Pravobraniteljica upozorava: osuđeni pedofili nakon rehabilitacije i dalje mogu raditi s djecom

Reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuće: postupci su dugotrajni, kazne blage, ne izriču se sigurnosne mjere počiniteljima. Blage kazne imaju za posljedicu i kratko čuvanje podataka o osuđivanosti u kaznenoj evidenciji.

Nastupom rehabilitacije, kad više nije moguća provjera njegove kriminalne prošlosti, otvara se mogućnost da počinitelj spolnog delikta na štetu djeteta u svoj dom primi učenika na razmjeni ili se zaposli na poslovima u dječjem vrtiću, domu, školi i drugim poslovima koji uključuju neposredni kontakt s djecom, da postane udomitelj ili posvoji dijete.

Kontinuirano tražimo da se spriječi da pravomoćno osuđeni počinitelji ponovno dođu u kontakt s djecom te se zalažemo za trajno čuvanje podataka o osuđivanosti - glasi upozorenje dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević u Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2020., koje je u utorak upućeno u Hrvatski sabor.

Izvještaj pravobraniteljice koincidirao je sa smrću male djevojčice Nikoll, koja je preminula zbog obiteljskog nasilja, ali i zbog nerada socijalnih i drugih državnih službi. Taksativno se navode razni problemi s kojima se susreću djeca i mladi, ali najnevjerojatnija su upozorenja da vlast u Hrvatskoj još nije donijela sve potrebne zakone koji bi spriječili kontakte kažnjavanih pedofila s djecom.

Pravobraniteljica zato traži "i izmjene Kaznenog zakona kako bi se spriječila sudska praksa blagih osuda te zabranilo izricanje rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece". Usto, kao nužno, predlaže da se osigura automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece te automatsko izricanje zaštitnog nadzora neovisno o visini izrečene kazne.

"Prethodna osuđivanost za određena kaznena djela, kao zapreka za obavljanje poslova koji uključuju kontakt s djecom, propisana je samo nekim posebnim propisima, npr. u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, udomiteljstva, sporta, volonterstva i dr. Svaki sustav na različit način regulira ove zapreke pa postoje pravne praznine koje omogućuju da, unatoč načelnoj zabrani, osuđeni počinitelji seksualnih delikata i dalje dolaze u kontakt s djecom", upozorila je pravobraniteljica.

U nastavku izvješća objasnila kako "postoje i područja u kojima uopće nisu regulirane zapreke, ni potreba prethodne provjere osuđivanosti osoba u kontaktu s djecom u kaznenoj evidenciji (npr. rad udruga čiji su korisnici djeca). Neregulirano je i područje usluga za djecu: organizirana igra i čuvanje djece, sportske i glazbene igraonice, poduke za djecu, dječji kampovi i sl."