UNIŠTENO SVINJOGOJSTVO

POTPUNI KRAH NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU U Slavoniji od 28 klaonica ostale su samo dvije

Klaonice u Mađarskoj dobivaju poticaje od 12 eura po komadu, pa se isplati izvesti naše žive svinje tamo i vratiti ih kao polovice
Split, 211209.Mesnice se dodatno popunjavaju uoci bozicno- novogodisnjih blagdana. Kilogram domaceg odojka kosta 35, dok je domaca janjetina 75 kuna za kilogram.Na fotografiji: mesar Luka Marasovic priprema meso za prodaju.Foto: Jakov Prkic / CROPIX
 Jakov Prkic / CROPIX

Umjesto da trguju svinjama i odojcima, hrvatski proizvođači svinjskog mesa i ovaj će kraj godine dočekati šetajući po trgovačkim centrima, gdje se redovito čude niskim cijenama svinjetine koju trgovci nude potrošačima. Velika potražnja za svinjetinom u sezoni svinjokolje i pripreme odojaka za Božić domaćim svinjogojcima nekoć je bila prilika za zaradu. Na farmama se ovih dana mogu čuti samo jadikovke i slijeganje ramenima.

Veliki uvoz

Goran Jančo, predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije, kaže da je ruski embargo na uvoz europskog mesa dodatno spustio cijene svinjetine koja u Hrvatsku tradicionalno dolazi iz Njemačke, Danske, Španjolske, pa i iz Čilea. Domaća godišnja proizvodnja je oko milijun komada tovljenika, a potrebe i potrošnja veći su od tri milijuna. - U trgovačkim centrima cijena svinjskih polovica s PDV-om je oko 20 kuna. Bez poreza to je oko 15 kuna, a kada oduzmemo troškove prijevoza i maržu, dolazimo do uvozne cijene koja je manja od 10 kuna. Trgovci traže da snizimo cijene, ali mi ni u snu ne možemo proizvesti meso po tim cijenama - kaže Jančo.

Iako domaćeg mesa nedostaje i za proizvodnju pršuta, pancete i kulena, proizvođača je sve manje otkako je najavljeno da i u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2014. do 2020. godine nema predviđenih poticaja za svinjogojstvo. Velike članice EU štite svoju proizvodnju i tržne viškove pa tako sve zemlje koje su ušle u zajednicu 2004. redom bilježe veliki pad u proizvodnji svinjetine.

- Susrećemo se s brojnim paradoksima koji otežavaju proizvodnju i bez pomoći države teško možemo biti konkurentni. Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede zatražili smo da uvozno smrznuto meso bude propisno deklarirano tako da potrošač može odabrati što će kupiti.

Provoz svinja

Nismo dobili odgovor na pitanje kako to da klaonice u Mađarskoj dobivaju poticaje od 12 eura po zaklanom komadu, pa se nekome isplati izvesti naše žive svinje u Mađarsku i vratiti ih ovdje kao polovice. Dakle, svinje naprave dva puta po 600 kilometara provoza i još se to nekome isplati - kaže Jančo.

Upozorava kako su nakon prilagodbe propisima EU u Slavoniji u proteklih deset godina od 28 klaonica u pogonu ostale samo dvije. U Hrvatskoj ih je od 160 ostalo tek petnaestak. U Sloveniji je, primjerice, od 50 ostalo pet, a u Rumunjskoj i Bugarskoj sve su pokupovali stranci koji, kao i u Mađarskoj, sada ubiru poticaje koje su im u tim zemljama izlobirale njihove zemlje kod administracije EU.

Našoj mesoprerađivačkoj industriji nedostaje mesa raznih kategorija, poput 9000 tona svinjetine za slaninu i pancetu, što odgovara ekvivalentu od oko 850.000 svinja. Još milijun svinja moglo bi se proizvoditi kada se ne bi uvozilo oko 7000 tona smrznute plećke. Već je zastario podatak da smo najveći uvoznici svinjetine u EU, pa i ne čudi da ćemo uoči Božića, kao i lani, uvesti odojaka u vrijednosti oko 35 milijuna eura.

Odojci iz uvoza

- Domaći su oko 15 kuna, a ovi uvozni ispod 10. Trebali biste ih vidjeti kako izgledaju prije klanja. Uglavnom škart roba - zaključuje Jančo. Uz još jedan paradoks. Dok se najprodavanije carsko meso prodaje po rekordno niskim cijenama, sve manje proizvođača meso suši pa imamo rekordnu visoku cijenu od 59 kuna za kilogram sušenih rebara. Rekordno, u svakom slučaju.

Trebalo bi povećati kapacitete

Što kaže struka? Ni Željko Mahnet, načelnik Odjela za svinjogojstvo pri HPA, nema odgovor na pitanje kako oživjeti posrnulo svinjogojstvo. Svinje se u Hrvatskoj uzgajaju na 129.605 gospodarstava i bilježi se 1,709.306 registriranih komada.

- Dvije su krajnosti. S jedne strane, imamo velike svinjogojske farme s dobrom proizvodnjom koje mogu stati uz bok najnaprednijim svinjogojstvima u EU. S druge strane, imamo mala gospodarstva koja nemaju zadovoljavajuće proizvodne uvjete, slabo su povezana. Jedini mogući put u komercijalnom svinjogojstvu je daljnje povećavanje kapaciteta farmi i povjerenje potrošača u svinjetinu proizvedenu na hrvatskim farmama - kaže Mahnet.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:06