‘Potpisao sam taj dokument, ali ni na kraj pameti mi nije bilo sve što je uslijedilo...‘

Virus se već probio na europski kontinent i svaki čas se čekao prvi oboljeli u Hrvatskoj kad je Vili Beroš posljednjeg dana siječnja 2020. postao ministar zdravstva. Stvari su se od tada razvijale nevjerojatnom brzinom: prvi oboljeli, 20. oboljeli, zatvaranje škola, zabrana kretanja...

Prvi ste ministar u povijesti Hrvatske koji je proglasio epidemiju ovakvih razmjera. Jeste li tada, u ožujku, kada ste potpisali taj dokument, mislili da će epidemija trajati ovoliko dugo?

- Ovakva globalna pandemija, kakvu je izazvao covid-19, nije zabilježena u svijetu u posljednjih stotinjak godina, još od pogubne španjolske gripe koja je protutnjala svijetom u čak tri vala i usmrtila između 50 i 100 milijuna ljudi. Evo sada se i moderno čovječanstvo sreće s pandemijom novog koronavirusa koja je do sada usmrtila više od dva milijuna ljudi na svim kontinentima. Zdravstveni sustavi i farmaceutska industrija morali su pronalaziti odgovore na velike izazove.

Kao hrvatski ministar zdravstva, proglasio sam epidemiju koja je u našu zemlju došla ipak nakon nekih drugih europskih zemalja u kojima je usmrtila brojne ljude, a zdravstvene sustave bacila na koljena. Nitko u to doba, pa ni ja, nije znao, niti je mogao predvidjeti daljnje tokove. Nakon godine iskustva, sada puno više toga znamo o virusu i kako se nositi s opasnostima od zaraze. Danas, zahvaljujući cjepivima, puno vedrije gledamo u budućnost.

U studenome i prosincu govorilo se o slomu zdravstvenog sustava zbog preopterećenosti priljevom velikog broja bolesnika. Je li vas u nekom trenutku bilo strah da više nećemo izdržati pritisak?

- Istina je, nije bilo nimalo lako, ali sustav nije bio u opasnosti niti pred slomom. Zdravstveni sustav je pod izazovima pokazao svu snagu struke, medicinskog kadra i organizacije. Krizni plan bolnica to najbolje pokazuje. Moram ponoviti, ono što građani i zdravstveni djelatnici znaju: još na proljeće, lanjske godine, ali i pred kraj godine, pripremili smo primarne covid-centre u velikim gradovima zatim i sekundarne i tercijarne kapacitete.

Osigurali smo više od tisuću respiratora te mobilizirali specijalizirane liječnike i medicinsko osoblje za rad s najtežim bolesnicima. Bilo je teško svima, i bolesnicima i onima koji su ih liječili, svaki dan je bio borba, ali situacija je bila pod kontrolom.

Nazivaju vas covid-ministrom, smeta li vam to?

- Moj dolazak na dužnost ministra poklopio se vremenski s počecima pandemije, pa otuda možda i taj dojam da sam "covid-ministar". Istina je da sam najveći dio vremena i energije sa suradnicima morao posvetiti epidemiji. No, gledajući godinu koja je iza nas i uspoređujući učinjeno u Hrvatskoj i drugim zemljama u našem okruženju i šire, mogu s ponosom istaknuti da smo se u najvećem dijelu znali nositi s izazovima.

Bilo je uspona i padova, ali imali smo ljetnu turističku sezonu, omogućavali školovanje, rad i život najviše što se moglo u danim okolnostima, a i danas smo među uspješnijim zemljama koje razinu zaraze drže pod kontrolom. Uz navedeno sa svojim timom bavili smo se i drugim stvarima: riješeno je za ubuduće pitanje obračuna prekovremenih sati, usvojen je nacionalni strateški okvir borbe protiv raka, usvojen je petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja, međuresorno se dovršava koncept revitalizacije Imunološkog zavoda, uspostavljene su e -uputnice...

Smatrate li da je Stožer ponekad kasnio s donošenjem mjera?

- Bojim se da ćete od svakoga na ovo pitanje dobiti različit odgovor. Nekad smo po tim mišljenjima i ocjenama bili blagi, nekad strogi, nekad kasnili s donošenjem mjera… Ono što znam i iza čega čvrsto stoji svaki član Stožera jest da smo uvijek svakom pitanju prilazili s dužnom pozornošću, sagledavali ga iz svih kutova, čuli različita stručna mišljenja i onda dogovorom donosili odluke, uvjereni da toga časa činimo najbolje. Tako radimo i danas.

U samo nekoliko tjedana, u proljetnom valu, postali ste najomiljeniji političar, a sada su vas za vrijeme fašnika na riječkom Korzu 'spalili'.

- Vidite i sami da je put od zvijezda do lomače vrlo kratak, posebno u politici. No, ja sam postao hrvatski ministar zdravstva s jasnim ciljem, da učinim nešto dobro i korisno za pacijente i zdravstveni sustav. Posebno sada je važno da epidemiju stavimo pod kontrolu i privodimo je uspješnom kraju, cijepljenjem naših građana i stvaranjem preduvjeta za povratak normalnom životu.

Od osobne popularnosti, više mi znače i trebaju podrška kolega u politici i zdravstvenom sustavu, da zajedno provedemo potrebne reforme, te da javni zdravstveni sustav u Hrvatskoj učinimo efikasnim i ekonomski održivim. Iskustvo s koronom nam je još jednom potvrdilo, da su se zemlje sa stabilnim javnim zdravstvenim sustavom puno bolje nosile sa svim izazovima ovakvih masovnih zaraza.

Što vama osobno najviše nedostaje u 'novom normalnom'?

- Kao građaninu i obiteljskom čovjeku, nedostaje mi sve ono što nedostaje i drugima, ali ako me to pitate kao liječnika i ministra zdravstva, onda moram reći da me svijest o svim izazovima situacije u kojoj se nalazimo i odgovornost za zdravlje nacije tjera da ponovim ono što stalno govorimo: ova ugroza nije gotova i nema opuštanja.

Puno se govori o cijepljenju preko reda. Jeste li urgirali za nekoga da primi cjepivo?

- Bilo bi mi draže da se govori o desecima tisuća osoba koje smo do sada procijepili u Hrvatskoj, unatoč svim problemima s isporukama cjepiva. Razumijem interes javnosti i medija, jer živimo u vremenima kada je loša vijest - dobra vijest, pa ću reći ono što sam više puta ponovio. Postoji Plan cijepljenja koji je usvojila Vlada, a koji je povjerila na provedbu HZJZ-u. U njemu su točno navedene grupe za prioritetna cijepljenja - od osoba u domovima za starije, zaposlenika u njima, zdravstvenih radnika, pa onda osoba s kroničnim bolestima i tako redom.

Svi koji su zaduženi za provođenje cijepljenja imaju jasne smjernice. Kasnije je HZJZ objavio još i dodatne naputke i popisao postupanje u situacijama kada se pojavi višak cjepiva, jer ako imate šest doza iz jedne bočice, a četiri pacijenta, onda morate organizirati cijepljenje još dvoje da se cjepivo ne baci. Ja se još nisam cijepio, jer još uvijek imam zaštitu aktivno stečenog imuniteta. Nije se cijepila ni moja supruga. Nisam nikoga zvao za cijepljenje, ali sam kao ministar javno pozivao sve kojima je zadatak da provode cijepljenje da to rade kako treba.

Koliko je izvješća stiglo vezano za cijepljenje preko reda i što su pokazala, hoćete li poslati koju prijavu DORH-u?

- O dosadašnjem tijeku cijepljenja svi su dužni izvijestiti HZJZ i Ministarstvo zdravstva, a onda će posebno povjerenstvo analizirati podatke. Tamo gdje se eventualno utvrde odstupanja, utvrdit će se razina odgovornosti, a u cijeli proces uključit će se po potrebi i Hrvatska liječnička komora da ocijeni rad svojih članova, odnosno procijeni je li bilo stručnih propusta ili kršenja Kodeksa medicinske etike.

Koja su vaša predviđanja? Čeka li nas mirno ljeto, uspješna sezona i hoće li nam sljedeća jesen i zima biti slična ovoj iz 2020.?

- Nije zahvalno prognozirati takva zbivanja. Idemo korak po korak. U proljeće će nam biti najvažnije održati ovu razinu odgovornosti, pridržavanja mjera kod građana, da nam brojevi zaraženih, oboljelih, hospitaliziranih i umrlih budu što manji kako idemo prema ljetu, a da istodobno raste broj cijepljenih osoba. Jedno s drugim će odrediti i situaciju tijekom ljeta i buduću turističku sezonu od koje svi imamo velika očekivanja. Bude li sreće i dovoljno cjepiva, jesen bi mogla biti puno stabilnija nego ona lanjska.

Koliko je epidemija naštetila sustavu zdravstva? Smatrate li da će se posljedice vidjeti tek kada sve završi?

- Epidemija je odnijela puno života, stavila na kušnju cijeli naš zdravstveni sustav, ali je i pokazala da smo kadrovski dovoljno stručni i snažni, ali ranjivi u pogledu specifičnih kapaciteta i opreme. S druge strane, organizacija zdravstvenog sustava tijekom epidemije pokazala je da ima prostora za racionalne poteze i bolju učinkovitost te je to dobar putokaz za budućnost.

Financijski smo platili veliku cijenu za testiranja, cjepiva, zaštitnu opremu, naknade za samoizolacije i bolovanja, te sve druge prateće troškove. Ono što me kao liječnika i ministra ne veseli jest nedovoljno aktivno provođenje preventivnih mjera tijekom epidemije kao i preventivnih aktivnosti na suzbijanju teških bolesti.

Tome se sada moramo još više posvetiti kako ne bismo bilježili porast malignih i drugih oboljenja.