PORAŽAVAJUĆI PODACI O HIGIJENSKIM NAVIKAMA HRVATSKIH DOKTORA Veliko istraživanje otkrilo koliko njih ne pere ruke nakon kontakta s pacijentom

Čak 22 posto medicinskog osoblja u KBC-u Rijeka, a koji su u kontaktu s pacijentima, ne pere ruke. Pokazalo je to istraživanje koje je provela Služba zdravstvene njege, Odjela za kontrolu bolničkih infekcija te bolnice.

Istraživanje se konkretno provodilo na Odjelu za intenzivno liječenje Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje.

Zbog sigurnosti

Morana Magaš, magistra sestrinstva koja je radila na projektu, navodi kako se tijekom šest godina od 2011. do 2016., uglavnom od listopada do prosinca, nasumice slao promatrač koji je bilježio navike medicinskih sestara i liječnika.

- Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, postoji pet trenutaka kada ruke moraju biti oprane i to prije kontakta s bolesnikom, prije aseptičkih postupaka, nakon rizika izlaganja tjelesnim tekućinama, nakon kontakta s bolesnikom te nakon kontakta s bolesnikovom okolinom - navodi Magaš. Dodaje kako se ovakva istraživanja provode prvenstveno zbog sigurnosti pacijenata, ali i samog osoblja.

Istraživanje je tako pokazalo da medicinske sestre više peru ruke od liječnika. Konkretno, sestre su prale ruke u postotku od 76 do 84 posto, a to je činilo nešto više od polovice liječnika (57% do 63%).

Također, utvrđeno je kako se ruke najčešće peru nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama, ali čak i tada ih deset do 20 posto ne opere ruke.

Niti nakon kontakta s pacijentom ne peru svi ruke, štoviše, čak i 25 posto to ne radi.

Ono što je također zabilježeno jest činjenica kako se higijena ruku najmanje održava prilikom dolaska pacijentu. Dakle, u čak 32 posto slučajeva medicinsko osoblje nije opralo ruke prije dolaska pacijentu.

Sapun i voda

Inače, tijekom istraživanja osoblje je imalo 2576 prilika kada je bilo nužno oprati ruke, no to su napravili 1996 puta.

- Vrijeme trajanja promatranja trajalo bi najviše dvadeset minuta, ali pratilo bi se maksimalno 20 minuta. Naravno, trebalo je voditi računa i o tome da promatrani ne osjete prisutnost promatrača - kaže Magaš. Što se tiče samih navika, Magaš pojašnjava kako se zbog sprečavanja bolničkih infekcija ruke trebaju više prati, no navodi kako se može gledati i tako da ipak velika većina to radi.

Inače, pratilo se i na koji način se vrši higijena ruku. U najvećem broju ruke se peru sapunom i vodom, a u manjoj mjeri, njih 32 posto, utrljavanjem alkoholnog pripravka.

- Zapravo se preporučuje utrljavanje alkoholnog pripravka jer je jednostavnije, ali i efikasnije - zaključuje Magaš.