USTAVNI SUD NAPAO MILJENIĆA

Pozivanje na našu odluku u slučaju Bandić je ili neznanje, ili politikantstvo

Ustavni suci nezadovoljni su izjavama bivšeg ministra, no slične stavove imaju i brojni drugi pravni eksperti
 Damjan Tadić/CROPIX

Ustavni sud žestoko se obrušio na Orsata Miljenića, donedavnog ministra pravosuđa i sadašnjeg zastupnika SDP-a, zbog načina na koji je javno obrazložio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojim bi se znatno suzila mogućnost zamjene istražnog zatvora jamstvom. Miljenić, podsjetimo, predlaže da se ubuduće istražni zatvor može zamijeniti jamstvom samo zbog jednog razloga - opasnosti od bijega.

Ustavni sud u priopćenju koje potpisuje njegova predsjednica Jasna Omejec ne spori saborskim zastupnicima pravo da predlažu izmjene i dopune zakona, ali ističu da nitko, pa ni Orsat Miljenić nema prava pri tome “obmanjivati hrvatsku javnost o stajalištima Ustavnog suda”.

Ustavne suce razbjesnila je Miljenićeva medijska izjava u kojoj je ustvrdio da se ZKP mora mijenjati zbog pogrešne odluke Ustavnog suda u slučaju Bandić. “Nakon slučaja Bandić”, rekao je ovih dana za jednu TV kuću Miljenić, “svaki okrivljenik koji iz pritvora izađe uz jamstvo da neće utjecati na svjedoke može prijetiti svjedocima, krivotvoriti dokaze, raditi bilo što da bi ometao kazneni postupak. Sukladno odluci Ustavnog suda jamstvo mu se ne može oduzeti”.

Selektivno čitanje

Miljenić je, podsjetimo, mislio na odluku Ustavnog suda od travnja prošle godine kojom je naloženo da se Milana Bandića pusti iz istražnog zatvora jer po ocjeni tog suda nije prekršio jamstvo, te da se njegovu tadašnjem odvjetniku vrati 15 milijuna kuna jamčevine. Tom odlukom Ustavnog suda poništena je odluka zagrebačkog Županijskog suda koji je Bandiću ukinuo jamstvo i vratio ga u istražni zatvor jer je ometao istragu tako što je uglednoj liječnici Vidi Demarin sugerirao da dâ lažni iskaz. Tražio je od Demarin da pred USKOK-om lažno svjedoči da su umjetnine pronađene u jednoj od njegovih vikendica vlasništvo humanitarne zaklade, a ne njegove.

Ustavni sud u oštroj reakciji tvrdi da su “netočne konstatacije zastupnika Miljenića proizašle iz selektivnog čitanja odluke Bandić ili pak iz iskrivljavanja njezina sadržaja, bilo nenamjerno (u kojem slučaju je riječ o neznanju ili nekompetentnosti), bilo namjerno (u kojem je slučaju riječ o politikantstvu)”. Ustavni suci ponavljaju stajališta iznesena u prošlogodišnjoj odluci, a prema kojem bi Bandić prekršio jamstvo samo u slučaju da je ponovio isto ili istovrsno kazneno djelo za koje mu je bilo određeno jamstvo. To je jedini zdravorazumski način tumačenje odredbe ZKP-a o jamstvu, ponavljaju ustavni suci.

Nerazumna interpretacija

Međutim navedeno stajalište Ustavnog suda još pola godine prije ovotjedne Miljenićeve izjave koja je razljutila ustavne suce u iscrpnom i argumentiranom znanstvenom članku objavljenom u časopisu “Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu” osporila predstojnica katedre za kazneno-procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu prof. dr. Zlata Đurđević.

“Interpretacija Ustavnog suda prema kojoj osoba koja se nalazi na slobodi pod jamstvom može ometati kazneni postupak, utjecati na svjedoke, poticati na lažni iskaz, krivotvoriti dokaze i kršiti sva druga pravila ponašanja koja joj je sud postavio radi sprečavanja ugrožavanja istrage, sve dok time čini kazneno djelo zbog kojeg je optužena”, posve je “nerazumno i “arbitrarno”, ustvrdila je u tome članku Đurđević.

Nezamisliva situacija

U njemu ističe da je Ustavni sud u slučaju odluke o Milanu Bandiću pogrešno iščitao ZKP, te da je ta odluka suprotna ne samo hrvatskom ZKP-u i dosadašnjoj hrvatskoj sudskoj praksi već i judikaturi Europskog suda za ljudska prava i ranijim odlukama samog Ustavnog suda. “Posve je nezamisliva situacija u razvijenim demokracijama da bi osoba optužena za tako velik broj teških kaznenih djela počinjenih na funkciji gradonačelnika i dalje ostala gradonačelnik za vrijeme vođenja kaznenog postupka uz pozivanje na pretpostavku nedužnosti, a ne na činjenicu da se javne funkcije temelje na povjerenju građana i vjerodostojnosti državnih institucija”, ustvrdila je Đurđević prošlog ljeta u spomenutom članku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:17