EKSKLUZIVNO, PRVI POTEZI ĐURE POPIJAČA

Popijač: Gubitašima neću dati niti kune, a uspješni će dobiti 2 milijarde

Donosimo plan za oporavak zemlje koji je izradio novi ministar gospodarstva
 Neja Markičević/CROPIX

ZAGREB - Imenovanje Đure Popijača novim ministrom gospodarstva na dnevnom je redu Sabora u četvrtak, no prve akcije novog ministra već se mogu naslutiti. Popijač će se okrenuti spašavanju posrnulih, ali ne i propalih tvrtki i grana, izmjenama zakona o radu i poreznih propisa, izradi planova za smanjenje državne administracije, promjeni u subvencijama... Donosimo pet prvih poteza novog ministra.

1. Interventni fond

Osnovna je ideja da se subvencije daju uspješnima, a ne onima koji se ne mogu oporaviti. Ministar gospodarstva inzistirat će na osnivanju fonda od 1,5 do 2 milijarde kuna koji bi pomagao tvrtkama u problemima, a s dobrom perspektivom, poput Đure Đakovića. Ili, primjerice, nekih od Pevecovih dobavljača, poput tvornice Samoborka, koji zbog tih dugova mogu propasti, a zaslužuju da ih se spasi .

Najveći potrošači subvencija, kao što su brodogradilišta, HŽ, Croatia Airlines, Jadrolinija i drugi ne bi odmah ostali bez pomoći, no razmišljat će se o uvođenju tzv. modela zadnje subvencije, uz poruku: evo vam još jedna, posljednja novčana pomoć, i imate godinu dana da se reorganizirate.

2. Porezi

Prema visini poreza i doprinosa Hrvatska je među najnekonkurentnijim zemljama, a najgori je sustav poreza na dohodak, koji destimulira isplatu pristojnih plaća. Primjerice, prema jednom istraživanju, poslodavcu je neto plaća od 2000 eura u Bugarskoj jeftinija četrdesetak posto nego u Hrvatskoj. Dakle, bugarski zaposlenik sa 2000 eura neto prihoda svog poslodavca košta gotovo upola manje nego hrvatski. Hrvatska ima besmisleno niski prag neto prihoda za visoke porezne stope, zbog čega je poslodavcima jako skupo zapošljavati visokoobrazovane i pristojno ih platiti. Takav porezni sustav, smatra se, koči razvoj modernih, profitabilnih djelatnosti, koje zahtijevaju visokoobrazovane i bolje plaćene zaposlenike, a tvrtke tjeraju da sve poslove koje mogu prebace u jeftinije zemlje, poput raznih call centara, projektiranja i sličnog.

Nadalje, tražit će da se otpremnine ne oporezuju kao da je riječ o dohotku, jer one to u stvari i nisu. Prema sadašnjim propisima, svaka otpremnina ulazi u škare najviše porezne stope jer je veća od 25.200 kuna.

Strani se konzultanti čude zašto hrvatski poreznici uopće izdaju rješenja nakon prijave poreza na dohodak. Jedan od važnih prijedloga bit će i pojednostavljivanje administracije ubiranja poreznih prihoda.

3. Manja državna administracija

Samo u četiri institucije - HZZO-u, HZMO-u, Poreznoj upravi i Fini - radi oko 20 tisuća ljudi, od kojih su barem tri četvrtine administrativci. Uz ukidanje glupih propisa koji traže beskrajno piskaranje broj zaposlenih mogao bi se prepoloviti.

4. Zakon o radu

Sindikatima je još na stolu ponuda da se mogućnost rada na određeno vrijeme ograniči na dvije i pol godine, ali i da se broj ugovora o radu na određeno vrijeme ograniči na pet, što znači da nakon pet takvih ugovora poslodavac mora radnika zaposliti na neodređeno ili mu zahvaliti na suradnji. Zauzvrat traže od sindikata da se otkazi bez plaćanja otpremnine mogu dati svima s manje od četiri godine staža kod tog poslodavca.

Ideja je da se umirovljenicima omogući da se opet zaposle i da pritom zadrže svoje mirovine, jer će dio tih mirovina ionako vratiti državi kroz poreze i doprinose. Mnogi umirovljenici i danas rade, ali na crno, pa bi takav zakon bio udar sivoj ekonomiji.

5. Novi građevinski zamah

Građevinari će otpuštati tisuće zaposlenih jer je previše dovršenih a neprodanih stanova, pa se novi projekti gotovo i ne započinju.

Rješenje bi moglo biti javno-privatno partnerstvo kojim bi se operativa prebacila na gradnju objekata od javnog interesa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:35