ISTRAŽIVANJE

PORAŽAVAJUĆI PODACI Gotovo pola ispitanih u Hrvatskoj u svom poduzeću ne bi zaposlilo Rome

 
 Darko Tomaš / CROPIX

Gotovo 40 posto ljudi smatra da je diskriminacija najveći, ili jedan od najvećih problema koje Hrvatska ima danas. Petina ispitanika u posljednjih je pet godina iskusila neki oblik diskriminacije, ali čak 68 posto diskriminiranih nije zatražilo pomoć od nadležnih državnih institucija.

Pomoć ne traže jer čak 45 posto diskriminiranih smatra da se nakon prijave ništa ne bi promijenilo, 18 posto je uvjereno da će im se, prijave li diskriminaciju, situacija čak pogoršati, oko 13 posto diskriminiranih ne zna kome bi se u takvoj situaciji obratilo, a isto toliko da je postupak prijave diskriminacije kompliciran, dugotrajan i skup.

Definicija diskriminacije

Gotovo polovica ispitanika, kad bi imali vlastitu tvrtku, ne bi zaposlili Roma ili Romkinju, 48 posto ih se slaže s tvrdnjom da Romi žive od socijalne pomoći i da ne žele raditi, 33 posto smatra da azilante ne bi trebalo zapošljavati u Hrvatskoj, 29 posto da su starije osobe znatno manje sposobne od mladih, čak četvrtina izjavljuje da bi im bilo neugodno raditi s osobom koja ima duševne smetnje, a 38 posto da sindikalisti samo stvaraju probleme.

To su samo neki od rezultata najnovijeg istraživanja o stajalištima i razini svijesti o diskriminaciji u Hrvatskoj koje su jučer u Kući Europe u Zagrebu predstavili pučka pravobraniteljica Lora Vidović i njezini suradnici. Istraživanje je u prosincu prošle godine provela agencija IPSOS, na reprezentativnom uzroku od 1000 ispitanika. Prva dva istovjetna istraživanja koja je naručio Ured pučkog pravobranitelja provedena su 2009., kad je stupio na snagu Zakon o suzbijanju diskriminacije, te 2012.

Rezultati najnovijeg istraživanja ne odstupaju znatnije u odnosu na prethodna dva, što znači da se stvari s diskriminacijom ne kreću nabolje. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju, konstatirala je predstavljajući rezultate zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, da su ljudi niže razine obrazovanja iz ruralnih sredina, starije životne dobi skloniji diskriminiranju onih koji se razlikuju od njih, a obrazovaniji su stanovnici urbanih sredina, mlađe životne dobi otvoreniji i manje skloni diskriminaciji.

Podaci iz istraživanja podudaraju se s pritužbama građana koje prima Ured pučke pravobraniteljice. U 2016. godini, prema riječima pučke pravobraniteljice Lore Vidović, broj pritužbi građana na diskriminaciju bio je veći od bilo koje druge vrste pritužbi koje njezin ured prima, a taj se trend, tvrdi, nastavlja i 2017.

Nacionalna pripadnost

Prema najnovijem istraživanju, građani smatraju da je diskriminacija najraširenija u području rada i zapošljavanja (52,1 posto), pravosuđu (23,6 posto), a na trećem mjestu po diskriminaciji su mediji (22 posto). U istraživanju 2012. samo je 12 posto građana medije navodilo kao glavno područje diskriminacije.

Nacionalnost i vjeroispovijest najčešći su razlozi diskriminacije u Hrvatskoj. Čak 39,6 posto ispitanih odgovorilo je da je nacionalna pripadnost glavni razlog diskriminacije, a 31,4 posto kao glavni razlog navodi vjersku pripadnost. No, znatan broj ispitanika, više od četvrtine, kao glavni razlog za diskriminaciju u Hrvatskoj navodi socijalno porijeklo ili političko uvjerenje.

Na pitanje koja je društvena grupa najčešće diskriminirana, 20,2 posto drži da su to Romi, 11 posto LGBT osobe, 8,4 posto da su najčešće žrtve osobe s invaliditetom, 8,2 posto siromašni, 4,6 posto da su najdiskriminiraniji Srbi, a 3,7 posto da su to općenito manjine. Zanimljiva su i stajališta o tome tko najčešće provodi diskriminaciju - 28,9 posto smatra da ih diskriminira država, tj. različite državne institucije, od vlade i sudova do školskog sustava ili policije, 27,9 posto da su najveći diskriminatori pojedinci, a 20,3 posto da su to - privatni poslodavci.

Vrijednosti ustavnog poretka moraju se primjenjivati i u Novskoj

“Ovo istraživanje”, kazala je predstavljajući istraživanje pučka pravobraniteljica Lora Vidović, “objavljujemo u jednom specifičnom, iako ne i izoliranom trenutku, u kojem se nalazi naša zemlja, i to u vremenu kad je ustaški pozdrav koji je proizašao iz NDH i njezine rasističke i diskriminatorne ideologije u učestaloj upotrebi.

To je tako, unatoč sudskoj praksi, unatoč propisima koji su na snazi i unatoč međunarodnim dokumentima koje smo potpisali kao već nezavisna država i time se opredijelili za gradnju države koja će biti utemeljena na slobodi, jednakosti i vladavini prava. To su, među ostalim, i vrijednosti ustavnog poretka RH i one bi se trebale primjenjivati svuda, neovisno o tome je li riječ o Jasenovcu, Novskoj, Zagrebu ili Splitu. U suprotnom, dolazi do nejednakog postupanja, do povreda načela jednakosti pred zakonom i vladavine prava”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 08:59