POSTUPAK PROTIV KUŠČEVIĆA, ALI NE I PROTIV ŽALAC Bivši ministar uprave u problemu zbog 'slučaja štala', ex ministrica se izvukla u 'aferi Mercedes'

Protiv bivšeg ministra uprave, a današnjeg saborskog zastupnika HDZ-a Lovre Kuščevića, Povjerenstvo za sukob interesa pokrenulo je opsežan postupak i to zbog tri razloga. Prva dva razloga odnose se na dvije izmjene i dopune prostornog plana općine Nerežišća iz 2011. i 2015. u slučaju poznatom iz medija kao "slučaj - štala". Mediji su u ljeto prošle godine objavili da je zahvaljući izmjenama prostornog plana pašnjak u vlasništvu Kuščevićeve supruge sa štalom koji je kupila za 60.000 kuna 2011. postao građevinska zona, a zatim je štala 2015. dobila status stambenog objekta i potom izrasla u luksuznu kuću za iznajmljivanje.

Povjerenstvo će u pokrenutom postupku utvrditi je li Kuščević bio u sukobu interesa i povrijedio načela poštenog obnašanja dužnosti kad se kao načelnik općine Nerežišća na sjednici općinskog vijeća održanoj u srpnju 2011. nije izuzeo iz rasprave o izmjenama i dopunama prostornog plana kojima je pašnjak od 2000 četvornih metara u vlasništvu njegove supruge postao građevinska zona. Drugi razlog za pokretanje postupka je taj što je početkom 2015. općinska organizacija HDZ-a kojoj je Kuščević bio na čelu inicirala novu izmjenu prostornog plana prema kojoj gospodarski objekti od stambene zone umjesto dotadašnjih 50 metara moraju biti udaljeni najmanje 200 metara. Kuščević se zatim u ljeto 2015. pred Općinskim vijećem nije izuzeo iz rasprave o tim izmjenama već ih je kao načelnik općine na sjednici vijeća obrazlagao i zagovarao. Također se nije izuzeo ni iz odluke da se svi ranije sagrađeni gospodarski objekti koji su unutar 200 metara od stambene zone mogu prenamijeniti iz gospodarskih u stambene ili poslovne.

Treći razlog za pokretanje postupka protiv Kuščevića je veliki raskorak između vrijednosti imovine koju je prijavio u imovinskoj kartici i podataka iz zemljišnih knjiga i porezne uprave. Bivši ministar tu neusklađenost Povjerenstvu nije opravdao ni dokazao.

Povjerenstvo je razmatralo i slučaj dodjele POS-ova stana Kuščevićevu šogoru Ivici Puliću. Iako je to tijelo utvrdilo da je Kuščević kao načelnik općine Nerežišća sam slagao listu podnositelja zahtjeva za POS-ove stanove te da je kao predsjednik Povjerenstva za njihovu dodjelu odlučivao tko će ih dobiti, zaključilo je da u ovom slučaju ne može pokrenuti postupak protiv njega. Kuščević je, naime, odluku o dodjeli POS-ova stana bratu supruge donio 2010. u vrijeme dok je na snazi bio raniji Zakon o sprječavanju sukoba interesa, za čiju provedbu sadašnje Povjerenstvo nije nadležno.

Pokrenut je postupak i protiv HDZ-ova zastupnika Franje Lučića jer je u imovinskoj kartici prešutio pravomoćno utvrđeni porezni dug svoje supruge u iznosu od 187.558 kuna. Povjerenstvo je provjerom utvrdilo da je njegova supruga kupila parcelu na kojoj je sagrađena zgrada od više stanova. Tijekom 2006. prodala je tri stana, ali porez na dobit nije platila. Nije platila ni porez na dobit od stana prodanog iduće, 2007. godine, ali je za taj dio poreznog duga u međuvremenu nastupila zastara pa je otpisan.

Povjerenstvo je donijelo odluku da neće pokrenuti postupak protiv ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek zbog imenovanja Nikoline Pozniak za ravnateljicu Državnog arhiva u Dubrovniku. Slučaj je, međutim, iznimno zanimljiv. Povjerenstvo je, naime, konstatiralo kako sve upućuje da je u ovom slučaju riječ o tipičnom stranačkom imenovanju jer je Pozniak među troje kandidata koji su se javljali na tri uzastopna natječaja za ravnatelja imala najslabije stručne reference, ali je jedina među njima imala člansku iskaznicu HDZ-a.

Dok su njezini protukandidati imali doktorate iz arhivskih znanosti, objavljene znanstvene i stručne radove, Pozniak nije imala ni položeni stručni ispit za arhivara jer je u dubrovačkom arhivu do tada vodila službu računovodstva. Međutim, ministrica Obuljen Koržinek je najprije imenovala Pozniak za vršiteljicu dužnosti ravnateljice, te poništavala natječaje za ravnatelja sve dok u ljeto 2018. na snagu nije stupio novi Zakon o arhivskoj građi u koji je, slučajno ili ne, ugrađena odredba da iznimno ravnatelj državnog arhiva ne mora imati položen stručni ispit za arhivara, ali ga je dužan položiti u razdoblju od 18 mjeseci nakon imenovanja. Kako je u trenutku imenovanja Pozniak na čelo dubrovačkog arhiva na snagu stupio novi Zakon, Povjerenstvo nije našlo dokaze da je Obuljen Koržinek formalno gledano povrijedila propise.

Povjerenstvo je odlučilo da neće pokrenuti postupak protiv bivše ministrice regionalnog razvitka i europskih fondova, današnje saborske zastupnice HDZ-a Gabrijele Žalac, zbog Mercedesa E klase zatečenog u njezinu dvorištu u Vinkovicma. Mercedes je, podsjećamo, u vlasništvu Star rent-a-cara, tvrtke u vlasništvu Josipa Stojanovića Jollyja, a Žalac je u jeku afere tvrdila da ga je unajmila njezina majka Vinka Ivanković i da je u njezinom dvorištu bio parkiran samo zato što kod njezinih roditelja nije bilo mjesta.

Povjerenstvo je nastojalo utvrditi je li Žalac dok je bila ministrica pogodovala Stojanovićevoj tvrtki u dobivanju velikog posla nabave 20 autobusa za potrebe javnog gradskog prijevoza u Splitu čija je kupnja financirana iz Fondova EU, ali nije našlo dokaza da je Žalac u dodjelu toga vrijednog posla bila izravno umiješana. Žalac, utvrdilo je Povjerenstvo, nije bila ni članica Nadzornog odbora HBOR-a u vrijeme kad je jedna od Stojanovićevih hotelskih tvrtki dobila izdašan kredit HBOR-a. Zanimljvo je međutim, da se Stojanovićeva tvrtka Star rent-a-car oglušila o višekratne zahtjeve Povjerenstva da mu dostavi ugovor o najmu luksuznog automobila sklopljenog s Vinkom Ivanković, majkom Gabriele Žalac te još nekoliko tipskih ugovora s drugim klijentima iz kojih bi se vidjelo je li Mercedes dobila na korištenje pod istim uvjetima kao i ostali klijenti Star rent-a-cara.

Valja pojasniti da privatne tvrtke po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa nisu obavezne Povjerenstvu dostavljati tražene informacije i dokumente, već je to stvar slobodne volje njihovih uprava. Povjerenstvo, međutim, polazi od pretpostavke da je tvrtkama u interesu da se račiste sumnje u njihovo poslovno poštenje. Od majke Gabrjele Žalac Povjerenstvo nije ni tražilo primjerak ugovora jer ona nije dužnosnica pa također nije obavezna tome tijelu dostavljati dokumentaciju.