POVJERENIK EU ZA PROŠIRENJE Füle: ‘Hrvatska trči zadnji EU krug, siguran sam da ćete uspjeti’

Hrvatskoj je ostalo samo još nekoliko mjeseci da ispuni preostale uvjete i sada se trči posljednji krug. Ostao vam je još niz uvjeta u različitim poglavljima, ali siguran sam da će Hrvatska uspjeti i 1. srpnja postati 27. članica Europske Unije. Želimo da Hrvatska bude priča o uspjehu i model za druge države na Balkanu. Uvjeren sam u predanost Hrvatske tome da se posveti preostalim pitanjima koja smo naglasili u posljednjem Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu - rekao je Štefan Füle, povjerenik Europske Unije za proširenje, nakon današnjeg seta razgovora koje je u Zagrebu vodio s predsjednikom Ivom Josipovićem,premijerom Zoranom Milanovićem , ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić te potpredsjednikom Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Nevenom Mimicom.

Novi je izvještaj predviđen za proljeće, vjerojatno u drugoj polovici ožujka, a ne ispuni li Hrvatska dotad preostale obaveze, može računati na probleme s ratifikacijom Ugovora o pristupanju EU u nekoliko zemalja, ponajprije u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, iz čijih su parlamenata prošlih mjeseci dolazile oštre optužbe da “nije spremna za EU”.

Procesi ‘u završnoj fazi’

Među deset zadataka koji su u izvješću o monitoringu od prije mjesec i pol označeni kao “hitni” donesen je novi Ovršni zakon i podzakonski akti kojima se osigurava provedba zakona o policiji.

Među onima koji ostaju je potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit te pronalaženje održivog rješenja za brodogradilišta 3. maj i Brodotrogir. Ti su procesi već godinama “u završnoj fazi”, ali se konačni koraci neprestano odgađaju.

Europska Unija traži i da Hrvatska smanji broj neriješenih sudskih predmeta - trenutačno ih je oko dva milijuna, a mnogi su stariji od pet ili čak deset godina. Ministarstvo pravosuđa nada se da bi tome moglo pomoći to što je 10.000 predmeta prebačeno na manje opterećene sudove, a opterećeniji su sudovi dobili 56 novih sudaca. No, unatoč tomu, broj neriješenih predmeta zadnje dvije godine raste.

Strategija o migracijama

Bruxellesu je važna i uspostava Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa kako bi moglo početi s radom. Dosad su obavljeni razgovori s kandidatima koji ispunjavaju uvjete, no povjerenici još nisu izabrani.

Njihov se izbor očekuje početkom iduće godine. No, u međuvremenu je Ustavni sud ukinuo niz odredbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa pa povjerenstvo ipak neće moći provjeravati podatke iz imovinskih kartica državnih dužnosnika kontaktiranjem banaka i Porezne uprave te je pitanje kolika će im moć ostati.

U proceduri u Saboru su i nove izmjene i dopune Zakona o pristupu informacijama, koje sadrže i novu instituciju povjerenika za pristup informacijama. Donosi se i strategija o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata.

Pitanje ratnih zločina

Do kraja godine trebalo bi zaposliti i 406 novih graničnih policajaca te dovršiti gradnju graničnih prijelaza na neumskom koridoru. Dodatni kadar bit će potreban i kako bi se na vrijeme preveli europski zakoni na hrvatski jezik koji bi od 1. srpnja iduće godine trebali vrijediti i u našoj zemlji. S prijevodom se također kasni, a državna uprava nedavno je priznala da će za to morati unajmiti i honorarce jer njihovi redaktori ne stižu obaviti taj golem posao.

Premda je u izvješću ovih deset zadataka izdvojeno kao “hitno”, u njemu je i niz drugih zahtjeva. Procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudstvom nije označeno kao prioritet, ali iz Bruxellesa zadnjih dana stižu signali da bi nakon oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i to pitanje moglo postati nešto na čemu će Unija dodatno inzistirati.

“To je obaveza koja dugo postoji i proizlazi iz Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju. Nadamo se da će hrvatski pravni sustav iskoristiti sve činjenice koje je prikupio Tribunal u Haagu kako bi osigurao da konkretni ljudi odgovaraju za počinjene zločine”, rekao je Füle.