Godina nije počela tako loše kako se najavljivalo. U Francuskoj traju prosvjedi zbog mirovinske reforme, ali Oxford Economics ne predviđa da bi izazvali negativni učinak na ekonomiju. Moguć je, tumače, određeni pad u drugom kvartalu što bi se trebalo namiriti jačim rastom do kraja godine. Ograđuju se ipak navodeći da bi dulji prosvjedi mogli izazvati negativne utjecaje.
Banka Berenberg u analizi ostaje pri stavu da će europodručje ove godine rasti 0,7% što baziraju na očekivanju da cijene energenata ostane prihvatljiva (cijena plina je na razinama nižim nego prije početka ruske agresije na Ukrajinu, a nafta je ispod 80 dolara) te da dođe do potpunog smirivanja na razini ponude (reguliranje uskih grla u opskrbnim lancima). Očekuju da će Europska središnja banka nastaviti rast kamatnih stopa, kako je to najavila predsjednica Christine Lagarde.
Povećanje kamatnih stopa odražava se i na domaće hrvatsko tržište, navodi HNB u Biltenu objavljenom u ponedjeljak.
“Premda je aktivnost na domaćem tržištu novca i dalje razmjerno skromna, povećanje ključnih kamatnih stopa počelo se prelijevati i na prekonoćne kamatne stope na hrvatskom novčanom tržištu. Prekonoćna kamatna stopa na trgovanje banaka depozitnim novcem na kraju veljače iznosila je 2,1%, u odnosu na 1,4% krajem siječnja”, donosi HNB.
Poskupilo je i zaduživanje države pa je kamata na trezorske zapise (kratkoročni utrživi vrijednosni papir s rokom dospijeća do jedne godine, izdaju ga državni trezori i smatra se nerizičnim vrijednosnim papirom zbog umjerenog prihoda i sigurnosti) Ministarstva financija na posljednjoj aukciji u drugoj polovini veljače iznosila 2,7%, u usporedbi s 2,5% u siječnju.
Poraslo je i dugotrajno zaduživanje države, prinos na dugoročne obveznice Hrvatske na kraju veljače je iznosio 4,0% što je povećanje 53 bazna boda u odnosu na kraj siječnja. Bilježi se i rast stope kredita nefinancijskim poduzećima, izraženiji nego kredita stanovništvu. Tvrtkama je stopa, od srpnja prošle godine kad je ESB pokrenuo povećanje kamata, porasla za 150 baznih poena, a stanovništvu za 110.
Bankovna se kriza, kako se čini, smirila, glavna prijetnja za europodručje bila je Deutsche Bank čije su dionice u ponedjeljak porasle jer su se ulagači uvjerili da je tvrtka financijski zdrava. Svjetska banka objavila je novo istraživanje koje baca sjenu na dugoročnu ekonomsku sliku svijeta navodeći procjene rasta do 2030. godine u prosjeku 2,2%, što je najniže u proteklih 30 godina (prvo desetljeće stoljeća rast je bio 3,5%, a drugo 2,6%).
HNB navodi da su se “visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti i pouzdanja nastavili poboljšavati u siječnju i veljači 2023., posebno u uslužnom sektoru, pri čemu se indeks menadžera nabave ponovno nalazi u području ekspanzije”. Ističe se da “nakon solidnog rasta krajem prošle godine mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti upućuju kako se realni BDP Hrvatske nastavio povećavati i na početku 2023. godine” iako su se osobna potrošnja i izvoz robe zamjetljivo smanjili. Dobra vijest jer se sumnjalo da bi Hrvatska mogla zaroniti u recesiju upravo u prvom kvartalu.
“HNB-ov model brze procjene gospodarske aktivnosti upućuje na to da se i u prvom tromjesečju 2023. nastavio rast realnog BDP-a koji bi na godišnjoj razini mogao dosegnuti 2,3%, što odgovara povećanju od 0,8% u odnosu na posljednje tromjesečje 2022.” Važan element je i poslovni optimizam koji se i dalje nalazi iznad dugoročnog prosjeka, pri čemu je u veljači zabilježen snažan skok optimizma u industriji.
HNB upućuje na smanjenje inflatornih pritisaka iako su rizici i dalje naglašeni, a inflacija s 11,7% visoka.
Nije sve tako sivo, moglo bi se reći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....