POČELA ŽALBENA RASPRAVA U SLUČAJU LIDERA HERCEG BOSNE Prlić: 'Tuđman se ošto protivio podjeli BiH, odbio je i pripojenje Hercegovine'

Nije Hrvatska napadala BiH, nego joj pomagala u obrani, nisu Hrvati bili protiv BiH, nego su sudjelovali i u njezinoj obrani i poslijeratnoj izgradnji, argumentirao je bivši premijer Bosne i Hercegovine Jadranko Prlić, prvooptuženi u slučaju šestorice lidera Herceg Bosne kojima se sudi na Haaškom sudu.

Jutros je počela osmodnevna žalbena konferencija, a konačna, drugostupanjska presuda očekuje se u studenome.

U prvostupanjskoj presudi iz 2013. bivši predsjednik HVO-a i premijer Herceg Bosne te poslijeratni šef diplomacije i premijer BiH osuđen je na 25 godina zatvora. Hrvati su jedini u BiH koji su pristali na sve mirovne planove, ali sud to nije uvažio, požalio se Prlić, koji je osobno iznosio ključne točke svoje žalbe. Haaški suci pogrešno su utvrdili kriminalnu namjeru Herceg Bosne, ističe Prlić, ni u jednom njezinu dokumentu nema Banovine Hrvatske, premještanja stanovništva, bilo kakve diskriminacije.

Herceg Bosna je bila za BiH, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima, i samo osnivanje Hrvatske Republike Herceg Bosne bio je izraz prilagođavanja Owen-Stoltenbergovu mirovnom planu o uniji triju republika u BiH, naglasio je. No, sudsko vijeće je činjenice gledalo izvan konteksta, pa nije uzelo u obzir čitav niz dokaza koji ruše tezu o udruženom zločinačkom pothvatu, a pritom su sasvim drugi kriterij primijenili na djelovanje suprotne strane, ističe Prlić.

Nije točno da je Hrvatska podupirala stvaranje Banovine Hrvatske, Banovina se ne spominje ni u jednom dokumentu. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u kontinuitetu podupire nezavisnost BiH, izjašnjava se protiv promjene granica, za suradnju s muslimanima, protiv rata, a odbija i pripojenje Hercegovine, što mu je ponudio Alija Izetbegović, podsjetio je Prlić. Hrvati u BiH samo su se branili, HVO i hrvatske zajednice nastaju radi samoobrane 1991. u uvjetima raspada Jugoslavije. Vlada u Sarajevu nije spriječila napade na Hrvatsku iz BiH, niti je bila u stanju organizirati obranu zemlje, naglašava Prlić.

U vrijeme nastanka Herceg Bosne bilo je upitno hoće li BiH uopće opstati, rekao je Prlićev odvjetnik Michael Karnavas. “Općine su se morale organizirati. Netko je morao vršiti komunalne usluge, isplaćivati mirovine, stvoriti monetarni sustav”, rekao je Karnavas. Isto je učinila i bošnjačka strana, no sudi se samo Hrvatima. I to zato što su najmalobrojniji, ponavljao je američki odvjetnik. HVO je bio legalna vojska u BiH, naglasio je Karnavas, ističući da je Zagrebačkim sporazumom između Tuđmana i Izetbegovića dogovoreno da HVO kontrolira većinski hrvatska područja, a Armija BiH većinski bošnjačka.

Upozorio je da su suci zanemarivali kontekst. “Ako se konstitutivni narodi na područjima na kojima žive organiziraju kako bi se život mogao normalno odvijati, a to se onda proglasi zločinačkim pothvatom, sve vodi do krivih zaključaka”, upozorio je Prlićev odvjetnik, pozivajući sud da odbaci tezu o udruženom zločinačkom pothvatu jer za to nema pravih dokaza. Drugooptuženi bivši pročelnik ureda obrane Bruno Stojić i načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su svaki na 20 godina zatvora, bivši šef vojne policije Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, a šef ureda za razmjenu i nestale Berislav Pušić na deset godina. Žalbena rasprava nastavlja se danas iskazom obrane Brune Stojića.