VLADA PREDSTAVLJA PRORAČUN ZA 2013.

Popijač: 'Kadrovirate podobne, a ne sposobne'; Milanović: 'Lažete, vi ste bazično ljudski nepošteni!'

Zagreb, 141112.Sabor.Markov trg.Nastavak redovite sjednice sabora koja je pocela s aktualnim prijepodnevom na kojoj su zastupnici postavljali pitanja vladi.Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

NOVO 16:23 Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar proračun za 2013. nazvao je – konačnom demontažom društvene pravednosti i socijalne države.

- U Hrvatskoj štede svi, i država i javni sektor i državna uprava i privatni sektor, svi osim banaka koje su uspjele natući inozemni dug na 22 milijarde eura – naglasio je Lesar. Tvrdi kako su stupovi proračuna za iduću godinu – ako.

- Ako rast BDP-a bude 1,8, ako inflacija bude 2 posto, ako investicije u fiksni kapital rastu 11,5 posto, ako izvoz poraste 1,9, a uvoz 3,6 posto – navodi šef Laburista. Pita na kojim to investicijama i u što Vlada temelji njihov rast od 11,5 posto jer smo prema dosadašnjim stranim investitorima radili mnoge - svinjarije.

- U ovakvoj socijalnoj situaciji, uz realni pad plaća, uz smanjenje transfera stanovništvu i blagi oporavak gospodarstva planiramo porast prihoda – upozorava.

Budući da Vlada u 2013. od prodaje Croatia osiguranja i HPB-a planira 3 milijarde kuna prihoda čelnik Laburista upozorio je ministra financija kako Vlada nema pravo prodati te udjele tako dugo dok Sabor ne usvoji Strategiju upravljanja imovinom i dok to u njoj ne bude zapisano.

13:30 Gospodine predsjedniče Vlade, sabotirali ste investicije. Jeste. To je vaše kadroviranje i instaliranje podobnih, a ne sposobnih, a to se vidi recimo u PLINACRO-u gdje imate petero članova uprave, do sada je bio jedan direktor. Zaustavili ste evo recimo izgradnju brze ceste prema Bjelovaru. Ali vratit ću se zapravo ponovo na brodogradnju jer ste ponovo spomenuli u jednom vašem odgovoru da je skandalozno to što smo mi izradili programe restrukturiranja brodogradilišta koje ste vi naslijedili, programe restrukturiranja brodogradilišta koje je prihvatila Europska komisija i vi govorite da je skandalozno to što smo zatvorili poglavlje 8., što smo zaključili pregovore s Europskom unijom na osnovu tih programa restrukturiranja i što smo potpisali pristupni ugovor za uključenje u Europsku uniju, optužio je saborski zastupnik HDZ-a Đuro Popijač aktualnu Vladu i premijera Milanovića:

- Skandalozno je da niste nastavili te programe restrukturiranja i što u ovoj godini niti jedno brodogradilište, dakle ni Brodosplit ni 3.maj ni Brodotrogir nije ugovorilo niti jedan novi brod. To je gospodine predsjedniče Vlade skandalozno. Na osnovu čega i na osnovu kojih programa restrukturiranja ćete vi nastaviti to restrukturiranje i na osnovu kojih partnera kada čitavu godinu niste učinili ništa. To je put rješavanja problema brodogradnje kako ga vi vidite, dakle put u stečaj i vjerojatno likvidacija.

Matijašević: 'Proračun je nastavak politike štednje na uštrb građana, a to je dovelo do toga da i Srbija postaje konkurentnija od nas!'

Uvijek su najglasniji ljudi koji imaju najnečistiju savjest - odgovorio mu je premijer Milanović: Vi govorite o političkom kadroviranju. Kako ste postali ministar? Na kojim listama ste prije toga bili? Vi ovdje držite moralne kritike, opet sam ja bahat. Ništa od ovog što ste rekli nije istina i da, vaš nastup je skandalozan. U tri godine niste napravili ništa, sve ste ostavili da čeka izbore. Jesam plakao radi toga, nisam. Jesam obećao da će biti sjajno, nisam, ne znam kako će bit, bit će najbolje što možemo. I još imate građanskog obraza ustati i prozivati nekoga. Jesam vam to ikada predbacio prvi, ne, vi mi replicirate na taj način i ja bih na to trebao šutjeti. Neću šutjeti, želim da javnost zna s kim ima posla. Po kojim ste političkim kanalima postali, na kojim ste listama prije toga bili, tko vas je postavio u FINA-u 2003.godine? Jel to možda bahato što vam sad kažem? Dakle uvijek ste bili uz onoga kome ste u tom trenutku mogli služiti, to je vaša politička karijera.

- Takvih ljudi u mojoj Vladi nema, nema ih ni moralno, a nema ih ni po kompetencijama.Ponovno se javite i ponovno ću vam to reći i demantirajte šta je od ovoga što sam rekao neistina jer ste bazično ljudski nepošteni. Ovo što govorite je neistina, ostavili ste jednu potpuno viseću situaciju. Parnica u potpuno nejasnom stanju, a završni čin je ostao nama, ali to nije ugurati loptu u gol gospodine Popijač, to je zahtijevalo cijelu akciju i zato to traje godinu dana jer ne možemo nikoga puškom natjerati da kupi brodogradilište koje je godinama sustavno zapostavljano. Ljudima treba dati jasna jamstva, a da istovremeno ne izložim sebe i svoju Vladu optužbi da se razbacujem novcem poreznih obveznika. Nama je to važno. Mi smo ljevica, mi smo liberalna Vlada i lijeva Vlada, ali mi se prema novcu odnosimo odgovorno ako hoćete štreberski. Kako ste se vi odnosili to znamo.

13:06 - Dinko Burić u ime Kluba zastupnika HDSSB-a naglasio je da je predloženi proračun neprihvatljiv za njihovu stranku, kako zbog odnosa prema interesima Slavonije i Baranje, tako i prema općim, nacionalnim interesima.

Upozorio je da se u zadnja dva proračuna, ovogodišnjim i ovim predloženim, poljoprivredi kao strateškoj grani Slavonije i Baranje uzima milijardu kuna (558 milijuna proračunom za 2012. i 482 milijuna u prijedlogu za iduću godinu), zbog čega u HDSSB-u, istaknuo je, sumnjaju da se sustavno uništava slavonsko selo i poljoprivreda.

- Srezati poljoprivredu za više od milijardu kuna, to Slavoniji i Baranji nanosi štetu kao svim elementarnim nepogodama zajedno - ustvrdio je Burić ističući kako je moguće da će ministar poljoprivrede, zbog svega navedenog, ostati upamćen kao grobar slavonskog sela.

-----------------------------------------------------------

12:50 - Vi ste ovdje govorili kao bankari, kao analitičari, kao mikro menadžer budžeta i to sa opažanjima od kojih neka stoje. Međutim, nisam čuo ni jedno jedino rješenje osim sustava nagrađivanja i toga da je vrijeme da se stvari mijenjaju i da više po starom ne može i da postoje lijevi i desni stereotipi i da vi sa ove strane mislite tako, a vi u stvari ne pripadate ni ovoj ni onoj strani.

Vi ste profesionalac i bankar i tako i govorite. Tako se proračun može u konzultativnoj fazi sastavljati. Ali kad se donose konačne odluke ne može. Eto trebamo konkretne stvari. Govorimo o preuzetim obvezama. Kad govorimo o onome što je naslijeđeno, 2009. godine potpisan je ugovor sa sindikatima o usklađivanju plaća kojistupa na snagu 1.1.2013. Dakle, u godini pada od 6 posto netko je preuzeo tu obavezu. Ozbiljni dečki.

2011. u 12 mjesecu arbitraža je to osnažila i to sad stupa na snagu. Šta da radimo s tim u svjetlu priče o fiskalnom pravilu? Imate savjet? Uklapa li se taj savjet u ono što ste sada govorili. Jeste li na to mislili? Tko treba ovdje ispast loš dečko prema sindikatima? To je u najmanju ruku nesmotreno ponašanje. To su činjenice. I ne može biti tim gore po činjenicama.

Kaže se, pričate o radovima i investicijama.

Pa dobro ne vjerujete li da je išta ostavljeno u pripremljenom obliku da bi to već započelo u ovih godinu dana, pa valjda to ne bismo sabotirali. Krenuli bismo i kitili se tuđim perjem, pravili bismo se važnim. Nema ničega! Nema tih investicija u javnom sektoru jer nisu pripremljene.

Šta je sa Plominom bilo? Brodogradnja? Pa šta mislite šta radimo godinu dana? Zar ne bismo potpisali taj ugovor odmah kada bismo bili neodgovorni prema javnim financijama i preuzeli bilo kakvu obvezu. To nećemo napraviti. Dakle, načini. I kad sam govorio o linearnom načinu rađenja, odnosno inertnom načinu rađenja, sastavljanja proračuna. Naime, inercija sama po sebi nije zla stvar. Recimo zemlja se kreće kozmičkom inercijom, nebeska tijela. To katkad znači život, stil života. Ali katkad u to treba unijeti malo čak živosti i nereda.

Dakle, postoje neki stereotipi u sastavljanju proračuna. Bilo je riječi o zdravstvu. Kada bi država jamčila svojim autoritetom pravovremeno ispunjenje obaveza recimo prema najvećim dobavljačima lijekova na primjer, kada se oni ne bi morali zbog odgode u naplati od stotina dana zaduživati da to premoste i poskupljivati cijeli proces,kada bi iza toga stajala država onda ne samo da ne bismo morali povećati troškove za lijekove za 5% zbog rasta PDV-a sa 0 na 5% nego bismo se kao dobri pregovarači mogli izboriti i za manje, jer to znamo, a to je tako.

Ali o takvim stvarima se nije dovoljno vodilo računa. I ima niz drugih primjera. Fiskalno pravilo, vi me ispravite ali ja ne znam tko ga je prije mene u ovom Saboru spomenuo 2008. ili 2009., puno prije, i to inspiriran iskustvom nekih drugih država na samom početku financijske krize. To ste, taj zakon je donesen ovdje u Saboru u jeku financijske krize. To je vrlo rigorozno i strogo pravilo i onome tko ga treba provoditi, a to je dopalo ovu Vladu, je život otežan. Kako da kažem?

Možda to i nije loše, ali je otežan. Razumijete? Kao što je N2 pravilo za europske fondove teže od M3 pravila. M3 pravilo vam daje godinu dana više, komotnije je, opušteniji ste. N2 pravilo vas stišće, traži vas da realizirate projekt kao odgovorni političari i upravitelji u kraćem vremenskom razdoblju. Ima argumenata i za jedan i za drugi.

Dakle, da je bilo projekata javnog sektora oni bi već bili kako se kaže spremni za lopatu, shovel ready.

Nisu, nema ih, bit će sljedeće godine. To nije nikakvo zaduživanje. Konkretno, investicije u energetiku nisu zaduživanje, to je zarada, to je novac. Investicije u luke, u kontejnerske terminale u LNG nije zaduživanje, to je novac. To je čista lova kako bi se reklo za Hrvatsku.

I takvih stvari nema puno, ali ima nekoliko koja su naša specifičnost, koja su naša ne komparativna nego kompetitivna prednost. Komparativnu prednost iskorištava Kina svojom veličinom dok može, dok su im nadnice niske. Za 5 godina više neće moći. Ali hrvatski položaj će ostati konstanta i uvijek će trebati netko da zajedno s nama iz toga izvlači korist. I na tome radimo, to se ne može vidjeti preko noći. Sljedeće godine bi se moralo vidjeti.

Molim vas za korektnost, dakle nemojte se pozivati na fiskalno pravilo. Preuzimane su obaveze prema javnom sektoru i prema sindikatima, a to nas sljedeće godine treba koštati milijardu i 600 milijuna kuna. To je puno novaca, to nismo preuzeli mi, a obaveza je prvi puta preuzeta u godini gospodarskog urušavanja 2009. godini. A tko je tada bio optimist da tako nešto anticipira? To nije ozbiljno. A što se politički time dobilo? Ništa - poručio je premijer Milanović oporbenim saborskim zastupnicima.

11:56 Na izlaganje Martine Dalić (HDZ) odgovorio je premijer Zoran Milanović kazavši joj kako njezinu struku, bankarstvo, izuzetno cijeni.

- Ali, politika je nešto drugo. Nisam čuo niti jedno jedino rješenje, osim sustava nagrađivanja. A podsjetit ću vas na sporazum o plaćama potpisan 2009. godine sa sindikatima, a koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Netko je preuzeo tu obavezu, netko je preuzeo odgovornost za to. To su ozbiljni dečki - poentirao je premijer podsjetivši na obvezu koju je ostavila Vlada Jadranke Kosor, a prema kojemu bi 1. siječnja 2013. godine aktualna Vlada na rast plaća u javnom i državnom sektoru trebala potrošiti 1,6 milijardi kuna.

11:50 - Najveća oporbena stranka, očekivano, ne podržava proračun za 2013.

- Ovaj proračun pokazuje da sa procesom fiskalne konsolidacije i stabilizacije javnog duga nešto nije u redu. Proračun mijenja smjer fisklane politike i donosi proširivanje deficita te rast potrebe za zaduživanjem – naglasila je uime Kluba HDZ-a Martina Dalić. Tvrdi kako je deficit, kada se uzmu proračun i izvanproračunski fondovi veći za 1,5 milijardi kuna od ovog koji prezentira Vlada.

- Dakle ovaj proračun označava tendenciju da pravac smanjivanja fiskalnih neravnoteža neće biti nastavljen. Da i nema kamata proračun bi bio u minusu za 1 posto BDP-a – naglasila je Dalić. To, dodaje, za one koji prate proračun nije iznenađenje jer se u 2012. Vlada nije bavila visinom rashoda.

- Proračun razotkriva pogrešku u smjeru ekonomske politike. Umjesto da se usmjeri na rashode i pokretanje reformi ekonomska se politika usmjerila na poreznu stranu. Ostvareni su jednokratni učinci na smanjenju deficita, ali to se ne može trajnije održati – kaže bivša ministrica financija.

- A s druge strane nema rasta. Trendovi koje vidimo ne ohrabruju.

Propuštena je strateška prilika: imamo proračun u kojem raste deficit, rashodi, a i da bi se to što je predloženo održalo potrebno je smanjivanje mase plaća za 2,5 milijarde kuna, a nije se niti ove godine uspjelo na tome uštedjeti 1,5 milijarda – podsjeća Dalić. Sada, dodaje, opet postoji plan ušteda na plaćama, ali se ne znam kako će biti provedene.

- Možda smanjivanjem koeficijenta. Zašto se jednostavno ne kaže ovu masu plaću ne možemo podnijeti. I da uvedeno drugačiji sustav nagrađivanja, a kažnjavanje nerada – pitala je Dalić koja tvrdi kako će linearnim smanjenjem plaća u javnom sektoru iz njega otići najbolji.

Upozorila je i kako Vlada ovakvim proračunom ne poštuje fiskalnu odgovornost koja propisuje da udio rashoda u BDP treba smanjivati jedan strukturni bod svake godine

- A kada se rashodi proračuna i izvanproračunskih fondova umanje za doprinos EU, nema tog smanjenja – tvrdi Dalić.

---------------------------------------------------

10:54 - Koje su ekonomske poruke proračuna? Dvije su bitne: bitka za radna mjesta i otvaranje novih radnih mjesta i to ne kroz potrošnju već kroz investicije. Te bitke vidimo i kroz državne i kroz privatne investicije. U 2012. smo se spremili, stvaramo vlastiti kapital. Što se tiče privatnih investitora, bitka za svakoga, da se održi proizvodnja, da se može u investicije. U 2014. i 2015. očekujemo veću ekspanziju, izvoz i bitka za konkurentnost. Bitno nam je da opstane privatni sektor da se može pripremiti za ekspanziju, rekao je predstavljajući proračun za 2013. godinu u Saboru ministar Slavko Linić.

Što se tiče prihoda, Linić je rekao kako se dogodine PDV bitno mijenja u strukturi.

- Smanjujemo PDV na ugostiteljske usluge sa 25 na 10 posto, sve da bi ojačali turističku ponudu, da postanemo cjelogodišnja destinacija. Također, nultu stopu PDV-a povećat ćemo na 5 posto, s danom ulaska u Europsku uniju, a jačanjem discipline u gotovinskom plaćanju eliminirat ćemo nelojalnu utakmicu kako bi svatko tko legalno posluje mogao računati na rast - rekao je Linić uz napomenu kako su trošarine kompletno usklađene sa EU direktivama, pa se očekuje prihod od 1,3 milijarde, a od jačanja finnacijske discipline oko 1,2 milijarde kuna prihoda.

Linić je uvjeren da će mnogi poduzetnici iskoristiti olakšice, te da će umjesto da plaća porez na dobit, taj novac iskoristiti za investicije.

A prihodi od carina će se očekivano smanjiti, jer od 1.srpnja više nema carine prema članicama EU. Što se tiče rashoda, Linić je rekao kako je rashodovnu stranu bilo teško posložiti jer je bilo zadano dvije mlilijarde kuna više za kamate (ukupno više od devet milijardi kuna), 1,7 milijardi za doprinos za EU, prema ugovorima za prodaju brodogradilišta obveze u idućoj godini su oko 900 milijuna, HANDA 700 milijuna...

Uspjeli smo sastaviti proračun bez eksplozije rashoda, iako rashodi rastu za preko 4 milijarde kuna - zaključio je ministar financija i okrenuo se prema deficitu.

Za kamate izdvajamo 9,5 milijardi, a deficit 10,9 milijardi. U 2014. i 2015. deficit se izjednačava sa kamatama. Kamatu plaćamo zaduženjem, što znači da mi ne samo da ne vraćamo dug, nego ne vraćamo niti kamate. Vlada je odlučila da moramo pokazati da moramo štediti, a da se ta štednja odnosi na plaće u javnom i državnom sektiru, gdje se možemo odreći nekih dodataka - rekao je Linić i ustvrdio kako u mirovinski sustav nisu dirali, već su i u idućoj godini osigurali novac za usklađivanje mirovina s rastom cijena i plaća.

- Potrebno je naznačiti da nismo dirali mirovinski sustav. A mirovine iznose 35 milijardi. S druge strane, od doprinosa osiguravamo 16 milijardi. A to znači da ne prikupimo niti pola iznos aporetrebnog za mirovine. Nismo opteretili gospodarstvo, nego smo ostali na istim doprinosima, pritom smo osigurali preko 700 milijuna za HBOR, za fiskalnu konsolidaciju privatnog sektora. Proračunski manjak raste samo u Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama, jer tu želimo očuvati visok stupanj investicija.

-----------------------------------------------

ZAGREB - Braneći danas u Saboru drugi proračun svoje Vlade težak 124 milijarde kuna uz deficit od 10,9 milijardi premijer Zoran Milanović poručio je kako bi Hrvatska ne bi bila u minusu da nema troškova za kamate.

- Ali ima ih to je realnost, a sada su još i narasle i to za iznos koji je sporan u masi plaća. To znači - kiša pada, ali kiša je meteorološko stanje. Izađete van i pokušate stvoriti civilizaciju na kiši – slikovit je bio predsjednik Vlade. Priznao je međutim da kada obitelj u svom budžetu ima minus ide u bankrot, a tvrtka u stečaj.

PRORAČUN ZA 2013. Linić: 'Rezat ćemo dodatke na plaću, a osnovice i koeficijenti ostaju.'; Ekonomisti: 'Dodatni prihodi namaknut će se iz džepova građana i rast će porezno opterećenje'

- A kada to radi država onda se pred tim dugom zatvaraju oči, ali kada sve dođe na naplatu posljedice su gore od stečaja. To vidimo u nekim europskim državama koje su trošile znatno više nego što su imale – rekao je Milanovć koji je stoga opet ponovio da moramo početi mijenjati stvari kako ne bismo i dalje trošili više nego što imamo.

- Ovo nije stanje panike i nereda, ali moramo osvjestiti da su neka vremena prošla – dodao je. Priznao je kako je njegova Vlada i u proračunu za 2012. imala ambicije ići na smanjenje mase za plaće.

- No, nismo bili naročito uspješni jer smo pravna država i ne možemo stvari lomiti preko koljena. Zato smo prebacili potrošnju ali smo podcjenili prihode. To nije razlog za slavlje jer su troškovi rasli. Troškovi nas pritišču i u 2013. troškovi za kamate rastu. Na nama je da riješimo probleme koje nitko u proteklih 20 godina nije htio riješiti od političkog straha da se ne zamjeri. Mi ćemo se morati zamjeriti – poručio je. Predsjednik Vlade međutim smatra da situacija nije toliko loša.

- Kao zemlja uopće nismo loši s obzirom koliko nas radi! Relativno smo produktivna nacija. S obzirom na zaposlenost koju imamo stvaramo viši društveni proizvod od onih koji imaju veću zaposlenost – rekao je. Priznao je kako je Vlada planirajući u ovoj godini rast BDP-a od 0,8 posto i pogriješila, te objasnio zašto u idućoj planiraju 1,8 posto rasta.

- Analitičari prognoziraju hrvatskoj nekakav rast u 2013. Zašto?

Mali smo žilavi, vitalni, imamo turizma. A u idućoj godini imamo i ozbiljnje planove za investicije u realnom sektoru. Ali to neće biti dovoljno bez privatne inicijative – objasnio je. Paradoksalnim je nazvao što su najžešči kritičari smanjenja javne potrošnje oni koji žive od javnog sektora.

- Od njih očekujem strpljenje jer dok je mnogim ljudima uvjetno hoće li imati slijedeći mjesec plaću ili posao, njima nije. Imati će plaću i ona će manje više biti ista – najavio je zapolenima u javnom sektoru.

S promjenama se, kaže Milanović, trebalo početi prije tri godine.

- Možda bi dana bilo malo drukčije. Jer jedino zemlje koje su išle s oštrim rezovima imaju rast – dodaje premijer.

Hrvatska je, kaže, negdje između – na rubu srca Europe.

- Imamo sjajne potencijale u energetici, u prometu – to znači milijarde eura šanse za poduzenike, razvoj, nova radna mjesta. Čuvat ćemo radna mjesta, javni sektor, plaće i kompetetivnost jer ne želim da za par godina ovdje dolaze skauti i odvode 50 posto školovanih liječnika. To bi bio fijasko. I da u EU postanemo od neto dobitnika, neto platitelj – rekao je te podsjetio kako od u sedam godina u proračun EU moramo dati 4 milijade eura, a natrag možemo dobiti 11,5 milijardi.

- Ja vas zasada ne pozivam da podržite proračun već da razgovaramo o njegovim stavkama, ali i o široj slici koje su nam mogućnosti gdje možemo uskratiti, a gdje možemo dati - rekao je. Priznao je što ga smeta.

- Način na koji se proračun radio 20 godina nije korektan jer se u smanjenja se išlo linearno. Ako iduće godine budem predlagao proračun, ako tada budem premijer to će biti drugačije – najavio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 00:58