POVEĆAVA SE BROJ I PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA Uvodi se nova kategorija, povećavaju se mirovine, više od pola milijuna ljudi dobiva razne povlastice

Novi prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji je u srijedu stigao u Sabor povećava i broj korisnika i prava branitelja. Zakon koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019. oporba je ocijenila nerealnim i upozorila da bi njegovo donošenje moglo podijeliti društvo na građane prvog i drugog reda. Slažu se da braniteljskoj populaciji treba osigurati dostojan tretman, ali problematično im je koliko će paket zakonskih mjera koštati i najvažnije - tko će ga platiti.

Bez konačnog računa

Goran Beus Richembergh, GLAS, izračunao je da bi provođenje zakona moglo koštati 5,5 milijardi kuna do 2025. godine. Ministar branitelja Tomo Medved iznio je tek dio troškova; u ovogodišnjem proračunu rezervirano je 174 milijuna i 667.000 kuna, a sljedeće godine trebalo bi osigurati dodatnih 219 milijuna, te još 64 milijuna kuna iz budžeta Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a 2019. godine dodatnih 245 milijuna kuna za mirovinska prava. Tome treba dodati i troškove novih korisnika prava opskrbnine, tzv. naknade za nezaposlene. Prema podacima Ministarstva rada, 82.889 branitelja nije zaposleno i ne prima mirovinu; 2013. bilo je oko 6000 korisnika opskrbnine, a taj broj 2018. godine narastao bi na gotovo osam tisuća.

Zakon značajno širi krug osoba kojima se osiguravaju različite vrste povlastica u odnosu na sadašnji Zakon, a povećavaju se i postojeća prava branitelja, ratnih vojnih invalida i članova njihove uže i šire obitelji. Pravo branitelja i ratnih vojnih invalida priznalo bi se i vojnicima HVO-a i pripadnicima Narodne zaštite, te novoj kategoriji - “sudionicima Domovinskog rata”.

U tu kategoriju ulaze ratni izvjestitelji, medicinsko osoblje, vatrogasci, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice, te članovi Civilne zaštite koji su “doprinijeli obrani suvereniteta”. Predviđa se povećanje najniže mirovine: 45 posto osnovice prosječne neto plaće iz 2016. godine, a ne kao dosad prema prosječnoj plaći u godini koja prethodi odlasku u mirovinu.

Proširena su i prava na obiteljsku mirovinu te opskrbnine za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima i ne samo na članove uže obitelji nego i šire obitelji prema Zakonu o nasljeđivanju, obavezan sistematski pregled svake tri godine - u 2018. godini trebalo bi naći 20 milijuna kuna za 26.030 korisnika, te snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu, ovisno o duljini ratnog staža.

Novi rokovi

Novost je ponovno otvaranje rokova u kojima će se onima koji to nisu učinili do 2009. omogućiti da steknu status branitelja. Hrvatska sada ima 505.694 branitelja, od kojih 56.562 imaju status ratnog vojnog invalida. Status branitelja priznat će se i pripadnicima Narodne zaštite “ako su bili angažirani najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991”.

Izmjene omogućuju i da se ponovo otvore već zatvoreni rokovi u kojima su branitelji stjecali status ratnog vojnog invalida. Taj status koji osigurava povlaštenu mirovinu i niz drugih prava dobit će i oni branitelji koji dokažu da su bolesti koje su ih pogodile u kasnijoj životnoj dobi “posljedica sudjelovanja u obrani”. Ista prava šire se i na ratne vojne invalide pripadnike HVO-a. Trenutačno, Hrvatska priznaje status HRVI-ja samo onim pripadnicima koji su dokazali da su ranjeni u ratu.

Predlaže se da braniteljima optuženima za ratni zločin počinjen u Domovinskom ratu država bude obavezna plaćati odvjetničke troškove. U prijedlogu, međutim, ne piše hoće li branitelji kojima se pravomoćno dokaže da su počinili ratni zločin odvjetničke troškove državi morati nadoknaditi. Nadalje, Zakonom se registar branitelja proglašava tajnim - evidencija branitelja koristila bi se samo za službene svrhe.

Mijenja se i definicija statusa branitelja koji se opisuju kao oni koji su branili Hrvatsku od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Za taj je prijedlog srpski predsjednik Aleksandar Vučić poručio da je takva definicija “za Srbe izuzetno teška”.