POBUNA GRADOVA I ŽUPANIJA 'Ako spustite poreze, neće biti novih cesta, vrtića i škola'

Mislim da jedinice lokalne samouprave imaju dovoljno prostora za uštede, pogotovo veliki gradovi koje bi nove izmjene poreza na dohodak najviše pogodile. Međutim, problem je to što će Vlada na taj način možda riješiti dio makroekonomskih problema i dio ‘makro tereta’ prebaciti na jedinice lokalne samouprave, ali to, na žalost, neće riješiti problem ustroja lokalne uprave. Naime, eventualno racionalnije upravljanje postojećim jedinicima lokalne uprave ne može nadomjestiti racionalniji ustroj tih jedinica koji bi donio i veće uštede i bolje upravljanje”, prokomentirao je prof. Ivan Koprić, šef katedre za javnu upravu Pravnog fakulteta u Zagrebu, nove izmjene poreza na dohodak, zbog kojih bi jedinice lokalne uprave mogle ostati bez 2,5 milijarde kuna. Prema njegovim riječima, politička elita u Hrvatskoj, lijeva i desna, jednostavno nema interesa da efikasnije ustroji lokalnu upravu, a bez toga neće biti napretka. Koprić tvrdi da bi nam uzor trebala biti Njemačka, koja je proračunske i organizacijske probleme krajem osamdestih godina prošlog stoljeća većim dijelom rješavala baš kroz preustroj i bolje upravljanje lokalnom upravom, a samo manjim dijelom, ali ne nezanemarivim, teret reformi preuzela je preuzela savezna država.

Povećanje manjka

Uspoređujući stanje u središnjem državnom proračunu i ukupnim proračunima jedinica lokalne uprave s obzirom na predrecijsku 2008. i recesijsku 2013., dolazimo do podatka da je središnja država 2008. imala 2,6 milijardi kuna budžetskog deficita, dok su jedinice lokalne samouprave “agregatno” bile na pozitivnoj nuli. Pet godina kasnije manjak u državnoj kasi otišao je na 16,3 milijarde kuna, dok su jedinice lokalne samouprave otišle u plus od oko 600 milijuna kuna, odnosno oko 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda (prema podacima iz tzv. vremenske serije podataka Ministarstva fnancija). Pritom su prihodi pali i državi i jedinicama lokalne samouprave za oko šest posto, ali je lokalna uprava uspjela smanjiti godišnje rashode sa 16,8 na 15,2 milijarde kuna, dok su državni rashodi narasali sa 118 na 124,8 milijardi kuna. Ni jedni, ni drugi nisu smanjili ukupne izdatke za plaće u tom razdoblju, dapače, država ih je povećala sa 29,9 na 30,4 milijarde (uključujući plaće u zdravstvu), a “lokalci” sa 3,39 na 3,6 milijardi kuna (mada ovdje postoji određena razlika u odnosu na najnoviju analizu Ministarstva financija koju ćemo naznačiti kasnije u tekstu). Država je tom vremenu uspjela uštedjeti na subvencijama gospodarstvu i troškovima za robe i usluge, dok su jedinice lokalne samouprave nešto malo uštedjele na subvencijama, ali su čak povećali trošak roba i usluga. I jedni i drugi su štedjeli na raznim materijalnim rashodima, ali je država imala velik skok u troškovima za kamate - sa 4,6 milijardi kuna u 2008. na 9,2 milijarde kuna u 2013. Rashode središnjeg proračuna napumpale su i socijalne naknade, ponajprije mirovine, koje su skočile sa 52,5 na 58,9 milijardi kuna, kao i 1,8 milijardi kuna polugodišnje članarine u EU. Ni jedni ni drugi nisu smanjivali broj zaposlenih, dapače, u državnoj upravi je temeljem potreba za rad s fondovima EU broj zaposlenih malo i rastao, dok je u jedinicama lokalne samouprave tu situacija drastičnija.

Rast plaća

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva financija, ukupan broj zaposlenih u tim jedinicama (bez Zagreba) 2007. je bio 24.899., a 2013. je skočio na 31.812, dakle čak 27 posto. Pritom je u tim tijelima lokalne uprave broj zaposlenih narastao sa 10.021 na 13.278, dok je broj radnika u “korisnicima” - vrtićima, knjižnicima i sličnim institucijama lokalne uprave - sa 14.878 došao na 18.534. Također je i masa plaća narasla sa 2,4 milijarde kuna u 2008. na 3,6 milijardi u 2013. U Zagrebu je broj zaposlenih 2008. i 2013. bio skoro isti - narastao je sa 10.412 na 10.580, ali su rashodi za zaposlene u Zagrebu skočili za gotovo 150 milijuna kuna, od čega se oko 90 milijuna odnosi na porast mase plaća i naknada u “korisnicima”. Tako su rashodi za zaposlene u svim jedinicama lokalne samouprave, sa Zagrebom, narasli sa 3,8 na čak 4,7 milijardi kuna.

Ovakav rast broja zaposlenih i rashoda za zaposlene u JLS-ovima od 2007. do 2013. govori da itekako ima prostora za smanjenje broja zaposlenih, ali i razine plaća, koje su prema neslužbenim podacima i do 10 posto prosječno veće u odnosu na plaće u državoj upravi. Međutim, odmah treba reći kako je različita siutacija od županije do županije, grada do grada i općine do općine. Tako je SDP-ova gradonačelnica Koprivnice i saborska zastupnica Vesna Želježnjak najavila da će u tom gradu razmotriti povećanje prireza na dohodak kako bi nadoknadili dio novca koji će izgubiti izmjenama poreza na dohodak, dok je HSS-ov gradonačelnik Samobora Krešo Beljak ustvrdio kako će razmisliti o smanjenju plaća lokalnih činovnika (Samobor nema prirez). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već je rekao da će Zagreb ostati bez oko 600 milijuna kuna novim poreznim izmjenama, ali da će to uspjeti nadoknaditi, kao što je i Ivo Baldasar, gradonačenik Splita, ustvrdio da će i u tom gradu pokušati kompenzacijskim mjerama nadoknaditi oko 60 milijuna kuna mogućeg manjka.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista