procjena

Nakon što je u ožujku prošle godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doznala da neće moći preseliti svoj Ured s Pantovčaka u vilu u Visokoj, što je bilo njezino predizborno obećanje, aktualizirala se ideja da se park-šuma Pantovčak, koja se prostire na više od 95 hektara, odvoji od predsjedničina kompleksa i otvori za javnost. Predsjednica je bila osnovala i 11-eročlano povjerenstvo za preseljenje, koje je svu dokumentaciju poslalo Ministarstvu državne imovine, no zaključilo se da država u vlasništvu nema objekt koji bi zadovoljavao sve sigurnosno-tehničke i protokolarne uvjete.

- Projekt je u fazi pripreme dokumentacije za ishođenje dozvola za elaborat o parcelaciji. Dio zemljišta i nekretnina odvojit će se za potrebe Ureda predsjednice, a drugi, veći dio parka ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske i pretpostavka je, kako se radi o šumskom zemljištu, da ćemo s Gradom Zagrebom ili ustanovom poput Parka prirode Medvednica riješiti pitanje održavanja i uporabe tog dijela - objašnjavaju u Ministarstvu državne imovine.

Napominju i da je izrađena analiza za postojeće objekte koje koristi predsjednica te za park, nakon čega se zaključilo da bi se park izdvojio i otvorio za javnost.

- Mi ćemo učiniti sve da do toga dođe u ovoj godini, ali to ovisi o brzini pribavljanja potrebne dokumentacije za uporabnu dozvolu za jedan objekt, a nakon toga i za parcelacijski elaborat. Ministarstvo državne imovine vjerojatno će financirati i glavni projekt nove ograde koja će dijeliti park-šumu od kompleksa Ureda predsjednice – kažu u Ministarstvu državne imovine.

Predsjednici bi u tom slučaju na korištenje ostala Vila Zagorje s aneksom, kao glavna zgrada Ureda, te vila Prekrižje i objekt počasne satnije, a Zelenu vilu već je predala Ministarstvu državne imovine, koja će, nakon procjene sudskog vještaka, u prodaju. Riječ je o manjem objektu koji je dosad služio manjem dijelu stručnih službi, pa se procijenilo da, zapravo, nije potreban Uredu predsjednice. Zanimljivo je da se ta vila slabo koristila i u bivšoj državi, a za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana u njoj su se pohranjivali predsjednikovi darovi, tamo je svojedobno bio i Odjel za pritužbe građana, a potom i Odjel za odlikovanja.

Prvo obećanje

Sama je predsjednica, nakon što je propalo obećanje da će se preseliti u Visoku, govorila da bi se u tom slučaju velik dio šume trebao dati na upotrebu građanima, a prije tri godine takav je prijedlog i Vladi i Kolindi Grabar-Kitarović uputila i platforma 1postozagrad.

Predsjednički park uređena je krajobrazna cjelina od 1960-ih, prostire se na oko 95 hektara, odnosno velik je kao trećina Maksimira, pa bi bez sumnje s manjim intervencijama (šetnice, vodoskoci) mogao postati jedan od ljepših otvorenih parkova u ovom dijelu Europe.

Prema prijašnjim procjenama, manji dio parka, površine oko 30 tisuća četvornih metara, ostao bi na raspolaganju predsjedniku države, a veći dio, površine 70 tisuća četvornih metara, otvorio bi se za javnost. O otvaranju parka za javnost razmišljao je i predsjednik Tuđman, no službe mu zbog ratnog stanja to nisu dopustile, a na sličnu je ideju 2000. bio došao i predsjednik Stjepan Mesić.

Dizajner parka na Pantovčaku 241 bio je arhitekt Dragutin Kiš, a u hortikulturnom uređenju pomagala mu je Silvana Seissel. Da je projekt dovršen kako je bilo zamišljeno, u njemu bi bile uređene šetnice i fontane, a pokraj Vile Prekrižje hrvatski obiteljski tradicijski vrt.

Posječeni vinogradi

Kada se kompleks 1962. počeo graditi, tamo su posječeni šuma i vinogradi te su posađena nova stabla. Nakon proučavanja tla i klimatskih uvjeta odabrana je šumsko-biljna zajednica “ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba”. Posađene su mnoge rijetke biljke koje su dopremane iz raznih rasadnika, a po parku su postavljene i skulpture.

Park obuhvaća područja nekadašnjih naselja Gornje i Donje Prekrižje, Vrhovec, Jelenovac i Pantovčak. Park-šumom dominira šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, bukve, običnog jasena, gorskog javora, običnog bora, crnog bora i američkog borovca.

U park-šumi stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta - tu su jeleni lopatari, košute, srne, mufloni, vjeverice, lisice i paunovi. Od ugroženih životinja na Pantovčaku žive određene zaštićene vrste šišmiša, sivi sokol, golub dupljaš te gatalinka i barska kornjača.

Životinje su dovezene 60-ih, a s Pantovčaka odvezene 80-ih, nakon čega je predsjednik Mesić dvijetisućitih s Brijuna donio po jedan par jelena, muflona i srna, koje su se sada poprilično razmnožile.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:30