Podjela ambasada: Dobili smo 6,5 zgrada, upola manje od Srba

Na sastanku Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ održanom u Zagrebu Hrvatska je dobila šest i pol zgrada u kojima su do 1991. bile smještene ambasade, rezidencije i konzularna predstavništva SFRJ te dio novca koji će se dobiti prodajom ambasade u Berlinu.

Zemlje sljednice bivše SFRJ međusobno su podijelile 23 zgrade u kojima su se nalazile nekadašnje jugoslavenske ambasade, rezidencije i konzulati u zemljama Latinske Amerike i Kariba, Sjeverne Afrike te Južne Afrike i Sahare.

Prodaja zgrade u Bonnu

Hrvatska je dobila generalni konzulat bivše SFRJ u Santiago de Čileu, veleposlanstvo bivše države u Tunisu, rezidenciju bivše SFRJ u Keniji (Nairobi), veleposlanstvo i rezidenciju bivše države u Sudanu (Kartum), te rezidenciju Madagaskaru. Hrvatska je dobila i polovicu zgrade u Alžiru u kojoj se nalazilo jugoslavensko veleposlanstvo dok je drugu polovicu dobila Bosna i Hercegovina.

Ostalih 16,5 jugoslavenskih diplomatskih zgrada koje su bile na dnevnom redu u ovoj rundi raspodijeljene su na sljedeći način: Srbija je dobila jedanaest veleposlanstava, konzulata i rezidencija, Slovenija četiri i Bosna i Hercegovina jednu i pol zgradu.

Nekadašnje jugoslavensko veleposlanstvo u SR Njemačkoj, u Bonnu bit će prodano, a zemlje sljednice podijelit će novac od prodaje.

Dijele se i dugovi

Riječ je o tek jednoj u nizu rundi podjela imovine bivše države temeljem Sporazuma o sukcesiji koji je stupio na snagu 3. lipnja 2004. Tim su sporazumom države sljednice bivše SFRJ dogovorile model raspodjele financija, nekretnina, pokretnina i arhivske građe koji su bili u vlasništvu nekadašnje federacije. Kao model raspodjele države sljednice SFRJ uzele su ključ MMF-prema kojem je tadašnja Jugoslavija dobila 36,5 posto imovine SFRJ-a, Hrvatska 28,5 posto, Slovenija 16,4 posto, Bosna i Hercegovina 13,2 posto i Makedonija 5,4 posto. Po istome ključu podijeljeni su i dugovi bivše države.